SMRTNI SLUČAJ Muškarcu prijavljenom za obiteljsko nasilje pozlilo tijekom privođenja

SMRTNI SLUČAJ Muškarcu prijavljenom za obiteljsko nasilje pozlilo tijekom privođenja potresao je naselje Peklenica kraj Murskog Središća i pokrenuo brojna pitanja o postupanju policije, hitne medicinske pomoći te odgovornosti svih uključenih institucija.

Uvod

U subotu oko 18 sati, Policijska uprava međimurska zaprimila je dojavu o nasilju u obitelji. Policijski službenici izišli su na teren u naselju Peklenica kraj Murskog Središća, gdje su zatekli agresivnog muškarca optuženog za fizičko maltretiranje svoje sestre. Tijekom privođenja, muškarcu je pozlilo, reagirala je Hitna medicinska pomoć, a unatoč pokušajima reanimacije preminuo je na mjestu događaja. Ovaj smrtni slučaj otvorio je potrebu za detaljnom istragom svih okolnosti i postupaka.

Opis SMRTNOG SLUČAJA

Što se dogodilo?

Na temelju dojave o obiteljskom nasilju, policijski službenici stigli su na adresu gdje je muškarac navodno maltretirao svoju sestru. Prema svjedočanstvima na licu mjesta, situacija je bila napeta: optuženi je bio uzrujan i pokazivao prekomjernu agresiju.

Kako je došlo do intervencije?

Policija je, u skladu s pravilnicima o prisilnim mjerama, priopćila zapovijed za prestanak nasilnog ponašanja. Kada se optuženi oglušio na zapovijedi i fizički nasrnuo na jednog od službenika, upotrijebljena su sredstva prisile – najprije teleskopske palice, potom i lisice.

Postupanje policije i intervencija

Primjena sredstava prisile

Korištenje sredstava prisile detaljno je regulirano Zakonom o policiji. U konkretnom slučaju policajci su postupili prema protokolu:

• prva faza: verbalni upozoravaj i zahtjev za prestanak nasilja;
• druga faza: uporaba teleskopske palice;
• treća faza: primjena lisica radi sigurne imobilizacije osumnjičenog.

Iako je cilj prisile usmjeravanje ponašanja i zaštita svih sudionika, često se nameću pitanja o brzini i razmjernosti upotrebe sile.

Postupanje Hitne medicinske pomoći

Kako je muškarcu pozlilo nakon što su mu skinute lisice, policajci su odmah pokrenuli osnovne postupke prve pomoći (kardiopulmonalnu reanimaciju). Unutar nekoliko minuta stigla je i ekipa Hitne medicinske pomoći, opremljena defibrilatorom i lijekovima za oživljavanje.

“Svaki trenutak je presudan u kardiopulmonalnoj reanimaciji; stoga je reagiranje policije ključno”, kaže anestiziolog iz bolnice u Čakovcu.

Vještine i protokoli: Reanimacija i obdukcija

Prvi koraci reanimacije

Kada nečije srce stane, napredna srčana podrška uključuje:

1. procjenu svijesti i disanja;
2. CPR – kardiopulmonalna reanimacija s minimalnim prekidima;
3. uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AED) ako je dostupan;
4. intravenoznu primjenu lijekova (adrenalin, atropin) prema smjernicama;
5. transport u bolnicu uz kontinuiranu reanimaciju.

Uloga obdukcije u istrazi

Obdukcija, provedena u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku, ključno je sredstvo utvrđivanja:

• točnog uzroka smrti (infarkt, mehanička trauma ili kombinacija);
• prisutnosti zdravstvenih komplikacija (srčana bolest, aneurizma);
• nutrivne i toksičke vrijednosti u organizmu;
• eventualnih ozljeda od upotrebe prisile.

Rezultati obdukcije uglavnom stižu unutar sedam dana, no u kompliciranim slučajevima može potrajati i dulje.

Širi kontekst: Statistički podaci o obiteljskom nasilju u Hrvatskoj

Trendovi 2015. – 2023.

Podaci MUP-a, Državnog zavoda za statistiku i udruga za zaštitu žrtava nasilja pokazuju:

• U 2015. registrirano je oko 3.200 prijava obiteljskog nasilja.
• U 2020. godini taj broj porastao je na 4.750 prijava, dijelom zbog projekta “Sigurna obitelj”.
• U 2022. registrirano je 5.100 prijava, s 12% teškog oblika ozljeđivanja žrtava.
• Statistički, smrtni slučajevi prilikom policijskih intervencija javljaju se u 0,1% slučajeva.

U posljednjih osam godina zabilježen je porast prijava, što može odražavati bolju osviještenost, ali i povećanje nasilja u kriznim situacijama.

Usporedba s EU prosjekom

Europsko istraživanje o obiteljskom nasilju (FRA, 2021.) pokazuje da:

• 25% žena u EU doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje od strane partnera;
• Iako Hrvatska ima niže stope u odnosu na druge članice (18%), prijenos nasilja iz generacije u generaciju i dalje je zabrinjavajući;
• Proporcionalno, udio teških slučajeva (s obilježjima teških tjelesnih ozljeda) raste.

Pravni okvir i odgovornost

Kaznenopravne odredbe

Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon definiraju:

• kaznena djela nasilja u obitelji (članak 179. KZ);
• zaštićene žrtve: članovi istog domaćinstva i osobe srodničke veze;
• kazne za počinitelje od 6 mjeseci do 5 godina zatvora, ovisno o težini kaznenog djela;
• izricanje zaštitnih mjera: udaljavanje iz zajedničke kuće, zabrana približavanja.

Interna istraga i stručni tim

Načelnik Policijske uprave međimurske formirao je stručni tim koji analizira:

1. poštivanje protokola pri upotrebi sredstava prisile;
2. pravovremenost pružanja prve pomoći od strane policijskih službenika;
3. interakciju s Hitnom medicinskom pomoći;
4. zdravstveni status preminulog prije i za vrijeme intervencije;
5. svjedočenja intervencionista i svjedoka.

Cilj istrage je utvrditi sve okolnosti, spriječiti ponavljanje takvih tragedija i zaštititi prava građana.

Prevencija i podrška žrtvama

Edukacija i svijest

Kroz kampanje MUP-a i nevladinih udruga (Ivana Varnica, SOS telefon za žene) provodi se niz akcija:

• radionice u osnovnim i srednjim školama o nenasilnoj komunikaciji;
• osposobljavanje djelatnika policije, socijalne skrbi i zdravstva za ranu prepoznatljivost znakova nasilja;
• informiranje građana o dostupnim mehanizmima pomoći (prijava nasilja, skloništa, besplatni pravni savjeti).

Sigurnosni mehanizmi i podrška žrtvama

Žrtvama su dostupni:

• sigurni centri i skloništa s povjerljivim smještajem;
• psihosocijalna podrška i besplatni telefonski savjetnici (24/7 SOS linija 0800 555 555);
• pravna pomoć i psihološko savjetovanje financirani iz EU fondova;
• mogućnost hitnih zaštitnih mjera unutar 48 sati od prijave.

Zaključak

SMRTNI SLUČAJ Muškarcu prijavljenom za obiteljsko nasilje pozlilo tijekom privođenja pokrenuo je široku raspravu o:

• razmjerima obiteljskog nasilja u Hrvatskoj;
• primjeni sredstava prisile i standardima postupanja policije;
• učinkovitosti hitne medicinske pomoći u kriznim situacijama;
• važnosti prevencije, edukacije i podrške žrtvama.

Sve strane – policija, zdravstvene službe, pravosuđe i društvo – moraju zajednički raditi na unapređenju sustava kako bi se spriječile tragične posljedice i sačuvalo zdravlje i sigurnost građana.

FAQ

1. Kako se prijavljuje obiteljsko nasilje?

Obiteljsko nasilje možete prijaviti osobno u policijsku postaju, pozivom na 192 ili anonimno putem SOS telefona udruga za zaštitu žrtava nasilja.

2. Koliko traje obdukcija i kada stižu rezultati?

Obdukcija standardno traje 3–7 dana, no komplicirani slučajevi mogu zahtijevati dodatna vještačenja, što može produžiti rok do dva tjedna.

3. Što se događa nakon prijave nasilja?

Policija izlazi na teren, provodi razgovore s žrtvom i svjedocima, može odrediti hitne mjere zaštite i poduzeti kriminalističko istraživanje.

4. Koja su prava žrtava obiteljskog nasilja?

Žrtve imaju pravo na:

• hitne zaštitne mjere (zabrana približavanja, udaljavanje počinitelja);
• sigurni smještaj u skloništu;
• besplatnu pravnu i psihološku pomoć;
• materijalnu naknadu troškova liječenja.

5. Kako građani mogu podržati borbu protiv obiteljskog nasilja?

Važno je prijaviti svaki vid nasilja, educirati se o prepoznavanju ranih znakova i uključiti se u volonterske ili donacijske programe podrške žrtvama.