—
Foto: PIXSELL/Matija Habljak
Godina 2025. ostat će upamćena kao jedna od najnapetijih u povijesti hrvatskog sindikalnog pokreta. Od obrazovnih radnika koji su se borili za poštovanje kolektivnih ugovora, do vatrogasaca koji su tražili izjednačavanje plaća, sve do “hitnjaka” koji su prosvjedovali na ulicama, 2025. bila je godina u kojoj su sindikati i Vlada pokazali koliko su udaljeni jedan od drugog. A najgore od svega? Nije bilo vidljivog izlaza iz ove krize.
—
Zašto su sindikati 2025. godine krenuli u štrajkove?
Neposredni razlog za sve te prosvjede i štrajkove bio je neuspjeh socijalnog dijaloga između Vlade i sindikata. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija je u intervjuu za Kriminal.info rekao da je Vlada prekinula sve pregovore još krajem prosinca 2024. godine. “Vlada ne želi ništa čuti o dodatku Temeljnom kolektivnom ugovoru, ni o granskim kolektivnim ugovorima, ni o poštivanju već potpisanih sporazuma koji imaju snagu zakona”, kazao je Turalija.
Zašto su sindikati izgubili strpljenje?
– Nepoštovanje već potpisanih ugovora – Sindikati su tvrdili da Vlada ne poštuje sporazume koji su već bili potpisani, što je u javnom sektoru bilo posebno oštro osuđeno.
– Nepromišljeni proračun – Ministar rada Marin Piletić je u intervjuu za Večernji list rekao da u proračunu za 2026. nije dovoljno sredstava za povećanje osnovice plaće za 8 posto, kao što su sindikati tražili.
– Prethodna inflacija plaća – 2024. godine, zbog izmjene sustava koeficijenata plaće, prosječan rast plaća u državnom i javnom sektoru iznosio je 30 posto. Sindikati su smatrali da se to ne može ponoviti sljedeće godine, ali Vlada nije bila spremna ni na manji rast.
Što su sindikati tražili?
– Povećanje osnovice plaće za 12 posto (umjesto Vladinih 1 posto od srpnja).
– Uskrsnica od 150 eura (umjesto 100 eura).
– Naknada za topli obrok od 100 eura mjesečno (Vlada je ponudila samo 20 eura).
– Zakonski utvrđeni minimalni plaća od 1130 eura bruto (da se zaštite radnici od siromaštva).
Vlada je odgovorila:
– “Smanjite očekivanja” – Piletić je sindikatima rekao da ne mogu očekivati ništa u vezi s osnovicom plaće.
– “Topli obrok će biti samo 20 eura” – To je, prema sindikatima, manje od 1 eura po danu.
– “Minimalna plaća će ostati zamrznuta” – HUP (Hrvatska udruga poduzetnika) je tražio zamrzavanje rasta minimalne plaće, ali sindikati su to odbili kao neprihvatljivo.
—
Štrajk obrazovnih radnika: “Vlada nam ne sluša, pa moramo djelovati”
Najveći i najdugotrajniji štrajk 2025. bio je štrajk obrazovnih radnika, koji je trajao nekoliko tjedana. Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić je rekao da su se sindikati odlučili na jednodnevni štrajk upozorenja, a potom i na cirkularne štrajkove po županijama, jer su vidjeli da Vlada ne reagira na njihove zahtjeve.
Zašto su nastavnici i drugi obrazovni radnici krenuli u štrajk?
1. Nepoštovanje kolektivnih ugovora – Sindikati su tvrdili da Vlada ne poštuje sporazume koji su već bili potpisani.
2. Smanjenje cijene rada – Bez povećanja plaća, obrazovni radnici su se našli u situaciji da njihov rad postaje sve manje vrijedan.
3. Nepredvidivost – Vlada je ponudila povećanje osnovice plaće tek od srpnja, što je sindikatima činilo da ne postoje nikakvi realni planovi.
Premijer Andrej Plenković je rekao da je štrajk “nepotreban”
Plenković je u intervjuu za Jutarnji list izjavio da je štrajk bio izvanredno nepoželjno, jer je obrazovanje prioritet njegove Vlade. Međutim, sindikati su to odbili kao prazne riječi, jer su vidjeli da Vlada ne radi ništa konkretno.
Kako je sve završilo?
U lipnju 2025. godine, nakon dugotrajnih pregovora, postignut je sporazum između Vlade i triju obrazovnih sindikata. Time je izbjegnut štrajk srednjoškolskih nastavnika, a omogućena je neometana provedba državne mature.
Ali je li to bio pravi pobjeda?
Neki sindikalci su smatrali da je to samo privremeno rješenje, jer su glavne zahtjeve (povećanje osnovice plaće, uskrsnica, naknada za topli obrok) još uvijek neiskazane.
—
Vatrogasci i “hitnjaci”: Koji su bili sljedeći na redu?
Nakon obrazovnih radnika, vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Umag su također krenuli u štrajk. Zašto?
– Dugotrajno izostajanje socijalnog dijaloga s osnivačima.
– Nemogućnost postizanja dogovora o Kolektivnom ugovoru.
– Tražili su izjednačavanje plaća s zaposlenicima gradskih ustanova.
Prosvjed “hitnjaka” – što su tražili?
Zaposlenici hitne službe su početkom listopada 2025. održali veliki prosvjed na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Njihovi zahtjevi bili su:
1. Povrat beneficiranog radnog staža (koji su izgubili zbog promjena u zakonskoj regulativi).
2. Donošenje Zakona o hitnoj medicinskoj službi (koji bi regulirao njihove radne uvjete).
3. Smjenu ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grbe Bujević (koju su optuživali za nepravedno rukovodstvo).
Zašto su “hitnjaci” bili posebno nezadovoljni?
– Nepredvidivost u radu – Hitna služba radi u ekstremnim uvjetima, a njihovi plaćni uvjeti nisu odgovarali tome.
– Nepoštovanje njihove stručnosti – Vlada je, prema njihovom mišljenju, nepoštovala njihovo znanje i iskustvo.
– Nepravda u plaćanju – Usprkos tome što su spremni raditi u najtežim situacijama, njihove plaće su bile jedne od najnižih u javnom sektoru.
—
Fortenova grupa: Kako je štrajk završio sporazumom?
Nije samo javni sektor bio u krizi. Štrajkovi su obuhvatili i privatni sektor, a najznačajniji bio je štrajk u Fortenovoj grupi.
Što se dogodilo?
– Štrajkački odbor Sindikata PPDIV je organizirao štrajk u kompanijama PIK Vrbovec i Zvijezda.
– Izvršni direktori Fortenove grupe i štrajkački odbor postigli su Sporazum o razumijevanju.
– Štrajk je prekinut, a radnici su dobili nekoliko zahtjeva (npr. bolje radne uvjete, povećanje plaća).
Zašto je to bilo važno?
Ovaj sporazum pokazao je da i u privatnom sektoru postoje napeti odnosi između radnika i poslodavaca. Sindikati su tražili bolje plaće i radne uvjete, a Fortenova grupa je bila spremna kompromitirati kako bi izbjegla dugotrajne štrajkove.
—
Statistike i brojevi: Koliko je štrajkova bilo 2025. godine?
2025. godina bila je jedna od najnapetijih u povijesti hrvatskog sindikalnog pokreta. Evo nekoliko ključnih podataka:
– Najmanje 5 velikih štrajkova (obrazovni radnici, vatrogasci, “hitnjaci”, Fortenova grupa, radnici u javnom sektoru).
– Prosječan rast plaća u javnom sektoru 2024. godine: 30 posto (ali Vlada nije bila spremna ponoviti to 2026.).
– Vlada je ponudila povećanje osnovice plaće tek od 1 posto od srpnja 2026.
– Sindikati su tražili 12 posto, ali su dobili gotovo ništa.
– Minimalna plaća u 2025. godini ostala je zamrznuta (iako su sindikati tražili 1130 eura bruto).
—
Pro i kontra: Što su štrajkovi donijeli?
Štrajkovi su uvijek dvostruka nož – s jedne strane, radnici dobivaju bolje uvjete, a s druge strane, ekonomija pati.
Prednosti štrajkova:
✅ Radnici dobivaju bolje plaće i uvjete – Ako su štrajkovi uspješni, radnici mogu dobiti povećanje plaća, bolju zaštitu i bolje radne uvjete.
✅ Privlače pažnju na probleme – Štrajkovi obavezno privlače medijske pažnje, pa se problemi postaju vidljivi širem društvu.
✅ Moć sindikata raste – Ako sindikati uspiju, njihova moć u pregovorima raste, što može dovesti do boljih ugovora u budućnosti.
Nedostaci štrajkova:
❌ Ekonomija pati – Štrajkovi usporavaju proizvodnju, što može dovesti do gubitaka za poslodavce i ekonomiju.
❌ Radnici gube plaću – Tijekom štrajka, radnici ne dobivaju plaću, što može biti veliki problem za one koji su ovisni o svom plaćnom listu.
❌ Vlada može reagirati još surovije – Ako Vlada vidi da štrajkovi ne daju rezultate, može jačati represiju protiv sindikata.
—
Zaključak: Gdje smo danas?
2025. godina bila je godina velikih sindikalnih borbi, ali i velikih neuspjeha. Sindikati su tražili bolje plaće, bolje uvjete i poštovanje ugovora, ali Vlada je bila spremna samo na kompromise.
Što se može očekivati u 2026. godini?
– Vjerojatno će biti još štrajkova – Sindikati nisu spremni pustiti ruke, jer su vidjeli da Vlada ne reagira.
– Može doći do novih zakonskih promjena – Vlada može pokušati jačati kontrolu nad sindikatima, ali to može dovesti do novih prosvjeda.
– Radnici u javnom sektoru će nastaviti borbu – Obrazovni radnici, vatrogasci i “hitnjaci” neće pustiti ruke, jer su njihovi zahtjevi još uvijek neiskazani.
Jedno je sigurno: 2026. godina će biti još jedna godina velikih sindikalnih borbi.
—
FAQ: Najčešća pitanja o štrajkovima i prosvjedima 2025.
1. Zašto su sindikati krenuli u štrajkove 2025. godine?
Sindikati su krenuli u štrajkove jer su Vlada prekinula sve pregovore i ne poštovala već potpisane ugovore. Radnici su se našli u situaciji da njihova cijena rada pada, a plaće ne rastu u skladu s inflacijom.
2. Koje su bile najznačajnije štrajkove 2025. godine?
Najznačajnije štrajkove bili su:
– Štrajk obrazovnih radnika (nastavnici, stručni suradnici).
– Štrajk vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe Umag.
– Prosvjed “hitnjaka” (zaposlenici hitne službe).
– Štrajk u Fortenovoj grupi (radnici u PIK Vrbovec i Zvijezda).
3. Što su sindikati tražili od Vlade?
Sindikati su tražili:
– Povećanje osnovice plaće za 12 posto (umjesto Vladinih 1 posto).
– Uskrsnica od 150 eura (umjesto 100 eura).
– Naknada za topli obrok od 100 eura mjesečno.
– Zakonski utvrđeni minimalni plaća od 1130 eura bruto.
4. Zašto je Vlada odbila zahtjeve sindikata?
Vlada je odbila zahtjeve sindikata jer je proračun za 2026. godinu bio ograničen. Ministar rada Marin Piletić je rekao da nije dovoljno sredstava za takva povećanja plaća.
5. Kako će se situacija razvijati u 2026. godini?
Vjerojatno će doći do novih štrajkova i prosvjeda, jer sindikati neće pustiti ruke. Vlada može pokušati jačati kontrolu nad sindikatima, ali to može dovesti do novih sukoba.
6. Što se dogodilo s obrazovnim radnicima nakon štrajka?
Nakon štrajka, postignut je sporazum između Vlade i sindikata, ali glavne zahtjeve (povećanje plaća, uskrsnica, naknada za topli obrok) još uvijek nije ispunjeno. Sindikati su spremni nastaviti borbu.
7. Zašto su “hitnjaci” prosvjedovali?
“Hitnjaci” su prosvjedovali jer su tražili:
– Povrat beneficiranog radnog staža.
– Donošenje Zakona o hitnoj medicinskoj službi.
– Smjenu ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grbe Bujević.
8. Kako su štrajkovi utjecali na ekonomiju?
Štrajkovi su usporavali proizvodnju i gubili posao, ali su istovremeno privlačili medijsku pažnju na probleme radnika. Ekonomija je patila, ali su radnici dobili bolje uvjete.
9. Što se može učiniti da se izbjegnu budući štrajkovi?
Da se izbjegnu budući štrajkovi, potrebno je:
– Bolje pregovaranje između Vlade i sindikata.
– Povećanje plaća u skladu s inflacijom.
– Poštovanje već potpisanih ugovora.
– Bolja komunikacija između svih zainteresiranih stranaka.
10. Kako se radnici mogu zaštititi od budućih štrajkova?
Radnici se mogu zaštititi:
– Pristupajući sindikatima i sudjelujući u pregovorima.
– Tražeći bolje plaće i uvjete.
– Boreći se za poštovanje svojih prava.
—
Kriminal.info će nastaviti pratiti sve najvažnije događaje na sindikalnoj sceni. Ako imate dodatna pitanja ili informacije, slobodno nas kontaktirajte!
Leave a Comment