U srcu grada koji neprestano živi na rubu rizika i prilika, volontiranje često predstavlja prvi korak ka sigurnijoj i pravednijoj zajednici. Kriminal.info istražuje priče koje pokreću promjene iznutra: ljude koji svojim znanjem, empatijom i hrabrošću smanjuju rizike za ranjive skupine i doprinose stvaranju pristupačnijeg, inkluzivnijeg društva. U ovom razgovoru fokus nam je na Ida Matanić, studentici logopedije koja je postala dobitnica ovogodišnjeg Volonterskog Oskara. Ovaj projekt nije samo priznanje za njezino truda; to je priča o načinima na koje se zajednica bori protiv socijalnih barijera i kako komunikacijski posrednici postaju mostovi sigurnosti i informiranosti.
Ida Matanić: tko je i zašto je zaslužila Volonterski Oskar?
Ida Matanić, studentica logopedije na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, svoj je angažman posvetila onima kojima su komunikacijski izazovi svakodnevica. U fokusu njezina rada su gluhoslijepne osobe, a njezine sposobnosti slušanja i jasne, prilagodljive komunikacije postale su ključne točke podrške kroz koju korisnici ostvaruju kontakt s društvom i institucijama.
Obrazovanje, motivacija i pristup radu
Između predavanja i terenskog rada Ida pronalazi mostove koji spajaju teoriju s praksom. Kao studentica logopedije, razumijevanje razlika u komunikcijijskim potrebama postalo joj je svakodnevna profesionalna navika. Njezin pristup temelji se na strpljenju i prilagodbi: svako dijete ili odrasla osoba s gluho-slijepim poteškoćama zahtijeva jedinstven komunikacijski pristup, a Ida ga vidi kao izazov koji se rješava kroz kombinaciju analize situacije, korištenja postojećih pomagala i poticanja samostalnosti korisnika. Takav pristup nije samo humanitaran; on izravno utječe na sigurnost i pristup informacijama, što su teme izuzetno važnim u kontekstu prevencije rizika i zaštite prava u javnom prostoru.
Utjecaj na zajednicu i prepoznatljivost rada
Njena priča nije izolirana; radi se o dijeljenju metoda koje drugi mogu prilagoditi svom radnom okruženju. Ida je svojom posvećenošću izgradila model podrške koji gluhoslijepim osobama omogućava aktivno sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima i ulogama koje su prije bile previše komplicirane ili nepristupačne. Nastupi i kampovi kojima je pridonijela pokazuju kako se komunikacijski izazovi mogu premostiti kroz sigurnost, jasnoću poruka i pažljivo planiranje.
Kako Ida pomaže gluhoslijepe osobe: konkretni projekti i primjeri
Njezina najistaknutija područja djelovanja leže u Savezu Dodir, organizaciji koja pruža podršku gluhoslijepim osobama i njihovim obiteljima. Tu Ida ne samo da pomaže u komunikaciji, već i olakšava kretanje kroz svakodnevne situacije te pomaže korisnicima da ostvare aktivnu uključenost u društvene aktivnosti bez straha od nerazumijevanja ili isključenosti.
Kampovi kao safeholding za sigurnost i uključenost
Posebno se istaknula tijekom petodnevnog kampa, gdje je svojim sudjelovanjem korisnicima omogućila sigurn boravak i punu uključenost u sve programe. Takvi kampovi ne služe samo zabavi; oni su i vježbalište socijalne sigurnosti. U situacijama kada bi se skupina mogla osjećati izolirano ili ranjivo, Ida je uspostavila simulirane situacije komunikacije, koje pomažu sudionicima da razaznaju na koji način mogu zatražiti pomoć, objasniti svoje potrebe ili zatražiti podršku od okoline. Ovakav pristup prevenira mnoge nesporazume koji bi inače završili u riziku od zanemarivanja ili zlostavljanja.
Predstave i etički kodeksi: edukacija kroz umjetnost
Još jedan značajan doprinos Idine inicijative je sudjelovanje u pripremi predstave I anđeli imaju Etički kodeks. Predstava promiče vrijednosti komunikacijskih posrednika i dostupnosti informacija, naglašavajući važnost transparentnosti i empatije u svim interakcijama. Kroz kazalište se publici i stručnjacima šalje poruka da pristupačnost nije samo tehnička prilagodba, već sustav vrijednosti koji uvažava potrebe svakog pojedinca.
Što drugi finalisti otkrivaju o zagrebačkoj volonterskoj sceni
Na ovogodišnjoj dodjeli nagrada, uz Idu, prisutna su bila još dva finalista koja zajedno progovaraju o širem okviru volontiranja u Zagrebu. Ovi primjeri ilustriraju kako se volonterski rad razvija kroz različite okvire, od djece do odraslih i izbjeglica koje traže novi početak.
Lara Ivković: posvećenost djeci i međunarodna iskustva
Lara Ivković je dugogodišnja volonterka udruge Krijesnica, organizacije koja se bavi rehabilitacijskim kampovima za djecu pogođenu malignim bolestima. Njezina priča govori o kontinuiranom angažmanu i stalnom prisustvu čak i u trenucima kada su mališani suočeni s izazovima koji nadilaze njihovu dob. Uspješno je organizirala kampove i sudjelovala u Erasmus projektu s partnericom iz Portugala, što pokazuje kako volonterstvo nije izoliran napor nego dio šireg međunarodnog konteksta koji jača socijalne mreže i dijeli učinkovitost na najširu moguću zajednicu. Dodatno, Lara aktivno potiče senzibiliziranje javnosti i podržava posebnu djecu kroz redovite posjete hematoonkološkom odjelu, gdje roditeljima i djeci pruža emocionalnu i logističku podršku.
Issam Zahed: odaziv zajednice kroz obrazovanje tražitelja azila
Issam Zahed, volonter i jedan od ključnih učitelja engleskog jezika za tražitelje azila i izbjeglice u udruzi Borders:none, predstavlja drugi, važan kamen oslonac ove priče. Kao tražitelj azila iz Sirije, s prethodnim iskustvom u podučavanju, on razumije i konkretne izazove s kojima se susreću polaznici. Vodi tjedne početne tečajeve engleskog, prilagođavajući nastavu stvarnim potrebama novih članova zajednice. Njegov pristup kombinira jezične veštine i emocionalnu sigurnost, a uloga koju ima je ključna za bržu socijalnu inkluziju ljudi koji u Hrvatskoj započinju novi život. Ovakva uloga nije tek teorijska; to je konkretna podrška koja smanjuje rizike izolacije i povećava šanse za pronalazak posla, pristup institucijama i uključivanje u društvene mreže.
Volontiranje i sigurnost zajednice: šira slika
Volonteri poput Idine, Lare i Issama ne djeluju isključivo iz altruizma; oni doprinose sigurnosti i socijalnoj koheziji koja ima izravan utjecaj na manjeku rizika od kriminala i društvenih problema. Kada se ranjive skupine bolje informiraju, komunikacijski poslovi postaju jasniji, a rizik od zaboravljenih potreba i krivih interpretacija smanjuje se. U tom kontekstu, pristupačnost informacija postaje preventivni alat, a komunikacijski posrednici – poput edukatora i volontera – postaju prvi dio lanca zaštite.
Primjeri i implikacije za javni sektor
U praksi to znači da službene institucije koje pružaju podršku osobama s komunikacijskim izazovima trebaju imati jasan protokol suradnje sa volonterskim organizacijama. Ida, a kroz Savez Dodir i druge partnere, često predočava situacije u kojima institucije mogu bolje prilagoditi svoje komunikacijske kanale, te tako smanjiti mogućnosti pogrešnog tumačenja ili odgađanja pomoći. S druge strane, kampovi i kazališne predstave služe i kao edukativni alati za javnost: povećavaju svijest o pravima, objašnjavaju proces zaštite i suzbijaju stigmatizaciju koja često prati osobe s invaliditetom ili jezične barijere.
Temporalni kontekst, statistike i trendovi
Volonterski centar Zagreb već 17 godina dodjeljuje ovaj priznati Oskar, što ilustrira dugotrajnu tradiciju i kontinuirani razvoj volonterstva u glavnom gradu. Tijekom proteklih godina broj nominacija često je rastao, a broj finalista postao je indikator široke uključenosti različitih organizacija i zajednica. U ovom krugu, 26 pristiglih nominacija pretvorilo se u troje finalista, što jasno pokazuje konkurentnost i visoku kvalitetu projektnih prijedloga. Pritom je odluka građana, mrežnim glasovanjem, pokazala koliko javnost cijeni konkretne, vidljive promjene u životima ljudi koje volontiranje omogućava.
Važno je naglasiti da ovakvi projekti imaju ne samo socijalnu, nego i ekonomsku dimenziju. Pristupačnost i edukacija smanjuju troškove komunikacijskih nesporazuma i povećavaju samostalnost korisnika usluga, što posljedično olakšava pristup radu, obrazovanju i socijalnim uslugama. U gradu poput Zagreba, gdje se rizici od izolacije i siromaštva često preklapaju s problemima pristupa informacijama, volonterski rad postaje značajan kanal prevencije rizika i povećanja sigurnosti zajednice.
Kako čitatelji razumiju našu zajednicu kroz oči volontiranja
Ova priča nije samo o dobitnici nagrade. Riječ je o predstavljanju načina na koji volontiranje utječe na svakodnevicu: kako se obrazovane osobe koriste svojom stručnošću da bi pomogle onima koji su u nepovoljnom položaju, kako mladi i stariji zajednički grade sigurnije okruženje, i kako se kroz različite projekte – kampove, radionice, nastavu jezika i tečajeve komunikacije – stvara pristupačnija i otvorenija zajednica. U tom smislu, priča Idine i priče ostalih finalista jedan su od jasnih dokaza da uspjeh volonterskih programa nije samo broj na natjecanju, već stvarna promjena u svakom živom slučaju koji stane pred njihova vrata.
Zaključak
Ida Matanić predstavlja primjer kako individualni angažman, ako je pravilno usmjeren i podržan kroz institucionalne okvire, postaje napredna snaga za sigurnost i integraciju. Njezino iskustvo s gluhoslijeplim osobama, njezina sposobnost prilagodbe i njezina predanost kampovima i edukaciji jasan su putokaz kako zajednice mogu i trebaju djelovati na udaljene točke – gdje su komunikacijske barijere najčešće i gdje su posljedice najteže. Volonterski Oskar nije samo priznanje; to je poruka da se društvo brine za one koji su najranjiviji i da takva briga stvara sigurniju, pravedniju sredinu za sve.
FAQ
- Što je Volonterski Oskar?
Volonterski Oskar je nagrada koju dodjeljuje Volonterski centar Zagreb u okviru proslave doprinosa građana Zagrebu kroz volontiranje. Nagrada prepoznaje iznimne primjere volontiranja koji poboljšavaju živote sugrađana i jačaju zajednicu. - Kako Ida pomaže gluhoslijepe osobe?
Ida koristi prilagođene komunikacijske tehnike, podržava kretanje kroz javne prostore i olakšava pristup informacijama, što tim gluhoslijeplim osobama omogućuje samostalnije i sigurnije sudjelovanje u školskim, društvenim i kulturnim aktivnostima. - Koje su koristi od volontiranja za sigurnost zajednice?
Volonteri povećavaju pristup uslugama, smanjuju rizike od izolacije i pogrešnog razumijevanja, te doprinose ranom prepoznavanju problema. Time se povećava sigurnost i povjerenje u institucije kojima se korisnici obraćaju. - Kako se mogu uključiti u volonterske projekte u Zagrebu?
Najbolje je kontaktirati Volonterski centar Zagreb ili lokalne udruge koje rade s ranjivim skupinama. Usluge su raznovrsne – od pomoći u kampovima, edukacijama, do podrške migrantima i izbjeglicama. - Koje su karakteristike uspješnog volontera u ovim projektima?
Empatija, sposobnost slušanja, prilagodljivost, jasnoća komunikacije i spremnost na timski rad ključne su osobine koje volontiranje traži, a što su Ida i njezini suradnici pokazali iz prve ruke. - Koliko dugo volontiranje ostavlja trag na zajednicu?
Uključivanje kroz kampove, edukacije i svakodnevne aktivnosti stvara dugoročne pozitivne efekte – poboljšava pristup informacijama, povećava samostalnost i potiče širu društvenu uključenost, što s vremenom smanjuje rizik od izolacije i socijalne isključenosti.
Želite li saznati više o ovim inicijativama ili podijeliti vlastitu priču o volontiranju koje utječe na sigurnost i pristupačnost u vašoj zajednici? Javite nam se u komentarima ili putem službenih kanala Kriminal.info, gdje ćemo nastaviti pratiti ovakve važne promjene i donositi priče koje povezuju humanost s javnim interesom.
Leave a Comment