U Zagrebu je, nakon višegodišnjih muka i složenih pravnih drame, otvoren stečaj nad Kreativnom produkcijom d.o.o., tvrtkom koja je godinama bila u fokusu hrvatske televizijske industrije zahvaljujući serijama koje su postale nezaobilazne, ali i ulaznica za dugačku priču o poslovnim uspjesima i posljedicama lošeg upravljanja. Riječ je o priči koja se proteže od ranih poslovnih uspjeha do višestrukih dugovanja, spornih odluka i pokušaja unovčavanja imovine koja bi, barem načelno, mogla pokriti dio troškova postupka. Dok javnost prati nove detalje, sudski papirnati dokumenti i izvatci iz registra otkrivaju složene odnose između vjerovnika, vlasnika i zaposlenika, a posebnu note daju i automobili koji su služili kao simboli prošlih troškova i sudbinskih trenutaka.
U ovom članku propisujemo kronologiju događaja, analiziramo pravnu pozadinu, te pružamo kontekst u kojem se ovakvi slučajevi događaju u Hrvatskoj. Detaljno ćemo razložiti tko je bio „kralj sapunica“ i kako je njegov poslovni put završio u stečajnom postupku, koja je uloga Privremene stečajne upraviteljice, zašto se spominju Mercedes vozila i kakav utjecaj taj postupak ima na vjerovnike, zaposlenike i širu zajednicu. Također ćemo razmotriti i statističke podatke o duljim stečajnim procesima u našem pravnom sustavu te prednosti i mane ovakvih procesa iz perspektive sudova, kredita i poslovnog okruženja.
Uvod u slučaj: tko stoji iza Kreativne produkcije d.o.o. i što se dogodilo
Formalno, Kreativna produkcija d.o.o. bila je vezana uz produkcijske projekte, ponajprije na domaćem TV tržištu, i jedno vrijeme je važila za ključnog partnera mnogih redateljskih i scenarističkih projekata. Njezini osnivači i vlasnici, prema podacima iz sudskog registra i javnih priopćenja, povezani su s Romansom Majetićem, te se spominje i njegova obitelj kao jedna od učesnika u poslovnim strukturama. Prošlost koja prati ovu tvrtku nije samo priča o uspjehu i antologiji serija nego i priča o dugovima, sudskim sporovima i pokušaju reorganizacije koje su završile zatvaranjem poslovnih pogona ili prelaskom u stečaj.
Prema službenim informacijama, Trgovački sud u Zagrebu donio je odluku o otvaranju stečajnog postupka nad Kreativnom produkcijom d.o.o. kao jednom od ključnih koraka za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečaja i cijeljenje obveza prema vjerovnicima. U isto vrijeme, sud je zakazao ročište za 5. ožujka 2026. s ciljem ispitivanja eventualnih tražbina vjerovnika. Kad se uzme u obzir dulje razdoblje u kojem su se događaji odvijali, jasno je da je riječ o složenom procesu u kojem su imovina i dugovanja razdvojena i analizirana kroz nekoliko faza, a da se pritom navode i različite osobe i subjekti koji su bili dio ove poslovne strukture.
Jedan od ključnih trenutaka u priči bila su saopćenja Privremene stečajne upraviteljice Ane Vičević Gračanin, koja je još 2023. istaknula mogućnost zaključivanja stečaja i brisanja tvrtke iz sudskog registra. Tada je u izvješćima navela da su u procesu utvrđivanja imovine bile uvrštene i dva Mercedesa, vrijednosti nešto više od 63.000 eura, no da se „do vozila ne može doći“ te da je bilo teško kontaktirati Romana Majetića i njegova sina Frana Krstu Majetića. Ovaj dio priče naglasio je koliko su složene naracije u stečajnim postupcima – jer se često radi o kombinaciji poslovnih odluka, dinamika vlasništva i često i problema oko prisutnosti osnivača na ročištima.
Ključni izazovi i uzroci otvorenog stečaja
- Neplaćeni ili neizvršeni osnovi u poslijednik razdoblju, što je jedan od standardnih indicija za pokretanje stečaja, a u ovom slučaju identificirano je kroz službene zapise Fina.
- Problemi s vlasničkim strukturama i promjenama osnivača koje su dovodile do komplikacija u vođenju poslovnih procesa i eventualnih sporova s partnerima.
- Gubitak vrijedne imovine i nemogućnost pristupa ključnim sredstvima kako bi se pokrili troškovi stečajnog postupka i troškovi eventualnog ispunjenja duga.
U nadolazećim razdobljima, prema dostupnim informacijama, očekuju se ročišta i nova razjašnjenja neka od pitanja koja su otvorena još od početka postupka. Uvijek je bitno imati na umu: stečaj nije samo priča o zatvaranju poduzeća, nego složen pravni okvir koji balansira interese vjerovnika, zaposlenika i društva u cjelini. U ovom slučaju, svaki korak – od identifikacije imovine do donošenja odluka o raspodjeli sredstava – ima značajnu važnost jer može utjecati na to hoće li i koliko se troškova uspjeti pokriti kroz eventualnu likvidaciju imovine.
Privremena stečajna upraviteljica i otkrivanje imovine
Jedan od ključnih elemenata koji su obilježili ovaj slučaj je uloga Privremene stečajne upraviteljice Ane Vičević Gračanin. Gospođa Gračanin, koja je vodila djelatnost privremenog upravljanja tijekom postupka, naglasila je 2023. i kroz naredne izvještaje da je pronađena određena imovina koja bi se mogla unovčiti u korist vjerovnika. U to vrijeme, uvršteni su dva vozila – Mercedes A klase i Mercedes CLS – s procijenjenom vrijednošću koja je prelazila prag od nekoliko desetaka tisuća eura. No, kako je istaknuto, do pojedinačnih vozila nije se moglo doći jer su vlasništvo i pristup bili ograničeni ili vlasnički odnosi nisu bili jasni. Ova činjenica ilustrira bezbroj prepreka koje često prate stečajne postupke: vlasništvo, registracija, pristup bićama i tehnički preduvjeti za njihovu unovčivu vrijednost.
U naknadnim izvješćima, došlo je do pomaka: pronađen je manji Mercedes A 200 D Edition iz 2017. dok se za skuplji Mercedes CLS 350D 4MATIC iz 2018. gotovo ne spominje. Ovaj zaokret ukazuje na to koliko često stečajne upravitelje vode kroz složene procese pronalaska i dokumentiranja imovine, a isto tako i koliko su posebnosti u svakom predmetu – vozilo bez registarskih oznaka, vozilo koje je registrirano do 2022. – presudne za proces unovčenja.
“Uslijed napisa u medijima, privatna stečajna upraviteljica je, uz pomoć građana, došla do saznanja da se Mercedes A klase vrlo vjerojatno nalazi u Zagrebu, na Šalati, u neposrednoj blizini Voćarske ulice,” stoji u izvješću. Takve informacije često potiču i lokalnu zajednicu da pomogne otkrivanju imovine koja bi inače ostala nepoznata ili skrivene, a ovaj primjer pokazuje koliko je javnost često važan saveznik u složenim pravnim procesima.
U kontekstu cijelog postupka, pronalazak i eventualno unovčenje automobila moglo bi, prema procjenama, pokriti troškove postupka. Prema izradama, potrebno je izraditi nove ključeve, angažirati vučnu službu, platiti servis i registraciju, te bi eventualno prihodom od prodaje vozila bili pokriveni dio sudskih troškova i uprava – i to ukoliko vrijednost vozila bude dovoljna za pokrivanje barem dijela ukupnog iznosa koji se vodi prema vjerovnicima. Cjelokupni iznos postupka procjenjuje se na oko 13.000 eura, što bi u slučaju unovčenja imovine imalo značajan, ali i ograničen utjecaj na ukupne obveze tvrtke.
Kako se postavlja osnova za unovčenje i zašto je važna vrijednost vozila
- Unovčenje imovine često je glavno sredstvo za pokriće troškova stečaja i eventualno vraćanje dijela duga vjerovnicima.
- Vrijednost vozila mora biti analizirana na temelju tržišnih vrijednosti i troškova prerade, registracije i prijevoza do mjesta gdje bi se automobil mogao prodati.
- Proces traženja novih ključeva, servisiranje i registracija su neizbježni troškovi prije same prodaje i zahtijevaju odobrenje suda te odgovornost stečajne upraviteljice.
Financijski kontekst i ugroženi vjerovnici
Financijski dio priče fokusira se na dugove i njihovu raspodjelu, ali i na potencijalne posljedice za vjerovnike i zaposlenike. Po podacima Financijske agencije (Fina), prijašnji prijedlog za pokretanje stečaja navodio je da Kreativna produkcija nije ispunjavala osnove u razdoblju od 120 dana i da je ukupni iznos neizvršenih osnova iznosio 90.315 kuna, uz dva zaposlena radnika. Takve brojke, iako zvuče skromno na prvu, služe kao pokazatelj investicijske i poslovne nestabilnosti koja se često reflektira kroz cijeli proces stečaja, pa i kroz mogućnost traženja tražbina i eventualne razgradnje dugova.
Važno je naglasiti i da je Kreativna produkcija imala transnacionalne korijene i povezanosti s lijepim i poznatim serijama poput Villa Marija i Ponos Ratkajevih, što je uočeno kao ranije istaknuto i u javnim izjavama. Kod stečaja, mnogi vjerovnici – od bankovnih kredita do dobavljača – imaju različite razine prioritetne tražbine, pa i različite scenarije za naplatu. U ovom slučaju, pretpostavke su da bi eventualno unovčenje dijelova imovine ili druge aktivnosti mogle donijeti dio sredstava kako bi se namirio dio troškova, ali nikada ne može biti zajamčeno da će svi vjerovnici biti zadovoljni. S druge strane, zaposlenici imaju svoje zaštite i odredbe koje omogućuju njihove prihode i prava na otpremnine u skladu sa zakonom, što dodatno komplicira procese raspodjele sredstava u stečaju.
U ovoj fazi, ročište najavljeno za ožujak 2026. cilj je razjasniti tražbine i provesti njihovu validaciju kroz formalni proces. Vjerovnici očekuju da se kroz ročište iznese točan iznos tražbina i da sud donese odluke o daljem tijeku postupka – hoće li postupak ići u likvidaciju, ili je moguće ostvariti određene privremene mjere radi obrade i naplate. Dok se brojke i dokumenti razjašnjavaju, jasna je poruka da bez adekvatne imovine i bez jasne, provjerene vlasničke situacije, sudske odluke i financijski instrumenti ne mogu zamijeniti pravi temelj – stabilno poslovanje i održivost.
Prošlost i kontekst: što stoji iza „kralja sapunica“ i njegovih projekata
Vlasničke strukture i pravci poslovanja
Prema izvatcima iz sudskih registara, Kreativna produkcija je prometovala kroz složene vlasničke strukture. Pored Romana Majetića, u početku su, prema nekim izvorima, bili upisani i partneri iz offshore okruženja, poput Coproduction ltd iz Belizea, no kasnije se situacija promijenila i u sudskom registru je, pored Majetića, upisan i njegov sin Fran Krsto Majetić. Ovakve promjene mogu biti znak promjena vlasničkog udjela, ali i prisutnosti kompleksnih poslovnih veza koje su često uvjetovale i mogućnost naplate potraživanja u stečaju.
Tvrtka AVA produkcija, koja je prije Kreativne produkcije djelovala u istoj industriji, završila je s višemilijunskim dugovima i kao dio šireg reporterske priče koja se provlači kroz serije poput Villa Marija i Ponos Ratkajevih. Nakon brisanja AVA produkcije iz sudskog registra i otvorenih kredita kod banaka, Majetić je najavljivao nastavak djelatnosti kroz Kreativnu produkciju. Ovakve tvrdnje često izazivaju rasprave oko realnosti tih planova i mogućnosti naplate potraživanja kroz stečajni postupak, ali dosadašnji scenarij sugerira da je i ta priča završila ili u fazi pokušaja reorganizacije i potonula pred složenošću tereta dugova.
Skraćeni stečaj i izazovi u oporavku
U 2016. godini, Kreativna produkcija prošla je kroz i skraćeni stečajni postupak, koji je bio zatvoren nakon podmirenja dijela duga i podnošenja Majetićeve žalbe. To je, međutim, bilo prije nego što su se problemi ponovo pojavili i kao nastavak poslovanja i poput mnogih sličnih slučajeva, pretvorio u dodatne poteškoće. Ovakav ciklični obrazac nije rijedak u domaćoj praksi i povećava rizik od ponovnog otvaranja stečaja, jer se kratkoročna rješenja često ne pretvaraju u dugoročnu solventnost. U slučaju Kreativne produkcije, očito je da su se problemi s dugovima, te autoritete i kredite, ponovno i ponovno vraćali, i da su kroz vrijeme nastajale razlike u percepciji vrijednosti imovine i njezine dostupnosti u stečaju.
Temporalni kontekst, statistike i razmišljanja o pros/cons stečajnih postupaka
U hrvatskom pravnom sustavu, trajanje stečajnih postupaka može značajno varirati. Neki postupci završavaju unutar nekoliko mjeseci, dok drugi potraju i po nekoliko godina, ovisno o složenosti imovine, brojnosti vjerovnika i brzini koje sud može uspostaviti kroz ročišta i odluke. U ovom slučaju, postoji jasna vremenska linija: privremena upraviteljica je 2023. navela mogućnost zatvaranja stečaja i brisanja iz sudskog registra, a ročište je zakazano za 5. ožujka 2026. Tada bi se trebala razjasniti tražbina vjerovnika, a postoji i mogućnost podizanja novih pitanja o tome hoće li se otvaranje stečaja pretvoriti u fiskalnu ili likvidacijsku fazu, i kako će se raspodijeliti imovina i odgovornosti.
Statistički gledano, broj stečajeva u Hrvatskoj i njihova prosječna duljina postupka ukazuju na trendove: mnogi postupci završavaju unutar manje od godinu dana ako su tražbine niske i ako je imovina tek djelomično zadržana. No, u složenijim slučajevima, gdje su vlasničke strukture i imovina fragmentirane ili tamo gdje postoji značajan dug, postupci mogu potrajati dulje i imati višestruke faze. Ovo ima duboke posljedice za vjerovnike, jer se odmah otvara pitanje likvidacije, potrebnih troškova i realne mogućnosti rješavanja duga. Također, mora se uzeti u obzir i utjecaj na zaposlenike, budući da se radna mjesta često gube, a socijalne i pravne posljedice postaju vidljivije kroz različite načine kompenzacije i otpremnine.
Što ovo znači za zaposlenike, vjerovnike i tržište
Iz perspektive zaposlenika, otvaranje stečaja obično znači prelazak u status potraživanja na plaće i otpremnine, koja se obračunavaju prema važećim pravilima i zakonima o radu. Zaposlenici se suočavaju s rizikom gubitka posla te s godinama iskustva koje može značajno varirati u smislu budućih mogućnosti zapošljavanja. Osim toga, kroz stečaj se događa i raspodjela sredstava među vjerovnicima, što često znači da će manji vjerovnici imati niže šanse za naplatu u odnosu na velike banke ili druge institucionalne vjerovnike. U mnogim slučajevima, manji vjerovnici ostaju bez potpune naplate, a gubitak dio svoje tražbine pretvara se u gubitak poslovanja i radnih mjesta.
Što se tiče vjerovnika, značaj ovog slučaja isto je u području transparentnosti informacija i jasne dokumentacije. Stečaj daje pravnu osnovu za naplatu kroz raspodjelu imovine, ali često se pokaže da je imovina potrebna za potpunu likvidaciju manjkava ili je dijelovi imovine teško dohvatljivi. U ovom slučaju pronalazak i eventualni unovčiti dijelovi poput Mercedesa mogu dati dijelovi sredstava, ali i to je samo jedan dio šireg problema – jer troškovi ročišta, servis i registracije i dalje mogu značajno utjecati na ukupnu raspodjelu sredstava.
Što se tiče tržišta, ovakvi slučajevi često šalju poruku da je industrija produkcije i serijskog stvaranja prošla kroz nestabilan period. Iako serije i produkcija mogu biti iznimno profitabilni poslovni pothvati, oni zahtijevaju stalne i jasne strukture financiranja, dugoročnu solvenciju i poslovnu disciplinu. Ovaj slučaj pokazuje koliko su čak i velike priče – poput „kralja sapunica“ – dovode do opsežnog preispitivanja poslovnih procesa, što na kraju može potaknuti i promjene u regulativi ili u pristupima financiranja projekata.
Zaključak: što smo naučili iz ovog slučaja
Rad je pokazao da je stečajno upravljanje kompleksno i zahtijeva detaljnu analizu u kojoj su ključni faktori – vlasničke strukture, vrijednost imovine, mogućnost naplate potraživanja i troškovi procesa. Upravo u slučaju Kreativne produkcije d.o.o. vidljiva je snaga i slabost ovog sustava: s jedne strane, postoje mehanizmi za otkrivanje i unovčenje imovine koji bi mogli vratiti dio sredstava vjerovnicima, a s druge strane, kompleksnost vlasničkih odnosa i prošlih dugova često čini da proces traje dulje i ima mnogo neizvjesnosti. Zbog toga je “ročište” u 2026. godini ključno – jer bi se tada trebao razjasniti stvarni iznos tražbina, prioriteti i mogućnost daljnje raspodjele sredstava. U konačnici, cilj ovakvih postupaka nije samo pravna satisfakcija, već i maksimalna mogućnost povrata sredstava vjerovnicima uz najmanji mogući štetu zaposlenicima i društvu u cjelini.
Iz ove priče vrijedi izvući nekoliko poruka za budućnost: provoditi transparentne vlasničke strukture, racionalno planirati imovinu i naplatu potraživanja te izbjegavati situacije u kojima bi tvrtke mogle zapasti u višestruke dogovore i razdvajanja imovine koja otežavaju naplatu. U tom kontekstu, pravosudni sustav nastavlja igrati važnu ulogu u osiguravanju da se vrijednosti raspodjele pravedno među svim sudionicima, a istovremeno ostavi prostor za buduće poslovne pothvate bez nepotrebnog rizika od ponovnih stečajeva.
FAQ – Često postavljana pitanja korisnika
- Što je stečaj? Stečaj je pravni postupak u kojem se likvidira imovina duga ili tvrtke kako bi se namirio tražbine vjerovnika prema redoslijedu prioriteta, uz eventualnu reorganizaciju ili zatvaranje subjekt značaj svojstvenih pravima i obvezama.
- Tko podnosi prijedlog za stečaj? Prijedlog može podnijeti vjerovnik ili sama tvrtka, ali u mnogim slučajevima procjene tog zahtjeva provode nadležne institucije poput Fina ili sudskih tijela.
- Što se najčešće događa s imovinom u stečaju? Imovina se procjenjuje, vrednuje i zatim prodaje kroz natječaje ili druge postupke kako bi se naplatile tražbine vjerovnika, uz obveznu raspodjelu sredstava prema zakonskim pravilima.
- Kako se čuva prava zaposlenika u stečaju? Zaposlenici imaju status potraživanja i za njih su predviđene zaštite zakonom, uključujući otpremnine i zadržavanja u slučaju likvidacije, uz mogućnost traženja naknada na temelju radnog ugovora.
- Zašto se spominju automobili poput Mercedesa? Automobili su dio imovine koja se može unovčiti, a njihova vrijednost može pokriti dio troškova postupka ili dijelom zbrinuti dio tražbina, koliko god to bilo ograničeno.
- Što znači ročište 5. ožujka 2026.? To ročište omogućava utvrđivanje tražbina vjerovnika, donošenje odluka o daljnjem tijeku postupka i realnu procjenu koliko imovine se može unovčiti i kako će se raspodijeliti sredstava.
- Koji su rizici za tržište zbog ovakvih postupaka? Rizici uključuju nestabilnost dobavljača i projekata, kao i rizik od smanjenog povjerenja ulagača. S druge strane, transparentnost i pravilno vođenje postupaka mogu dovesti do stabilnijih okvira za buduće projekte.
Leave a Comment