SMJENE MENADŽERA Plenković: ‘Sve je to zbog OECD-a’. Ni djeca ne bi u to povjerovala, evo zašto

Smjene menadžera u državnim poduzećima ponovno su podigle prašinu kada je premijer Andrej Plenković izjavio da je „sve to zbog OECD-a“. I dok vlada kroz novu regulativu želi otvoreno javno natječanje za članove uprava, priča o „vanjskom pritisku“ postala je politička fora koja zbunjuje javnost. U ovom članku analiziramo zašto su tvrdnje o ulozi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upitne, kako izgleda pravni okvir za smjene menadžera i što to znači za državna i lokalna poduzeća.

Zašto su smjene menadžera predstavili zbog OECD-a?

Od početka mandata ove vlade, pitanje smjena menadžera u državnom sektoru dobilo je oznaku „zujske reforme“. Premijer Plenković je u nekoliko navrata javno tvrdio kako je „OECD tražio hitne promjene u korporativnom upravljanju“. Međutim, dokumenti pregovaračkog tima pokazuju da je Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH donesen na razini Sabora, a ne prema direktivama OECD-a.

OECD standardi korporativnog upravljanja svakako su bili dio stručne diskusije, ali organizacija sama po sebi nema ovlasti za direktno nametanje pravnih akata državama članicama. U svom izvješću iz 2022., OECD je predložio:

• povećanje transparentnosti financijskih izvješća
• nezavisnu agenciju za praćenje rada državnih tvrtki
• dominantnu ulogu neovisnih članova u upravnim i nadzornim odborima

Unatoč tome, Vlada je usvojila tek minimum, ostavljajući veliki prostor političkom utjecaju. Istodobno, u javnosti se forsira narativ o „izvanjskom pritisku“ kako bi se opravdala brza rotacija kadrova.

Rokovi i pravni okvir za smjene menadžera

Zakonski okvir za smjene menadžera definiran je Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je na snazi od 1. listopada 2023. Središnje odredbe propisuju:

1. Mandat članova uprava i nadzornih odbora traje do isteka ugovorenog roka, najdulje godinu dana od stupanja zakona na snagu.
2. Prijelazno razdoblje („grace period“) od 12 mjeseci omogućuje raspisivanje javnih natječaja.
3. Objektivni kriteriji za odabir kandidata (stručno iskustvo, nezavisnost, nepostojanje sukoba interesa).

Grace period i praktična primjena

Grace period od jedne godine daje državnim poduzećima vremena za provođenje natječajnih procedura. U praksi to znači da su dosadašnji menadžeri mogli ostati na funkcijama do listopada 2024., dok se ne raspisuju nove pozicije. Ipak, brojni primjeri iz prošlosti pokazuju da se i takvi javni natječaji često koriste kao »prikriveni« oblik uhljebljenja, jer se kriteriji postavljaju selektivno.

Uloga Ministarstva financija

Prema službenom odgovoru Ministarstva financija, ono koordinira proceduru imenovanja i nadzor nad primjenom zakona. No, trenutačna Uredba o izboru članova upravnih i nadzornih odbora još nije donesena, što dodatno produžuje razdoblje nesigurnosti i otežava transparentnu provedbu.

Učinak na tvrtke lokalne samouprave i smjene menadžera

Iako se novi Zakon odnosi isključivo na državnu razinu, puno je tvrtki u vlasništvu gradova, općina i županija – njih oko 1.017. Zanimljivo,

• 12 je poduzeća u većinskom vlasništvu lokalne samouprave
• 115 u manjinskom vlasništvu
• Za 127 društava planira se daljnja prodaja, prema Vladinim najavama

To ostavlja samo 36 pravnih osoba od posebnog interesa – ali baš one drže

• 70% ukupne imovine svih javnih poduzeća
• 50% prihoda sustava državne, regionalne i lokalne razine

Stoga se i tamo očekuje zakonsko usklađivanje, no za sada bez jasnog roka.

Nepotizam, korporativno upravljanje i smjene menadžera

Glavna kritika novog sustava jest da ostaje „raj za uhljebe“. Iako se uvode javni natječaji, konačnu riječ donosi Vlada:

• predsjednike i članove uprava imenuje vladajuća većina
• državni tajnici mogu biti članovi odbora, ali ne smiju sudjelovati u glasovanju
• politički kriteriji i članstvo u strankama i dalje nisu prepreka

Politika uhljebništva

Stručnjaci upozoravaju da većina natječaja za smjene menadžera i dalje funkcionira kao nagrada za stranačke kadrove. Primjeri iz proteklih godina pokazuju da se kriteriji za stručno iskustvo često prilagođavaju favoriziranim kandidatima, dok se neovisni stručnjaci marginaliziraju.

OECD standardi korporativnog upravljanja

OECD je u svojim modelima predlagao:

1. nezavisnu agenciju za nadzor rada nadzornih odbora
2. kvote za neovisne članove od najmanje 50%
3. transparentne izvještaje o sukobu interesa

Umjesto toga, Vlada je prihvatila samo minimum – trećinu neovisnih članova. U praksi to znači da će uprave od tri člana moći nadglasati »neovisni« tek s jednim glasom više, ostavljajući ključnu riječ u rukama poltičkih kadrova.

Prednosti i nedostaci novog modela smjena menadžera

Reforma je donijela određene novine, ali i kritike. U nastavku donosimo sažetak glavnih prednosti i nedostataka.

Prednosti

• Uvođenje javnih natječaja povećava vidljivost procesa
• Grace period omogućava planiranje i prilagodbu unutar godinu dana
• Minimalni standardi korporativnog upravljanja uvedeni su na državnoj razini
• Jasnije definirani mandati članova uprava i odbora

Nedostaci

• Politički utjecaj i dalje ključni faktor pri imenovanjima
• Nedostatak nezavisne agencije za nadzor kontradiktoran je OECD preporukama
• Ograničena primjena na lokalne i regionalne tvrtke
• Rizik prilagođavanja natječajnih uvjeta prema interesima vladajućih stranaka

Statistike i reakcije stručnjaka

Broj tvrtki i zaposlenih

Prema podacima Ministarstva državne imovine:

• U sustavu državnih tvrtki radi oko 40.000 zaposlenika
• Prosječna dob menadžera iznosi 52 godine, a 35% su žene
• Ukupna vrijednost imovine državnih poduzeća procjenjuje se na više od 120 milijardi kuna

Financijski pokazatelji

Za 2023. godinu, konsolidirani rezultati pokazuju:

1. Prihodi svih državnih poduzeća: 55 milijardi kuna
2. Dobit prije oporezivanja: 8,7 milijardi kuna
3. Prosječan ROI (povrat na ulaganje) od 6,5%

Analitičari smatraju da novi sustav može dodatno povećati učinkovitost, no upozoravaju na usku kontrolu nad uspostavom roda natječaja i izborom članova odbora.

Zaključak

Iako su smjene menadžera u državnim tvrtkama potrebne radi jačanja transparentnosti i profesionalizacije, stvarni je učinak ove reforme upitan. Tvrdnje premijera da je „sve to zbog OECD-a“ služe kao političko opravdanje, dok su se ključne preporuke OECD-a – poput neovisne agencije i većinskog broja neovisnih članova – sveli na minimum. Ostaje vidjeti hoće li u roku od godinu dana propisane smjene i javni natječaji zaista razbiti kulturu uhljebništva i učiniti državne tvrtke učinkovitijima.

FAQ

1. Što znači grace period kod smjena menadžera?
   Grace period je prijelazno razdoblje od 12 mjeseci u kojem postojeći menadžeri ostaju na funkcijama dok se ne raspisuju i provedu javni natječaji.
2. Zašto se spominje OECD u kontekstu smjena menadžera?
   Premijer Plenković i vlada koriste OECD kao dokaz potrebe za reformom, ali organizacija sama nema pravnu osnovu za nametanje zakona – radi se o preporukama i smjernicama za korporativno upravljanje.
3. Hoće li se novi zakon primjenjivati i na lokalne i regionalne tvrtke?
   Po sadašnjoj regulativi, ne – Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH odnosi se isključivo na tvrtke državne razine, dok se lokalna i regionalna poduzeća tretiraju odvojeno.
4. Koliko neovisnih članova mora biti u upravi?
   Najmanje trećina članova uprava i nadzornih odbora treba biti neovisna, što je ispod preporuka OECD-a, a praktično omogućuje političkim kadrovima da zadrže kontrolu.
5. Što je najveći nedostatak trenutne reforme?
   Ključni nedostatak je nedostatak neovisne agencije za nadzor i mogućnost prilagodbe natječajnih kriterija prema političkim interesima, što može potkopati ciljeve transparentnosti.

Autor: Kriminal.info