U društvu koje teži otvorenoj raspravi o mentalnom zdravlju, slučajevi poput samoozljeđivanja osobe u psihičkoj krizi često postanu meta brzih zaključaka. Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) apelira na javnost i medije da takve materijale ne koriste u političkim obračunima. Cilj nije senzacionalizam, već zaštita dostojanstva, sigurnosti i podrške osobama koje proživljavaju krizu.
Uvod: zašto je slučaj samoozljeđivanja baš važno pod povećalom medijskog izvještavanja
Pred sobom imamo slučaj samoozljeđivanja koji nije samo privatna tragedija; on otvara širi dijalog o tome kako društvo reagira na emocionalno opterećenje i psihičku krizu. U prvom redu radi se o ranjivoj osobi koja traži razumijevanje, podršku i pristup odgovarajućoj pomoći. Međutim, kada se ovakav događaj prelije na javnu, često neiskrenu interpretaciju, rizik je dodatno povećan — od stigmatizacije do povećanog pritiska na osobe u sličnoj situaciji. SUMEZ naglašava da je iznimno važno razlikovati privatne probleme od političkih poruka i političkih borbi.
U 2026. godini, teme vezane uz mentalno zdravlje dobile su novu pozornost, ali i izazov kako održati fokus na dobrobiti ljudi, a ne na stereotipe ili krive zaključke. Ovaj članak istražuje zašto je temeljna etika u izvještavanju ključna, kako prepoznati štetne obrasce te kako organizacije poput SUMEZ-a mogu poslužiti kao most između struke, javnosti i medija. Treba pojasniti koje informacije poslužuju podršci i destigmatizaciji, a koje mogu dovesti do pogrešnih zaključaka ili diskriminacije.
Upravo zato što se radi o osjetljivoj temi, važno je imati jasne smjernice i okvirnu proceduru kroz koju se otope tenzije, a istovremeno očuva privatnost, dostojanstvo i sigurnost korisnika usluga mentalnog zdravlja. Ovaj članak nudi pregled ključnih principa, načina primjene u praksi i praktične alate za novinare, institucije i građane.
Koje su ključne poruke SUMEZ-a i zašto su one relevantne?
Što SUMEZ traži od medija i javnosti?
SUMEZ poziva medije da se drže profesionalnih standarda u izvještavanju o mentalnom zdravlju i kriznim situacijama. Naglasak je na izbjegavanju senzacionalizma, nepotvrđenih nagađanja i interpretacija koje mogu povećati stigma prema osobama u krizi ili migracijskim i drugim skupinama. Uz poštovanje privatnosti i dostojanstva, potrebno je pružiti kontekst koji pomaže razumijevanju usluga podrške i mogućnosti traženja pomoći.
U priopćenju se naglašava da je mentalno zdravlje univerzalna vrijednost i da njegovo opterećenje ne smije biti razlog za političku objavu ili pokušaj političkih poruka. Umjesto toga, fokus treba biti na podršci i zaštiti u krizi te na edukaciji javnosti o dostupnim resursima krizne pomoći i psihološke podrške. SUMEZ ističe da bi javnost trebala biti informirana o načinima kako potražiti stručnu pomoć, kako razlučiti pouzdane informacije od dezinformacija te kako pridonijeti smanjenju stigme.
Koliko je važno zaštititi privatnost i dostojanstvo osoby?
Privatnost je temeljno ljudsko pravo, a dostojanstvo pojedinca temeljna vrijednost svakog profesionalnog pristupa. Brojne studije u području psihološke podrške pokazuju da izlaganje privatnih detalja bez suglasnosti može produžiti patnju, pogoršati simptome i otežati pristup pomoći. SUMEZ upozorava da objavljivanje identiteta, posebnih okolnosti ili povezanih informacija o krizi može dovesti do stigmatizacije, socijalne izolacije ili diskriminacije.
Stoga je ključno razlikovati informacije nužne za razumijevanje situacije i one koje štete osobi ili obitelji. U praksi to znači izbjegavanje detalja koji bi otkrivali osobne podatke, neprestano provjeravanje činjenica prije objave i davanje prostora stručnjacima da objasne kontekst i moguća rješenja.
Koji su rizici dezinformacija i senzacionalizma?
Dezinformacije o mentalnom zdravlju često koriste stereotipe i nerazumijevanja. Kada se povezuju neprovjerene tvrdnje s navodnim motivima ili identitetima radi skretanja pažnje, to može potaknuti netrpeljivost i povećati štetu po pogođene osobe. Senzacionalizam također može dovesti do pogrešnih zaključaka — na primjer, pretpostavke o uzrocima krize ili o navodnim prijetnjama koje nisu provjerene. SUMEZ upozorava da takva praksa ruši povjerenje prema stručnoj pomoći i otežava pristup podršci.
Praktične smjernice za odgovorno novinarstvo o mentalnom zdravlju
Kako provjeriti činjenice prije objave?
- Potvrditi identitet osobe i kontekst krize samo ako je to nužno i uz njezinu suglasnost ili uz legitimnu potrebu za zaštitom javnog interesa.
- Kontaktirati neovisne stručnjake koji mogu dati stručnu procjenu i objasniti mogućnosti pomoći, a ne samo izvještavati o događaju.
- Provjeriti sve tvrdnje kroz više neovisnih izvora kako bi se izbjegle netočnosti koje bi mogle izazvati štetu.
- Naglasiti dostupne oblike podrške i krize linije, umjesto detaljnih opisa samog događaja koji mogu biti traumatični za publiku i pogođene osobe.
Koje su najbolje prakse u jeziku i tonu?
Koristi se jezik koji potiče razumijevanje i bez stigme, izbjegavajući krive hipoteze o uzrocima krize ili motivima osobe. Ton treba biti empatičan, neutralan i informativan, s naglaskom na dostupne resurse i na to da pomoć postoji. Umjesto etiketiranja, preporučuje se opisivanje događaja kao dio šireg konteksta mentalnog zdravlja i krize.
Kako predstaviti organizacijsku odgovornost i transparentnost?
Medijske kuće trebaju navesti izvore informacija, objasniti kako su informacije provjerene i koje su mjere zaštite privatnosti. Isticanje etičkih standarda i promicanje kampanja o mentalnom zdravlju može poboljšati javno razumijevanje i smanjiti stigmu. Također je korisno pružiti kontaktne točke za pomoć, informacije o lokalnim uslugama i mogućnostima volontiranja ili podrške zajednici.
Uloga udruga i zajednice: mreža podrške i praktične opcije
Što SUMEZ radi u praksi?
SUMEZ je nacionalna, nestranačka, dobrovoljna i neprofitna organizacija koja okuplja udruge iz područja skrbi o mentalnom zdravlju u zajednici. Trenutno broji 19 članica koje aktivno rade na terenu u deset hrvatskih gradova. Glavni cilj je koordinirati napore, razmjenjivati iskustva i jačati kapacitete lokalnih udruga kako bi se osigurala kvalitetna podrška osobama u krizi.
U svom radu SUMEZ promiče veći pristup psihološkoj pomoći, edukaciji o mentalnom zdravlju, ranom identifikacijom problema i integracijskim pristupima unutar zajednica. Oni zagovaraju transparentnost, etičnost u radu i uzlazne standarde koji štite korisnike usluga, ali i osobe koje se suočavaju s krizom.
Kako zajednica može doprinijeti smanjenju stigme?
Građani mogu doprinijeti destigmatizaciji putem edukacije, podrške prijateljima i članovima obitelji te aktivnim sudjelovanjem u programima zajednice. Važno je poticati otvoreni dijalog o emocionalnim izazovima, pružiti praktičnu pomoć i osigurati pristup službama psihološke podrške. Zajedništvo u kojem se ljudi osjećaju sigurnima tražiti pomoć i razgovarati o svojim iskustvima ključno je za prevenciju i pravodobno interveniranje.
Kako zaštititi privatnost i sigurnost narodne informacije?
U praksi to znači izbjegavanje objavljivanja identitetskih detalja bez jasnog odobrenja, pružanje konteksta zasnovanog na stručnom mišljenju i usmjeravanje publike na službene kanale pomoći. Udruga i mediji trebaju uspostaviti jasne protokole o tome tko ima pristup osjetljivim informacijama, kako se one pohranjuju i kada se smiju dijeliti.
Alati i preporuke za medije i institucije
Etika izvještavanja o krizama i mentalnom zdravlju
Najnovija istraživanja pokazuju da etično izvještavanje o kriznim situacijama poboljšava povjerenje javnosti i olakšava pristup potrebnim uslugama. Preporuke uključuju jasne kriterije za objavu, zaštitu identiteta, izbjegavanje senzacionalizma i pružanje smjernica o tome gdje i kako tražiti pomoć.
Institucije trebaju uspostaviti standardne operativne procedure za krizna stanja, uključujući planove komunikacije, provjeru činjenica i koordinaciju s relevantnim stručnjacima. To smanjuje rizik od pogrešnih interpretacija i omogućava brzu, ali odgovornu reakciju.
Kakvi su konkretni koraci za medije?
- Definirajte granice: koje informacije su nužne za razumijevanje slučaja, a koje bi mogle naškoditi osobi ili obitelji.
- Uključite stručnjake: pozovite psihologe, psihijatre ili krizne stručnjake da objasne kontekst i dostupne opcije pomoći.
- Izaberite ton: koristite empatičan i neutralan ton, bez naglašavanja pojedinačnih identiteta.
- Jasno komunicirajte resurse: navedite službene brojke za kriznu pomoć, psihološku podršku i lokalne centre.
- Provjeravajte informacije: koristite minimalno dva ili tri neovisna izvora prije objave.
Kako kreirati sadržaj koji potiče podršku i informiranost?
Pregledne infografike, vodiči o krizi, upute za traženje pomoći i profilaktički materijali mogu biti vrlo korisni. Zajedno s naglaskom na ljudske priče koje su autentične, ali ne eksponiraju privatnost, takav pristup može potaknuti javnu solidarnost i konkretnu pomoć.
Različiti pristupi: prednosti i nedostaci u različitim kontekstima
Prednosti transparentnog, stručnog pristupa
Transparentnost povećava povjerenje javnosti i olakšava građanima da pronađu pouzdane informacije. Uključivanje stručnjaka u proces razjašnjavanja može smanjiti strah i ignoriranje mentalnog zdravlja. Pružanje jasnih kanala za pomoć i podršku također podržava integraciju usluga i smanjuje nepotrebne troškove i kašnjenja u radu institucija.
Nedostaci i rizici otvorenog pristupa
Ponekad otvoreno objavljivanje detalja može izazvati retraumatizaciju kod pogođenih osoba ili njihove obitelji. Postoje rizici od zloupotrebe informacija zbog privatnosti ili manipulacije javnošću u političke svrhe. Zato je preporučljivo zadržati ravnotežu između javnog informiranja i zaštite privatnosti te imati jasne suglasnosti osoba koje su u središtu događaja.
Specifični isti tematski fokus: mentalno zdravlje, stigma i društveni kontekst
Kako stigma utječe na traženje pomoći?
Stigma često usporava ili potpuno onemogućava traženje stručne pomoći. Ljudi se boje osude, gubitka socijalnih veza ili profesionalne karijere. Obratiti pažnju na činjenice, destigmatizirati govor o mentalnom zdravlju i osigurati sigurne prostore za traženje pomoći su ključne mjere za promjenu tog stanja.
Koji su ključni društveni mehanizmi podrške?
Ključni mehanizmi uključuju lokalne centre za mentalno zdravlje, krizne linije, savjetovališta, mrežu volontiranja i podrške zajednice. Ravnoteža između privatnosti i otvorenog dijela javnog informiranja je također važna, jer pomaže пружiti realnu sliku situacije bez eksponiranja detalja koji mogu štetiti osobi.
Zaključak: sažetak ključnih poruka i putokazi za budućnost
Slučaj samoozljeđivanja nije samo činjenica koja se tiče pojedinca; on otvara pitanja o načinu na koji društvo reagira na mentalno zdravlje i krize. Odgovorno izvještavanje, uz poštovanje privatnosti i dostojanstva, ključno je za zaštitu osoba u kritičnim trenucima i za smanjenje stigme. SUMEZ nas podsjeća da mediji i građani imaju zajedničku odgovornost prema točnosti, etici i podršci ljudima koji traže pomoć.
U 2026. godini i danas, jasno je da postoje brojni načini kako zajednica može podržati osobe u krizi — kroz edukaciju, pristupačne usluge i koherentnu osnovu za krizno ponašanje u javnom prostoru. Puna destigmatizacija mentalnog zdravlja zahtijeva kontinuirani, međusobno poštovan dijalog, uz jasno navedene kanale pomoći i strategije za zaštitu privatnosti.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što je SUMEZ i koju ulogu ima?
SUMEZ je nacionalna, neprofitna mreža udruga koje rade na području mentalnog zdravlja u zajednici. Uključuje 19 članica i djeluje kako bi koordinirala napore, poticala edukaciju, podržavala kvalitetu usluga i promicala etičan pristup kriznim situacijama.
Zašto nije primjereno koristiti slučajeve mentalnog zdravlja u političkim obračunima?
Takav pristup narušava dostojanstvo osobe u krizi, potiče stigmu i odvlači pažnju od stvarnog rješenja. Umjesto toga, važno je usmjeriti diskusiju na podršku, prevenciju i poboljšanje pristupa službama za mentalno zdravlje.
Kako prepoznati i spriječiti dezinformacije o mentalnom zdravlju?
Prepoznajte neprovjerene tvrdnje, tražite potvrdu iz pouzdanih izvora i consultirajte stručnjake. Dodatno, važno je razlikovati činjenice od spekulacija te koristiti službene kontakte krizne pomoći i profesionalne savjetnike.
Koje su konkretne koristi od suradnje medija i udruga?
Suradnja omogućava precizno informiranje, etičko izvještavanje, poticanje podrške i bolji pristup uslugama. To također pomaže u borbi protiv stigme, jer javnost dobiva točne i razumljive informacije te smjernice kako pomoći bližnjima.
Što građani mogu učiniti danas?
Građani mogu podržati destigmatizaciju mentalnog zdravlja kroz empatiju, edukaciju i dijeljenje provjerenih informacija. Ako primijetite osobu u krizi, potražite lokalne resurse i kontaktirajte stručnjake ili krizne linije. Dodatno, možete volontirati ili podržati organizacije koje pružaju direktnu podršku korisnicima.
Leave a Comment