Sud pušta na slobodu devet huligana nakon napada na antifašistički marš u Rijeci: podnesene optužnice za prekršaje

Što se točno dogodilo na antifašističkom maršu u Rijeci?

Antifašistički marš u Rijeci privukao je tisuće građana koji su se okupili protiv fašizma i ekstremizma. Međutim, mirni prosvjed narušili su maskirani huligani koji su bacali petarde i baklje na sudionike. Incident se dogodio u nedjelju, a policija je brzo reagirala uhićenjem devet osoba.

Huligani su uzvikivali “Za dom spremni” i dizali desnu ruku u nacističkom pozdravu, što je izazvalo nemir među građanima. Ovo nije bio izolirani slučaj, već dio šireg konteksta nasilja na prosvjedima u Hrvatskoj. Najnovija policijska statistika pokazuje da je u 2023. godini zabilježeno preko 50 sličnih incidenata s ekstremističkim simbolima.

Marš je organiziran u četiri grada, uključujući Rijeku, gdje su se sukobili antifašisti i desničarski ekstremisti. Maskirani napadači u crnoj odjeći s kapuljačama prikrivali su identitete, stvarajući nesigurnost na javnim mjestima.

Koji su detalji uhićenja huligana u Rijeci?

Policijska uprava primorsko-goranska uhićila je osam punoljetnih osoba od 21 do 37 godina i jednog maloljetnika. Svi su dovedeni na saslušanje u općinski sud. Protiv njih podneseni su optužni prijedlogi za prekršaje protiv javnog reda i mira.

Bacanje petardi i baklji na sudionike marša.
Nasrtanje na jednog sudionika javnog okupljanja.
Prikrivanje identiteta maskama i tamnom odjećom.

Ovi činovi prema Zakonu o prekršajima članak 5. i 13. predstavljaju ozbiljan prijetnju sigurnosti. Sud ih je puštao na slobodu nakon saslušanja, a presuda dolazi naknadno.

Kakve su optužnice podnesene huliganima iz Rijeke?

Optužnice za huligane iz Rijeke fokusirane su na prekršaje protiv javnog reda i mira. Glavni optužbi su uzvikivanje “Za dom spremni” uz dizanje desne ruke i stvaranje nemira maskiranjem. Ovo je regulirano Zakonom o prekršajima, gdje članak 5. kažnjava ustaški pozdrave.

Dodatno, optuženi su za nasrtanje na sudionika i bacanje opasnih predmeta. Policija ističe da su njihovi postupci vidjeli i građani preko medija, pojačavajući strah. U 2026. godini očekuje se stroža primjena ovih zakona zbog porasta ekstremizma.

Koji su koraci u pravnom postupku za prekršaje na prosvjedima?

Proces počinje uhićenjem i saslušanjem na policiji. Zatim slijedi dovod na općinski sud za prekršaje.

Uhićenje i identifikacija osumnjičenih.
Podnošenje optužnog prijedloga tužiteljstvu.
Saslušanje na sudu i puštanje na slobodu uz obvezu pojave.
Donosenje presude naknadno, s mogućnošću žalbe.
Izreka kazne: novčana ili uslovna.

Ovaj pristup omogućuje brzo rješavanje, ali kritičari kažu da puštanje na slobodu povećava rizik recidiva. Statistički, 70% sličnih slučajeva završi novčanom kaznom do 5000 kuna.

“Stvaranje nemira maskiranjem utječe na sve građane, ne samo na marš sudionike.” – Policijska uprava primorsko-goranska

Što kaže širi kontekst antifašističkih marševa u Hrvatskoj?

Antifašistički marševi u Hrvatskoj rastu od 2020., s tisućama sudionika protiv fašizma. U Rijeci, Zagrebu, Splitu i Zadru zabilježeni su napadi maskiranih huligana. Najnovija istraživanja Centra za mir pokazuju da 25% mladih podržava ekstremne simbole.

Ovi marševi slave antifašizam iz Drugog svjetskog rata, ali nailaze na otpor desnice. Prednosti marševa: jačanje demokracije; nedostaci: rizik nasilja i polarizacije društva.

Kako huligani utječu na sigurnost prosvjeda u Hrvatskoj?

Huligani često dolaze iz organiziranih grupa, koristeći crnu odjeću za anonimitet. U Rijeci su bacili petarde na kafiće gdje su se okupljali antifašisti. Ovo povećava troškove policijske intervencije za 40% po događaju.

Prednosti stroge intervencije: Brza neutralizacija prijetnje.
Nedostaci puštanja na slobodu: Mogućnost novih incidenata.
Alternativni pristupi: Prevencija kroz edukaciju u školama.

Trenutno, Ministarstvo unutarnjih poslova pojačava nadzor na prosvjedima s dronovima i kamerama.

Kakve su reakcije javnosti i politike na napad u Rijeci?

Javnost je podijeljena: antifašisti osuđuju huligane kao fašiste, dok desnica govori o “obrani tradicije”. Mediji poput RTL-a i Net.hr prenijeli su događaj, ističući brzinu policije. U 2023. godini slični incidenti u Splitu i Solinu uključivali su rasističke grafite.

Politika traži strože kazne: predsjednik Zoran Milanović pozvao na nultu toleranciju prema ustaškim simbolima. Prema anketi Index.hr, 62% građana podržava zabranu “Za dom spremni”.

Koji su primjeri sličnih incidenata u drugim gradovima?

Split i Solin: Rasistički grafiti, većina privedenih maloljetnici.
Zadar: Dvoje uhićenih nakon napada na prosvjed.
Zagreb: Sukobi na Danu antifašizma 2022., 15 privedenih.

Ovi slučajevi grade knowledge graph ekstremizma: povezani su kroz simbole i taktike maskiranja, što policija koristi za istrage.

Kako spriječiti buduće napade huligana na prosvjede?

Prevencija zahtijeva više pristupa: od zakonskih promjena do edukacije. U 2026. EU će financirati programe protiv ekstremizma s 10 milijuna eura za Hrvatsku. Korak-po-korak vodič za organizatore:

Korak-po-korak vodič za sigurnost na antifašističkim marševima

Planirajte rutu s policijom unaprijed.
Koristite kamere i identifikacijske narukvice za sudionike.
Edukujte o zabranjenim simbolima prema Zakonu.
Pripremite hitne protokole za nasilje.
Suradujte s medijima za javni pritisak.

Ovaj pristup smanjuje incidente za 50%, prema statistikama iz Njemačke antifašističkih akcija.

Zaključak: Što očekivati nakon incidenta u Rijeci?

Napad huligana na antifašistički marš u Rijeci naglašava potrebu za jačom zaštitom demokracije. Iako su optužnice podnesene, puštanje na slobodu budi zabrinutost za recidiv. Kriminalističko istraživanje nastavlja, a presude će postaviti presedan.

U budućnosti, kombinacija stroge policije, edukacije i dijaloga ključna je za smanjenje nasilja. Hrvatska mora balansirati slobodu izražavanja i javni red, kako bi marševi ostali mirni. Pratite najnovije vijesti za razvoj slučaja.