U kasnim popodnevnim satima, snažno nevrijeme praćeno obilnim snježnim padalinama zahvatilo je šire područje Like, a poseban udarac doživjela je autocesta A1 kod Gospića. Bijeli pokrivač koji je iznenada zameo prometnicu, uz snažan vjetar koji je zapuhao u priobalju, rezultirao je privremenom obustavom i otežanim prometovanjem na više ključnih dionica. Iako su ralice promptno izašle na teren i autocesta A1 je ubrzo očišćena te se prometuje normalno, incident je ponovno naglasio ranjivost prometne infrastrukture u zimskim uvjetima i potrebu za stalnom pripravnošću. Hrvatski autoklub (HAK) izdao je niz upozorenja i zabrana, pozivajući vozače na dodatan oprez i prilagodbu uvjetima na cesti. Ovaj članak dublje će analizirati uzroke i posljedice ovakvih prometnih situacija, predstaviti statističke podatke o zimskim nesrećama te ponuditi praktične savjete za sigurno putovanje u zimskim mjesecima, s posebnim naglaskom na dionice pod posebnim režimom prometovanja.
Utjecaj zimskih uvjeta na prometnu infrastrukturu i sigurnost
Snježne padaline, osobito one iznenadne i obilne, predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova za održavanje prohodnosti prometnica u Hrvatskoj. Gospić i šira lička visoravan tradicionalno su područja koja se najčešće suočavaju s ovakvim situacijama, gdje se temperature često spuštaju ispod ništice, a snježni nanosi mogu dosegnuti značajnu visinu u kratkom vremenskom periodu.
Autocesta A1 kod Gospića: Slika iz stvarnosti
Fotografija iz originalnog izvještaja, koja prikazuje autocestu A1 prekrivenu snijegom, svjedoči o snazi prirode i nepredvidljivosti zimskog vremena. Takvi prizori mogu izazvati paniku kod vozača, osobito onih koji nisu navikli na ekstremne vremenske uvjete. Ključno je razumjeti da brza reakcija nadležnih službi, poput HAC-a i Hrvatskih cesta, igra presudnu ulogu u sprječavanju dugotrajnijih zastoja i potencijalnih prometnih nesreća.
“U kasnim popodnevnim satima, dok su mnogi putnici žurili prema svojim odredišta, snijeg je nemilosrdno pokrio dionicu A1 kod Gospića”, svjedoči jedan od vozača koji je zatečen na licu mjesta. “Vidljivost je bila gotovo nikakva, a vozila su počela kliziti. Osjećaj nemoći bio je snažan, ali kada su se pojavile ralice, dobili smo nadu.”
Statistika iz proteklih godina ukazuje na to da su prometne nesreće uzrokovane neprilagođenom brzinom uvjetima na cesti, lošom vidljivošću i nepostojanjem zimske opreme, nerijetko imale tragične posljedice. Zbog toga su upozorenja HAK-a, poput onog o zimskim uvjetima na određenim dionicama, od iznimne važnosti.
Uloga HAK-a i prometne policije u kriznim situacijama
Hrvatski autoklub (HAK) služi kao ključni izvor informacija za vozače, pružajući pravovremene obavijesti o stanju na cestama, prometnim gužvama, zabranama i preporukama. Njihova uloga u koordinaciji s policijom i izvanrednim službama izuzetno je važna tijekom zimskih nepogoda.
Pros: Informiranost i sigurnost
Pravovremene informacije: HAK-ove web stranice i prometni servisi emitiraju informacije u realnom vremenu, omogućujući vozačima da planiraju svoja putovanja i izbjegnu problematične dionice.
Upozorenja o rizicima: Ciljana upozorenja o jakim vjetrovima, snježnim nanasima i poledici pomažu vozačima da shvate ozbiljnost situacije i poduzmu potrebne mjere.
Savjeti za vožnju: HAK redovito objavljuje savjete o sigurnom upravljanju vozilom u zimskim uvjetima, uključujući preporuke o brzini, razmaku i korištenju zimske opreme.
Cons: Moguća kašnjenja u prijenosu informacija
Iako se HAK trudi biti što ažurniji, u uvjetima brzog razvoja događaja, kao što je iznenadni snježni pokrivač na autocesti, može doći do manjih kašnjenja u potpunom izvještavanju o svim specifičnim zabranama i ograničenjima.
Tehnička opremljenost i strategije održavanja cesta
Učinkovitost službi zaduženih za održavanje prometnica, poput HAC-a i županijskih i lokalnih uprava, ključna je za brzo rješavanje problema. Angažman ralica, posipača soli i drugih strojeva mora biti koordiniran i planiran unaprijed.
Ralice: Osnovno sredstvo za uklanjanje snijega s kolnika. Njihova učinkovitost ovisi o brzini reakcije i broju dostupnih jedinica.
Posipači soli i abrazivnih materijala: Služe za sprječavanje zaleđivanja kolnika i povećanje trenja, osobito na kritičnim dionicama poput mostova i nadvožnjaka.
Inspekcijski timovi: Stalno nadziru stanje prometnica i pravovremeno prijavljuju probleme nadležnim službama.
Strategije održavanja cesta u zimskim uvjetima uključuju prioritizaciju ključnih prometnica, kao što su autoceste i državne ceste prvog reda, te postepeno širenje akcija na manje važne lokalne i županijske ceste.
Detaljna analiza zabrana i ograničenja prometa
HAK-ova obavijest jasno ukazuje na brojne dionice cesta s posebnim režimom prometovanja zbog jakog vjetra u priobalju i snijega u Lici. Razumijevanje ovih ograničenja ključno je za izbjegavanje prometnih prekršaja i osiguravanje vlastite sigurnosti.
Dionice pod utjecajem jakog vjetra u priobalju
Snažni udari vjetra, poznati kao bura, česta su pojava u jadranskom priobalju, osobito tijekom hladnijih mjeseci. Ovaj fenomen može biti izuzetno opasan za vozila koja su podložnija prevrtanju ili izlijetanju s kolnika.
Dionica Rijeka istok–Šmrika: Zabrana prometa za autobuse na kat, motocikle i vozila s priključnim vozilom (I. skupina vozila). Ovi tipovi vozila, zbog svoje visine i/ili konstrukcije, podložniji su utjecaju bočnih udara vjetra.
Primjer: Autobus na kat s putnicima koji se vraćaju s izleta, iznenada se suočava sa snažnim bočnim udarom vjetra na otvorenom mostu. Rizik od prevrtanja je značajan.
Dionica Karlobag–Sveta Marija Magdalena: Ista ograničenja kao i na prethodno spomenutoj dionici. Ova je dionica poznata po izloženosti jakim vjetrovima zbog svog položaja uz obalu.
Primjer: Kamper vozilo s prikolicom (kamp-prikolicom), čija je aerodinamičnost znatno narušena dodatnom težinom prikolice, kreće se ovom dionicom. Bočni vjetar ga može lako izbaciti iz trake.
Pros ovakvih zabrana:
Sprječavanje nesreća: Ključni cilj je spriječiti prometne nesreće koje bi mogle imati teške posljedice.
Zaštita ranjivih sudionika u prometu: Osobe u autobusima na kat ili vozači vozila s prikolicama imaju povećan rizik.
Cons ovakvih zabrana:
Produljenje putovanja: Vozači moraju pronaći alternativne pravce, što može značiti dulje putovanje i potencijalna kašnjenja.
Logistički izazovi: Potrebno je osigurati sigurno parkiralište za vozila kojima je zabranjen daljnji promet.
Dionice pod utjecajem zimskih uvjeta u Lici
Ličko područje, zbog svoje nadmorske visine i klime, najčešće je pogođeno zimskim uvjetima koji zahtijevaju posebne mjere.
Dionica Gospić–Karlobag: Zabrana prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama te vozila bez zimske opreme. Ova dionica, koja povezuje unutrašnjost s obalom, često je kritična zbog mogućeg zaleđivanja i snježnih nanosa.
Što je zimska oprema? Zakonski obvezna zimska oprema uključuje zimske gume (oznaka M+S, a od 15.11. do 15.04. moraju biti na svim kotačima) ili gume s ljetnim profilom i lancima za snijeg spremnim za postavljanje na pogonske kotače.
Zašto su kamioni s prikolicama ograničeni? Njihova težina i duljina čine ih izrazito opasnima u uvjetima smanjene trakcije. Kočenje i upravljanje postaju izuzetno zahtjevni.
Državna cesta DC218 Užljebić–Donji Lapac–Bjelopolje: Ista zabrana za teška teretna vozila i vozila bez zimske opreme. Ova prometnica prolazi kroz manje naseljena područja Like, gdje je održavanje može biti sporije.
Županijske ceste ŽC5217 Donji Lapac–Mazin–Bruvno i ŽC5203 Dobroselo–Brotnja: Također pod istim zabranama. Manje županijske ceste često su prve na udaru snježnih nanosa i posljednje se čiste.
Lokalne i županijske ceste na području općine Donji Lapac: Sveobuhvatna zabrana za teška teretna vozila i vozila bez zimske opreme. Ovo naglašava da se radi o širim problemima na tom području.
Pros ovih zabrana:
Sprečavanje lančanih sudara: Veliki broj teretnih vozila na klizavom terenu može dovesti do lančanih sudara koji blokiraju promet satima ili čak danima.
Olakšavanje rada službi za čišćenje: Bez teških vozila, ralice i druga mehanizacija mogu brže i efikasnije obavljati svoj posao.
Cons ovih zabrana:
Otežan promet za gospodarska vozila: Tvrtke koje se bave prijevozom tereta suočavaju se s problemima u lancu opskrbe.
Potreba za alternativnim rješenjima: Vozači kamiona moraju pronaći sigurna mjesta za čekanje dok se uvjeti ne poboljšaju ili tražiti alternativne pravce, ako postoje.
Dionice pod utjecajem vode na kolniku
Osim snijega i vjetra, obilne kiše mogu uzrokovati poplave i podizanje razine vode na kolniku, što također predstavlja ozbiljnu opasnost.
ŽC3201 Hrastovica–Jabukovac: Zatvorena zbog vode na kolniku.
ŽC6104 Gornji Bitelić (Ponikva): Zatvorena zbog vode na kolniku.
LC340500 u mjestu Šišljavić: Zatvorena zbog vode na kolniku.
LC58032 Blaževci–Zapeć: Zatvorena zbog vode na kolniku.
Problem vode na kolniku:
Smanjena vidljivost i prianjanje: Sloj vode na cesti značajno smanjuje prianjanje guma, povećavajući rizik od akvaplaninga.
Nepredvidiva dubina vode: Vozači često ne mogu procijeniti dubinu vode, što može dovesti do oštećenja vozila ili zaglavljivanja.
Oštećenje prometne infrastrukture: Dugi boravak vode na kolniku može oslabiti podlogu ceste i uzrokovati dugoročna oštećenja.
Proširenje teme: Sigurnost u prometu u zimskim uvjetima – Šira perspektiva
Incident sa snijegom na autocesti kod Gospića samo je jedan od pokazatelja izazova s kojima se Hrvatska suočava u zimskom periodu. Priprema za zimu nije samo odgovornost nadležnih službi, već i svakog pojedinog sudionika u prometu.
Priprema vozila za zimu: Više od samo zimske opreme
Posjedovanje zakonom propisane zimske opreme je minimum, ali cjelokupna priprema vozila podrazumijeva više.
Provjera akumulatora: Niske temperature značajno opterećuju akumulator.
Provjera tekućina: Antifriz u rashladnom sustavu i tekućina za pranje vjetrobrana otporna na smrzavanje su nužni.
Provjera guma: Osim tlaka, važno je provjeriti i starost guma jer s vremenom guma gubi svoja svojstva.
Pribor za čišćenje: Metlica za snijeg, strugač leda i sprej za odleđivanje brava su neophodni.
Prometne nesreće zimi: Statistika i uzroci
Prema podacima MUP-a, tijekom zimskih mjeseci nerijetko dolazi do povećanja broja prometnih nesreća, osobito onih s materijalnom štetom i lakšim tjelesnim ozljedama. Glavni uzroci su:
1. Neprilagođena brzina uvjetima na cesti: Najčešći uzrok. Vozači precjenjuju mogućnosti svog vozila i podcjenjuju opasnost od poledice i klizavog kolnika.
2. Neadekvatna zimska oprema: Vozila bez zimskih guma ili lanaca na pogonskim kotačima gube kontrolu puno lakše.
3. Smanjena vidljivost: Magla, snježne padaline i kratki dani smanjuju mogućnost pravovremenog uočavanja opasnosti.
4. Nedovoljan razmak između vozila: Na skliskom terenu zaustavni put se znatno produljuje.
Pros:
Svijest o rizicima: Statistički podaci pomažu u osvješćivanju javnosti o opasnostima i potiču promjenu ponašanja.
Osnova za preventivne akcije: Podaci služe kao podloga za donošenje sigurnosnih mjera i kampanja.
Cons:
Spor oporavak od posljedica: Unatoč statistici, nesreće se i dalje događaju, pokazujući da osviještenost nije dovoljna.
Što učiniti u slučaju iznenadnog snijega na autocesti?
1. Smanjite brzinu: Odmah prilagodite brzinu uvjetima na cesti. Nemojte naglo kočiti ili ubrzavati.
2. Uključite sva svjetla: Povećajte svoju vidljivost za druge sudionike u prometu.
3. Držite dovoljan razmak: Ostavite više prostora ispred sebe nego što biste to činili po suhom vremenu.
4. Izbjegavajte nagle pokrete: Upravljajte volanom lagano i predvidivo.
5. Ako je moguće, parkirajte na odmorištu: Ako situacija postane preopasna, potražite sigurno mjesto za odmor dok se uvjeti ne poboljšaju.
6. Pratite obavijesti HAK-a: HAK će vjerojatno objaviti informacije o zatvaranju dionice ili preporuke za alternativne pravce.
Zaključak
Incident s snijegom na autocesti A1 kod Gospića još jednom je potvrdio krhkost prometnog sustava pred snagom prirode. Dok su nadležne službe promptno reagirale i osigurale prohodnost najvažnije prometnice, upozorenja HAK-a na snazi su na brojnim drugim dionicama. Ovakve situacije naglašavaju potrebu za kontinuiranim ulaganjem u infrastrukturu, ali i za podizanjem svijesti o nužnosti odgovornog ponašanja svih sudionika u prometu. Sigurnost na cestama tijekom zimskih mjeseci nije samo stvar zakonskih odredbi o zimskoj opremi, već i kulture vožnje, pravovremenih informacija i spremnosti na prilagodbu nepredviđenim uvjetima. Praćenje uputa HAK-a, pravilna priprema vozila i oprezan pristup vožnji ključni su faktori za sigurno putovanje.
Česta pitanja (FAQ)
P: Je li nužno imati zimske gume na svim kotačima?
O: Da, prema zakonu Republike Hrvatske, od 15. studenog do 15. travnja sva osobna vozila moraju biti opremljena zimskom opremom, koja podrazumijeva zimske gume na svim kotačima ili gume s ljetnim profilom i lancima za snijeg spremnim za postavljanje.
P: Što znači I. skupina vozila u kontekstu zabrana prometa?
O: I. skupina vozila obično obuhvaća: autobuse (uključujući autobuse na kat), kamione s prikolicama, tegljače s poluprikolicama, kamp-prikolice i sva vozila s karoserijom u koju se ne može ući sa strane.
P: Gdje mogu pronaći najsvježije informacije o stanju na cestama?
O: Najbolji izvori informacija su web stranice Hrvatskog autokluba (HAK) te njihovi radijski servisi i aplikacije. Također, prometna policija redovito izdaje obavijesti.
P: Što učiniti ako ostanem zarobljen u snijegu na autocesti?
O: Ako ste u vozilu, ostanite u njemu. Uključite sva svjetla (osim kratkih ako imate DRL), pošaljite SMS poruku na 099/466-55-00 s informacijom o svojoj lokaciji ili nazovite policiju na 192. Pokušajte zadržati toplinu uključivanjem motora na kraće periode (npr. 10 minuta svakih sat vremena) kako biste očuvali gorivo.
P: Koja je razlika između zimskih guma i guma s lancima?
O: Zimske gume (M+S) imaju poseban sastav gume i dizajn profila koji im omogućuje bolje prianjanje na niskim temperaturama i mokrom ili snježnom kolniku. Lanci za snijeg su dodatna oprema koja se postavlja na pogonske kotače i pruža značajno bolje prianjanje u dubokom snijegu ili na izrazito poledici, ali se ne preporučuju za vožnju po asfaltu jer mogu oštetiti cestu i gume.
Leave a Comment