U današnje vrijeme, kada mobilnost radne snage postaje sve izraženija, Hrvatska se suočava s izazovima integracije stranih radnika, posebno u području zdravstvene zaštite. Najnovije istraživanje provedeno u Zagrebu otkrilo je alarmantnu činjenicu: samo 40% stranih radnika ima odabranog obiteljskog liječnika, što ukazuje na ozbiljne praznine u sustavu. Osim toga, migracije mijenjaju epidemiološku sliku, s porastom slučajeva tuberkuloze i drugih zdravstvenih rizika. Ovaj članak istražuje uvjete života i rada migranata, njihov pristup zdravstvenim uslugama, te šire društvene i zdravstvene implikacije, nudeći detaljnu analizu teme koja sve više zaokuplja pažnju stručnjaka i javnosti.
Stanje zdravstvene zaštite za strane radnike u Hrvatskoj
Prema istraživanju predstavljenom u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, samo 40% stranih radnika uglavnom iz azijskih zemalja poput Nepala, Filipina i Indije ima registriranog obiteljskog liječnika. To znači da većina nema redoviti pristup preventivnoj skrbi, liječenju uhitnih stanja ili kontinuiranoj podršci za kronične bolesti. Na primjer, mnogi radnici pribjegavaju hitnim službama ili privatnim klinikama samo u kriznim situacijama, što povećava troškove i smanjuje učinkovitost cjelokupnog sustava.
Uzroci niske stope registracije kod liječnika
Nekoliko čimbenika doprinosi ovom problemu. Prvo, jezična barijera je ključna – samo 3% ispitanika izvrsno govori hrvatski, a čak 20% ne zna ni engleski, što otežava komunikaciju s medicinskim osobljem. Drugo, radni uvjeti često onemogućuju posjete liječnicima, jer mnogi rade dugi radni dani ili nepravilne smjene. Treće, nedostatak informacija o pravilima i pravima u hrvatskom zdravstvenom sustavu dodatno komplicira stvar, što rezultira time da se mnogi osjećaju izgubljeno i nezaštićeno.
Uloga poslodavaca i gradskih inicijativa
Grad Zagreb pokrenuo je neke korake kako bi poboljšao situaciju, uključujući edukacijske programe i suradnju s poslodavcima. Međutim, kako je istaknuo ravnatelj Štampara Branko Kolarić, ove mjere su nedovoljne. Poslodavci često ne ispunjavaju obveze pružanja osnovne zdravstvene skrbi, a zakonski okvir je nejasan. Primjerice, neki radnici plaćeni ispod 850 eura mjesečno jednostavno si ne mogu priuštiti dodatne troškove liječenja, što ih gura u začarani krug siromaštva i lošeg zdravlja.
Epidemiološki izazovi i rizici po javno zdravstvo
Porast migracija donosi i nove zdravstvene prijetnje. Kao što je Kolarić upozorio, epidemiološka slika u Hrvatskoj se mijenja, s posebnim naglaskom na tuberkulozu. U 2023. godini zabilježen je porast slučajeva, dijelom zbog nedovoljnog cijepljenja i pregleda stranih radnika pri ulasku u zemlju. Ovo nije samo problem po pojedince, već predstavlja rizik za cjelokupno stanovništvo, jer neotkrivene i neliječene zarazne bolesti mogu brzo širiti.
Tuberkuloza i druge zarazne bolesti
Tuberkuloza, koja je u mnogim zemljama porijekla stranih radnika endemska, postaje sve češća u Hrvatskoj. Bez redovitih pregleda i cijepljenja, ova bolest može proći neotkrivena, što dovodí do ozbiljnih komplikacija i većeg broja zaraze. Osim toga, druge bolesti poput hepatitisa ili spolno prenosivih infekcija također predstavljaju izazov, jer preventivni pregledi nisu standardizirani za sve migrante. Na primjer, u nekim slučajevima, pojedinačni slučajevi lepre (koja je rijetka) dovele su do nepotrebne stigmatizacije, iako nisu epidemiološki značajni.
Potreba za boljim nadzorom i prevencijom
Kako bi se suzbili ovi rizici, potrebno je jačati nadzorne mehanizme. Obvezni zdravstveni pregledi pri dolasku, kao što se predviđa novim pravilnicima, ključni su za rano otkrivanje bolesti. Nadalje, cijepljenje protiv uobičajenih bolesti, poput onog koje prima domaće stanovništvo, moglo bi značajno smanjiti širenje zaraza. Ove mjere ne štite samo strance, već i cjelokupnu zajednicu, pridonoseći boljem javnom zdravstvu.
Životni i radni uvjeti stranih radnika
Istraživanje je obuhvatilo 491 stranog radnika, s većinom muškaraca (372) i manjim brojem žena (102), prosječne dobi 30 godina. Većina je visoko obrazovana, ali ipak radi niskoplaćene poslove, često u gradnji, ugostiteljstvu ili dostavama. Oko 40% ispitanika zarađuje manje od 850 eura mjesečno, što je ispod prosječne plaće u Hrvatskoj, a samo 9% ima prihode iznad 1200 eura. Ovi financijski ograničenja direktno utječu na njihov kvalitet života i pristup zdravstvenoj skrbi.
Smještaj i socijalni izolacija
Petanja ispitanika dijeli smještaj s više od 11 drugih osoba, što stvara prenatrpanost i loše higijenske uvjete. Ovo povećava rizik od širenja bolesti i doprinosi mentalnom stresu. Oko 30% stranih radnika izjavilo je da se osjeća usamljeno, a 16% pokazuje izražene simptome depresije. Na primjer, dostavljači često izloženi nasilju djece i tinejdžera u Zagrebu, s incidentima koji se događaju jednom do dva puta tjedno, što dodatno pogoršava njihovo psihičko stanje.
Jezične barijere i diskriminacija
Ograničeno znanje hrvatskog jezika (samo 3% tečno govori) i česta diskriminacija otežavaju integraciju. Programi učenja jezika teško se provode zbog radnih obveza, a predrasude domaćeg stanovništva mogu dovesti do socijalne isključenosti. Kao što je naveo voditelj programa Dinko Štajduhar, ovo zahtijeva sveobuhvatnije pristupe, uključujući edukaciju u školama i jačanje antidisriminacijskih mjera.
Zaključak: Potreba za cjelovitim rješenjima
Zdravstvena zaštita stranih radnika u Hrvatskoj je područje koje zahtijeva hitnu pažnju. S samo 40% registriranih kod liječnika, porastom zaraznih bolesti, i teškim životnim uvjetima, ova skupina suočava se s brojnim izazovima. Rješenja uključuju jačanje zakonskog okvira, bolju suradnju s poslodavcima, proširene zdravstvene preglede, i programe integracije koji se bave jezičnim, socijalnim i mentalnim potrebama. Ulaskom u 2024., Hrvatska ima priliku postaviti standarde za pravedniji i zdraviji sustav za sve stanovnike, uključujući one koji dolaze iz inozemstva.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koliki postotak stranih radnika u Zagrebu ima obiteljskog liječnika?
Samo 40% stranih radnika ima odabranog obiteljskog liječnika, prema istraživanju iz 2023.
Koje su glavne zdravstvene prijetnje povezane s migracijama?
Porast tuberkuloze i drugih zaraznih bolesti predstavlja značajan rizik, uz nedostatak cijepljenja i pregleda.
Kako se strani radnici osjećaju u Hrvatskoj?
Oko 30% osjeća usamljeno, a 16% ima simptome depresije, što ukazuje na potrebu za boljom psihosocijalnom podrškom.
Što Grad Zagreb čini kako bi poboljšao situaciju?
Poduzeti su koraci kao što su edukacijski programi i suradnja s poslodavcima, ali trenutne mjere su nedovoljne za sveobuhvatno rješenje.
Kakvi su radni uvjeti za strane radnike?
Mnogi rade za niske plaće (ispod 850 eura), u prenatrpanom smještaju, i često su izloženi diskriminaciji i nasilju.
Zašto je jezična barijera problem?
Samo 3% tečno govori hrvatski, što otežava pristup zdravstvenim uslugama i svakodnevnu integraciju.
Kako se migracije mijenjaju epidemiološku sliku?
Dovode do porasta zaraznih bolesti i zahtijevaju jači nadzor te preventivne mjere za zaštitu javnog zdravlja.
Što se može učiniti za poboljšanje integracije?
Ključno je uvesti obvezne zdravstvene preglede, poboljšati jezičnu edukaciju, i suzbiti diskriminaciju kroz zakonske i društvene promjene.
Leave a Comment