Javna objava bivšeg splitskog gradonačelnika Andra Krstulovića Opare na Facebooku, u kojoj se prisjeća burnog razdoblja prije osam godina, pokrenula je lavinu reakcija i propitivanja o tankoj liniji između profesionalnog stresa, osobne borbe s teškom bolešću i potencijalnih sukoba s organiziranim kriminalom. Oparine riječi, koje povezuju intenzivan rad i iscrpljenost s ozbiljnom dijagnozom koju je dobio nedugo potom, otvaraju složenu priču o posljedicama pritisaka na javnim dužnostima, ali i o skrivenim opasnostima koje mogu vrebati iz mračnih uglova splitske svakodnevice. Pitanje koje odjekuje nakon njegove objave jest – koliko su sukobi s „mafijom“ i njihove prijetnje, kako ih sam Opara opisuje, zapravo pridonijeli njegovoj bolesti?
Politički vrtlog Splita: Početak borbe i teška dijagnoza
Prije točno osam godina, Andro Krstulović Opara našao se u vrtlogu događanja koji će zauvijek obilježiti njegov život. U svojoj Facebook objavi, bivši gradonačelnik Split evocira uspomene na razdoblje kada je projekt uređenja Žnjana bio u punom jeku. „Tada sam bio u punoj forci jer smo pomeli nered na Žnjanu i započeli proces natječaja za projekt“, napisao je Opara, uz fotografije koje dočaravaju tu dinamiku. Intenzivan rad, svakodnevni stres i naslijeđena financijska blokada grada, bez proračuna, bili su faktori koji su ga, kako sam priznaje, iscrpljivali do krajnjih granica.
„Sve je to bilo istina, ali, za mjesec i pol dana sam završio u bolnici s prilično ozbiljnom dijagnozom. Kada menadžeri govore o burnoutu, znam što to znači. I gore“, iskreno je podijelio Opara, naglašavajući da je njegova situacija nadilazila uobičajeno poslovno iscrpljenje. Ovo priznanje otvara vrata razumijevanju dubokih psihofizičkih posljedica koje mogu nastati uslijed dugotrajnog izlaganja stresu i pritisku.
Povezanost stresa i tjelesnog zdravlja: Što znanost kaže?
Brojne studije potvrđuju snažnu vezu između kroničnog stresa i razvoja različitih zdravstvenih problema, uključujući i one najteže poput malignih bolesti. Kada je tijelo izloženo dugotrajnom stresu, luče se hormoni stresa poput kortizola i adrenalina. U kratkom roku, ovi hormoni mogu biti korisni, pomažući nam da reagiramo na opasnosti (tzv. „borba ili bijeg“ reakcija). Međutim, kada je izloženost stresu dugotrajna, poput one koju je vjerojatno proživljavao Opara u izazovnom političkom okruženju, kronično povišene razine ovih hormona mogu dovesti do niza negativnih posljedica:
Oslabljeni imunološki sustav: Kronični stres može oslabiti sposobnost tijela da se bori protiv infekcija i bolesti, uključujući i stanice raka.
Upalni procesi: Stres potiče upalne procese u tijelu, koji su povezani s razvojem kroničnih bolesti, uključujući i rak.
Poremećaji spavanja i apetita: Dugotrajni stres često narušava kvalitetu sna i apetit, što dodatno utječe na cjelokupno zdravlje i sposobnost tijela da se regenerira.
Psihosomatske tegobe: Emocionalni stres može se manifestirati kroz fizičke simptome, poput glavobolja, probavnih smetnji, bolova u mišićima, pa sve do ozbiljnijih dijagnoza.
Oparino iskustvo, kada kaže da je završio u bolnici „mjesec i po dana nakon“ intenzivnog razdoblja, savršeno se uklapa u ovu znanstvenu sliku. Njegovo tijelo, nakon dugotrajnog izlaganja ekstremnom stresu, vjerojatno je doseglo točku pucanja.
Sukobi s „mafijom“: Je li prijetnja postala okidač bolesti?
Najintrigantniji dio Oparine objave svakako je otvoreno propitivanje o ulozi sukoba s organiziranim kriminalom u nastanku njegove bolesti. „Jesu li moji sukobi s mafijom i njihove prijetnje, jer smo ih pomeli odatle, pogodovale mojoj bolesti, nikada ne ću znati“, napisao je bivši gradonačelnik. Ove riječi, izgovorene s dozom gorčine i neizvjesnosti, ukazuju na mogućnost da su pritisci i prijetnje koje je doživljavao kao javni dužnosnik u Splitu imali direktne posljedice na njegovo zdravlje.
Splitska javnost, a i šira Hrvatska, svjedočila je javnim prepucavanjima i napetim situacijama u kojima se Opara našao tijekom svog mandata. Pitanje organiziranog kriminala i njegovog utjecaja na gradsku politiku nije novost, a Oparina izjava sugerira da je osobno bio meta tih negativnih sila.
Utjecaj straha i dugotrajne ugroženosti na mentalno i tjelesno zdravlje
Suočavanje s prijetnjama, osobito onima koje dolaze od organiziranih kriminalnih skupina, predstavlja ekstremni oblik stresa. Dugotrajna izloženost ovakvoj vrsti ugroženosti može imati razarajuće posljedice na mentalno i tjelesno zdravlje pojedinca:
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): Iskustva izloženosti nasilju, prijetnjama smrću ili narušavanju osobne sigurnosti mogu dovesti do razvoja PTSP-a, koji se manifestira anksioznošću, nesanicom, noćnim morama, povlačenjem iz društva i drugim simptomima.
Kronična anksioznost i depresija: Stalni osjećaj straha i nesigurnosti može prerasti u kronične probleme s mentalnim zdravljem, poput anksioznih poremećaja i depresije.
Fiziološke promjene povezane sa strahom: Tijelo, u stanju stalne pripravnosti na opasnost, može doživjeti dugotrajne fiziološke promjene, uključujući povećan krvni tlak, ubrzan rad srca i stalnu napetost mišića, što dugoročno opterećuje kardiovaskularni sustav.
Utjecaj na odluke i ponašanje: Stalni pritisak i strah mogu utjecati na sposobnost donošenja racionalnih odluka, ali i potaknuti ponašanja koja su usmjerena na preživljavanje, a ne na dugoročno dobro.
Oparina retorička pitanja ostavljaju otvorenu mogućnost da je ovaj oblik stresa, povezan s potencijalnim prijetnjama, bio taj “dodatni” ili čak ključni faktor koji je oslabio njegov organizam i omogućio razvoj teške bolesti. Iako nikada neće imati konačan odgovor, sama pomisao da su ga ugrožavali oni čije je nezakonite aktivnosti nastojao suzbiti, dovoljno je potresna.
Pobjeda nad bolešću i dovršetak projekta: Snaga volje i podrška
Unatoč teškoj dijagnozi i izazovima s kojima se suočavao, Opara ističe najvažniji aspekt – uspješan oporavak. „Bitno je jedino da sam se izvukao uz Božju pomoć, a i da je Žnjan dovršen unatoč svim pegulama, dišpetima, podvalama i teškoćama“, naglasio je, pokazujući snagu volje i zahvalnost. Ova izjava sugerira da je proces oporavka bio dugotrajan i iscrpljujuć, ali je na kraju okrunjen uspjehom.
Njegova objava dolazi u trenutku kada je obnovljeni Žnjanski plato svečano otvoren, projekt koji je započeo u vrijeme kada je i njegova osobna borba započela. „Večeras mi je prijatelj pristigao iz Zagreba na zajedničku dužnost i kazao mi je da je došao u Split prije zalaza sunca kako bi vidio Žnjan u sumrak. Požurio mi je podijeliti svoje oduševljenje viđenim i pohvalio odrađeni posao. Hvala Ivice. Ima bit da je vridilo“, zaključio je Opara, pokazujući zadovoljstvo i ponos zbog dovršenog posla, unatoč svim preprekama.
Snaga ljudskog duha i zajednice u suočavanju s nedaćama
Oporavak od teške bolesti, a pogotovo od malignih oboljenja, nije samo fizički proces. Mentalna snaga, podrška obitelji, prijatelja i zajednice, te vjera, igraju ključnu ulogu u procesu ozdravljenja. Oparino spominjanje „Božje pomoći“ ukazuje na duhovnu dimenziju njegove borbe, dok zahvalnost prijatelju naglašava važnost socijalne podrške.
Vjera i duhovnost: Za mnoge ljude, vjera pruža utjehu, nadu i smisao u teškim trenucima. Molitva, duhovni obredi i osjećaj povezanosti s nečim većim mogu biti snažan oslonac.
Obiteljska i prijateljska podrška: Prisutnost voljenih osoba, njihova emocionalna i praktična podrška, ključni su za prevladavanje kriza.
Pozitivno razmišljanje i nada: Sposobnost održavanja pozitivnog stava i nade u oporavak, čak i u najmračnijim trenucima, snažno utječe na ishod liječenja.
Uspješno dovršeni projekti kao izvor zadovoljstva: Postizanje ciljeva, poput dovršetka projekta Žnjan, može pružiti osjećaj postignuća i svrhe, što je važno za psihološki oporavak.
Opara je, očito, uspio pronaći snagu u sebi i oko sebe kako bi prebrodio ove teške okolnosti, a dovršetak projekta Žnjan predstavlja svojevrsnu krunu te borbe.
Žnjan: Od nereda do obnovljenog ponosa Splita
Priča o Žnjanu neraskidivo je vezana uz Oparino javno djelovanje i njegovu osobnu borbu. Kada je preuzeo gradonačelničku dužnost, zapuštenost i problemi na Žnjanu bili su jedan od ključnih izazova. Nered, neuređene površine i potencijalni problemi s infrastrukturom zahtijevali su hitnu intervenciju.
Projekt obnove Žnjana, započet prije osam godina, obuhvatio je značajno uređenje obalnog pojasa i plaže, stvarajući novu, modernu rekreacijsku zonu za Splićane i njihove goste. Otvaranje obnovljenog Žnjanskog platoa, veličine 31 nogometnog igrališta, označilo je kraj dugotrajnog procesa, ali i početak nove ere za ovaj popularni dio grada.
Izazovi urbanističkih projekata u splitskom kontekstu
Realizacija velikih urbanističkih projekata, poput obnove Žnjana, često je popraćena brojnim poteškoćama, pogotovo u dinamičnom i kompleksnom okruženju poput Splita. Ti izazovi uključuju:
Administrativne prepreke: Dobivanje potrebnih dozvola, suglasnosti i ishođenje imovinsko-pravnih odnosa može biti dugotrajan i birokratski proces.
Financijski problemi: Osiguravanje sredstava, praćenje troškova i izbjegavanje prekoračenja budžeta često su glavni izazovi.
Otpor javnosti i interesnih skupina: Veliki projekti mogu izazvati negodovanje određenih skupina građana, ekoloških udruga ili vlasnika okolnih nekretnina, što zahtijeva kvalitetnu komunikaciju i rješavanje problema.
Pitanja korupcije i sumnje: U kontekstu urbanističkih zahvata, nerijetko se pojavljuju optužbe za korupciju, netransparentnost i sumnje u namještanje natječaja, što dodatno opterećuje cijeli proces.
Tehnički problemi i izvođači radova: Neplanirani tehnički problemi, kašnjenja izvođača radova ili njihovi stečajevi mogu ugroziti cijeli projekt.
Oparino spominjanje „pegula, dišpeta, podvala i teškoća“ odražava ove realne izazove s kojima se susreo prilikom realizacije projekta. Unatoč tome, uspješno dovršeni projekt, kao što je vidljivo iz reakcije njegovog prijatelja, donio je osjećaj zadovoljstva i potvrdu uloženog truda.
Stres na visokim pozicijama: Cijena javne službe
Oparina priča ponovno otvara važno pitanje o cijeni javne službe i o zdravstvenim posljedicama koje nose visoke političke funkcije. Biti na čelu grada, odgovarati za brojne gradske službe, upravljati financijama, donositi teške odluke i nositi se s pritiscima javnosti i potencijalnim prijetnjama, predstavlja ogroman teret.
Stres na ovakvim pozicijama nije samo stvar intenzivnog radnog vremena, već i stalne izloženosti kritici, odgovornosti za tuđe živote i probleme, te neizvjesnosti. Burnout je postao sve češći pojam među menadžerima i javnim dužnosnicima, ali Oparino iskustvo ukazuje na to da su posljedice daleko ozbiljnije od pukog poslovnog iscrpljenja.
Kako se nositi sa stresom i prevenirati zdravstvene probleme?
Prevencija zdravstvenih problema povezanih sa stresom ključna je za sve koji se bave zahtjevnim poslovima, a posebno za one na visokim pozicijama:
Redoviti liječnički pregledi: Preventivni pregledi pomažu u ranoj detekciji potencijalnih zdravstvenih problema.
Tehnike upravljanja stresom: Meditacija, mindfulness, vježbe disanja i joge mogu pomoći u smanjenju razine stresa.
Fizička aktivnost: Redovita tjelovježba snažno djeluje na smanjenje stresa i poboljšanje cjelokupnog zdravlja.
Uravnotežena prehrana: Zdrava i uravnotežena prehrana jača organizam i pomaže mu da se lakše nosi sa stresom.
Dovoljno sna: Kvalitetan san ključan je za fizički i mentalni oporavak.
Potražiti stručnu pomoć: Ne treba se ustručavati potražiti pomoć psihologa ili terapeuta ako se osjeti da stres postaje prevelik.
Postavljanje jasnih granica: Važno je naučiti reći „ne“ i postaviti jasne granice između poslovnog i privatnog života.
Izgradnja sustava podrške: Okružiti se ljudima kojima vjerujete i koji vas podržavaju.
Oparino iskustvo, iako teško, moglo bi poslužiti kao snažna opomena i poticaj drugima na sličnim pozicijama da brinu o svom zdravlju i da ne zanemaruju signale koje im tijelo šalje.
Zaključak: Otvorena pitanja i pouke za budućnost
Facebook objava Andra Krstulovića Opare ne samo da je podsjetnik na njegovu osobnu borbu s teškom bolešću, već otvara dublja pitanja o prirodi političkog djelovanja, ulozi organiziranog kriminala u društvu i ranjivosti pojedinaca na visokim javnim dužnostima. Pitanje o tome jesu li sukobi s „mafijom“ i prijetnje pridonijeli njegovoj bolesti, ostaje bez konačnog odgovora, ali sama činjenica da je takva mogućnost izrečena naglas, ukazuje na tamnu stranu javnog života u Hrvatskoj.
Usprkos svemu, Oparina priča je priča o preživljavanju, snazi volje i uspješnom dovršetku projekata koji mijenjaju grad. Njegova hrabrost u dijeljenju osobnog iskustva može poslužiti kao poticaj drugima da se brinu o svom zdravlju i da, unatoč pritiscima, nastave borbu za pozitivne promjene. Žnjan, kao simbol tog napora, stoji danas kao svjedok te borbe i uspjeha.
Što možemo naučiti iz ove priče?
Važnost brige o mentalnom i fizičkom zdravlju: Nije važno samo biti uspješan u poslu, već i očuvati vlastito zdravlje.
Stres nosi ozbiljne posljedice: Profesionalni i osobni stres mogu imati dugoročne negativne utjecaje na zdravlje.
Javna uloga nosi velike rizike: Biti na javnoj dužnosti zahtijeva hrabrost, ali i svjesnost o potencijalnim opasnostima.
Uspjeh se postiže unatoč preprekama: Dovršen projekt, poput Žnjana, pokazuje da je moguće uspjeti i kad je put posut poteškoćama.
Podrška zajednice i osobna snaga su ključni: U kriznim situacijama, podrška okoline i vlastita snaga volje igraju nezamjenjivu ulogu.
Priča o Oparinom stresu, bolesti i sukobima, podsjetnik je na složenost života na javnoj sceni i na to da su iza svake uspješne priče često skrivene teške osobne borbe.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Pitanje 1: Je li se kod Andra Krstulovića Opare potvrđeno da je bolest uzrokovana stresom ili prijetnjama?
Odgovor: Ne, sam Opara naglašava da nikada neće znati jesu li sukobi s „mafijom“ i njihove prijetnje pogodovali njegovoj bolesti. Međutim, on otvoreno povezuje intenzivni stres i iscrpljenost s teškom dijagnozom koju je dobio.
Pitanje 2: Koja je bila Oparina bolest i kada je dijagnosticirana?
Odgovor: Opara je početkom 2018. godine objavio da boluje od zloćudnog tumora kože i sluznica koji se proširio na mozak.
Pitanje 3: Kakav je projekt bio uređenje Žnjana i kada je završen?
Odgovor: Projekt uređenja Žnjana započeo je prije osam godina, a obuhvatio je značajno preuređenje obalnog pojasa i plaže. Obnovljeni Žnjanski plato, veličine 31 nogometnog igrališta, otvoren je nedavno, simbolizirajući dovršetak dugogodišnjeg procesa.
Pitanje 4: Što Opara misli o dovršenom projektu Žnjana?
Odgovor: Opara izražava zadovoljstvo i ponos zbog dovršetka projekta, unatoč svim poteškoćama. Spominje oduševljenje prijatelja koji je došao vidjeti obnovljeni plato, što sugerira da je njegov trud bio vrijedan.
Pitanje 5: Kakvu ulogu statistike i statistički podaci igraju u razumijevanju Oparine situacije?
Odgovor: Iako sam članak ne navodi specifične statistike o Oparinoj bolesti ili uspoređuje njegov slučaj s prosječnim slučajem “burnouta” ili bolesti uzrokovanih stresom, generalne statistike o povezanosti kroničnog stresa i razvoja teških bolesti (uključujući rak) postoje. Ove statistike potvrđuju da dugotrajna izloženost stresu i prijetnjama može značajno oslabiti organizam i povećati rizik od nastanka raznih patologija, što je relevantno za Oparino iskustvo.
Pitanje 6: Koji su bili ključni izazovi u projektu obnove Žnjana?
Odgovor: Opara spominje općenito „pegule, dišpete, podvale i teškoće“, što ukazuje na administrativne, financijske, tehničke i moguće pravne prepreke, kao i na otpor određenih interesnih skupina, koji su karakteristični za velike urbanističke projekte.
Leave a Comment