Profil pravnice i njezina karijera
Snježana Bajan, rođena u Hrvatskoj, gotovo desetljeće radi u pravosudnim institucijama, specijalizirana za građansko i upravno pravo. Bila je tužiteljica u Šibeniku, te je poznata po radu na teškim i složenim predmetima, osobito u slučajevima ratnih zločina i tužbama za štetu od hrvatskih oružanih snaga. Njezin profesionalni razvoj, prema dostupnim podacima, odlikuju dugogodišnje iskustvo i visok stupanj stručnosti.
Bliskost s poznatim osobama i povijest interesa
U pozadini preporoda i podizanja težnje za visokom funkcijom stoje i veze s visokim dužnosnicima i osobama iz HDZ-a, posebno s poznatim gradonačelnicima i pravnim dužnosnicima. Poruke i dokazi iz prethodnih afere ukazuju na bliskost s Josipom Pleslić, ex Rimac, i drugim važnim akterima u pravosudnim i političkim krugovima.
Proceduralne prepreke i ispiti za imenovanje
Natječaji i kriteriji za funkciju
U teoriji, imenovanje zamjenika glavnog državnog odvjetnika temelji se na strogo definiranim pravnim kriterijima. Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću predviđa minimalni pravosudni staž od 15 godina te određene uvjete stručnosti i profesionalnog iskustva. Ipak, u praksi, često se javljaju zloupotrebe, politički utjecaji i favoritizam, što izaziva sumnju u transparentnost procesa.
Snježana Bajan u postupku natječaja 2023. i 2024.
U posljednja dva natječaja, Bajan je kandidirala gotovo identične zahtjeve, no bez uspjeha. U prvom pokušaju, u mandatu tadašnje glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek, ostala je na suhom. U drugom krugu, tijekom mandata Ivana Turudića, od inicijalnih favorita bila je na četvrtom mjestu, dok je kandidatura Ljiljane Ivošević, koja je imala najviše bodova, odabrana za zamjenicu. Procedura je izazvala veliku polemiku i optužbe za nepravičnost.
Pravna i etička analiza odabira
Ustavne okviri i pravo na pravično suđenje
Snježana Bajan, putem ustavne tužbe, tvrdi da je prekršeno njezino pravo na pravično suđenje i ravnopravnu kandidaturu. U tužbi je istaknula da Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću ne predviđa da kandidati moraju dolaziti s razine županijskih odvjetništava, već da je važnija ukupna stručnost i iskustvo. Također, istaknula je uspjehe u složenim predmetima, osobito onima vezanima uz Domovinski rat, koji su presudno utjecali na njezinu profesionalnu reputaciju.
Odluka Ustavnog suda i pravni argumenti
Ustavni sud je, nakon višemjesečne rasprave, potvrdio odluke Državnoodvjetničkog vijeća, navodeći da je odabir bio pravilan i u skladu s tijekom zakonskih procedura. U obrazloženju navode se jasni razlozi za odabir kandidatkinje s najvećim bodovima, te se ističe da je procjena o stručnosti bila temeljita i nepristrana. Snježaninim tvrdnjama da je odabir bio nepravilan, Ustavni sud je odbio kao nepotreban i neosnovan.
Poruke i povijest sukoba s Turudićem
Poruke između Rimac i Bajana
Godine 2018., javnost je saznala za poruke razmijenjene između Snježane Bajana i Josipe Pleslić, ex Rimac, koje ukazuju na njezine ambicije i želju za napredovanjem. Iz poruka se može iščitati i frustracija zbog nemogućnosti napredovanja, a posebno je zanimljivo da je tada izrazila želju napredovati na pozicije povezane s Turudićem, koji je u to vrijeme bio član Državnoodvjetničkog vijeća.
Reakcije na želju za pozicijom zamjenice Turudiću
U javnosti je postojala sumnja da je Bajanova koristila prijateljstva i veze za probijanje kroz složeni sustav imenovanja. Nije nepoznata nio interes za “montirane” konkurse na visokim razinama, a slučaj ove pravnice nikako nije prvi u posljednjih deset godina da se podiže pitanje transparentnosti imenovanja u pravosudnim institucijama.
Analiza prednosti i nedostataka takvog sustava
Prosoci
- Potencijal za stručne i kompetentne zamjenike, ako je sustav transparentan
- Važnost iskustva i profesionalnog rada na složenim predmetima
- Mogućnost unapređenja pravosudne učinkovitosti kroz stručne natječaje
Cons
- Risk od političkog utjecaja i korupcije
- Povlačenje kandidata bez realnih šansi zbog osobnih ili političkih razloga
- Nezdravo rivalstvo i javne polemike koje dodatno narušavaju povjerenje u sustav
Zaključak
Slučaj Snježane Bajana jasno ilustrira kako i dalje u hrvatskom pravosudnom sustavu postoje duboke rascjepke između zakonskih okvira i stvarne prakse. Iako zakon definira kriterije za imenovanja, politički utjecaji, osobne veze i specifične proceduralne prepreke često ometaju utvrđivanje najkvalitetnijih kandidata. Tužbe i odluke Ustavnog suda dodatno osnažuju argument da je potrebno redefinirati i ojačati transparentnost i pravičnost procesa, osobito na visokim funkcijama poput zamjenika glavnog državnog odvjetnika.
Najčešća pitanja (FAQ)
Kako se bira zamjenik glavnog državnog odvjetnika?
Odabir se vrši putem natječaja kojeg provodi Državnoodvjetničko vijeće, a kandidati moraju zadovoljiti minimalne uvjete poput pravosudnog staža od 15 godina, stručnosti, iskustva i profesionalne reputacije. Proces je transparentan, no u praksi često se pojavljuju izazovi povezani s politikom i utjecajima.
Zašto Snježana Bajan nije dobila poziciju?
Prema odluci DOV-a i Ustavnog suda, razlozi su bili u ocjeni stručnosti, bodovnim rezultatima te hijerarhijskom napredovanju. Bajan je tužbom tražila pravdu, no sud je potvrdio legitimitet odabira s obrazloženjem da su odabrani kandidati imali najviše kvalifikacije.
Koje su najčešće kritike procesa imenovanja?
Najčešće kritike odnose se na nedostatak transparentnosti, mogućnost utjecaja političkih krugova i privilegiranje poznatih, umjesto zasluga i stručnosti. To narušava povjerenje u pravosudni sustav i potiče sumnje u pravednost odabira.
Kako bi se mogao unaprijediti sustav imenovanja?
Preporučuje se jače zakonsko reguliranje transparentnosti, javne objave bodovnih procjena, uvođenje neovisnih komisija i povlačenje političkih utjecaja iz procesa. Također, potrebno je osnažiti sustav kontrole i sankcija za bilo kakve zloupotrebe.
Zaključak
Slučaj Snježane Bajana odražava ostatke složenih mehanizama odabira i imenovanja u hrvatskom pravosudnom sustavu. Iako zakon predviđa određene standarde, početne predrasude, interesi i osobne veze i dalje imaju moć utjecaja. Potrebno je sustavno raditi na transparentnosti i objektivnosti, kako bi se osiguralo da najkvalitetniji i najkompetentniji kandidati dobiju priliku za najvažnije funkcije u pravosuđu Hrvatske.
Leave a Comment