Prazan red
U Zagrebu se nastavlja dramatična القضně oko požara u zgrade Vjesnika, u kojem su dvojica 18-godišnjaka osumnjičena za podrivanje. Umjesto da se nalaze u školi, sada su iza rešetaka, a njihovi odvjetnici inzistiraju na uvjetima zatvora koji bi bili sukladniji njihovoj mladosti i okolnostima kaznenih djela. Ovo je slučaj koji je izazvao brojne rasprave o primjeni elektroničkog nadzora i alternativnim metodama istražnog zatvora, posebno kada je riječ o mladim osobama. U ovom članku analiziramo detalje slučaja, argumente odvjetnika, statistike o korištenju elektroničkog nadzora te razmatramo etičke i praktične dileme koje se postavljaju u ovom kontekstu. Uspoređujemo različite pristupe i analiziramo potencijalne rizike i koristi od primjene kućnog istražnog zatvora s elektroničkim nadzorom.
Slučaj dvojice 18-godišnjaka, osumnjičenih za požar u zgradi Vjesnika, postao je fokus javnosti i pravnih rasprava. Sud je, nakon provedene istrage, odlučio da bi zbog opasnosti ponavljanja kaznenog djela, osumnjičenima treba dati zatvorsku kaznu. Međutim, njihovi odvjetnici tvrde da bi mladim punoljetnicima, s obzirom na okolnosti, bilo prikladnije boraviti kod kuće pod nadzorom elektroničke nanogice. Ovaj slučaj naglašava složenost primjene kaznenog zakona u slučaju mladih počinitelja i izaziva pitanja o tome kako najbolje osigurati javnu sigurnost, uz istovremeno poštivanje ljudskih prava i mogućnosti rehabilitacije.
Argumenti za kućni istražni zatvor s nanogicom
Odvjetnici osumnjičenih mladića argumentiraju da su oni ispunjavali uvjete za određivanje kućnog istražnog zatvora. Naglašavaju da su riječ o uzornim učenicima, nekako ne kažnjavanim, i da je njihovo okruženje u zatvoru, s recidivistima i osobama optuženim za teška kaznena djela, nepovoljno. “Društvo mu čine recidivisti, sedmero istražnih zatvorenika, uglavnom stariji od njega, optuženi su za teška kaznena djela protiv spolne slobode, pokušaj ubojstva i preprodaje droge, tako da mu društvo nije baš idealno,” ističe odvjetnik Petar Barbir. Ovo je ključni argument – mladima je potrebno okruženje koje potiče pozitivnu transformaciju, a ne one koje ih izlažu negativnim utjecajima.
Statistike o korištenju elektroničkog nadzora
U posljednje tri godine, od uvođenja elektroničkog nadzora u Hrvatskoj, korišten je kod 88 osoba. Od toga, 32 istražna zatvorenika su bili pod elektroničkim nadzorom. Trenutno ga imaju 24 osobe. Voditelj Službe za elektronički nadzor MPUDT-a, Robert Bertić, ističe da je primjena elektroničkog nadzora učinkovita, ali da se ne može primijeniti u svim slučajevima. “Bilo je nekoliko osoba koje se nisu pridržavale uputa rješenja sudske odluke, zbog toga im je opozvana mjera i vraćeni su u zatvor. Radi se o njih četvero, petero,” objašnjava Bertić. Ovo pokazuje da je ključna disciplina i poštivanje pravila, a ne samo tehnološki nadzor. Usporedba s drugim zemljama, gdje se elektronički nadzor primjenjuje u većem obimu, može dati vrijedne pouke o tome kako optimizirati ovaj alat.
Rizici i prednosti elektroničkog nadzora
Elektronički nadzor, odnosno nanogice, donosi određene prednosti, poput smanjenja troškova i fleksibilnosti u nadzoru. Međutim, postoje i rizici. Kao što je istaknuto, ponekad se osumnjičeni ne pridržavaju uputa, što dovodi do opoziva mjere. Također, postavlja se pitanje privatnosti i mogućnosti zlouporabe podataka prikupljenih putem elektroničkog nadzora. Važno je pronaći ravnotežu između osiguranja javne sigurnosti i poštivanja ljudskih prava.
Argumenti protiv kućnog istražnog zatvora s nanogicom
Voditelj Službe za elektronički nadzor Ministarstva pravosuđa, Robert Bertić, upozorava da se elektronički nadzor ne smije shvatiti kao “magični štap”. “Bilo je nekoliko osoba koje se nisu pridržavale uputa rješenja sudske odluke, zbog toga im je opozvana mjera i vraćeni su u zatvor,” kaže Bertić. Ovo naglašava da je ključna odgovornost i disciplina osumnjičenog, a ne samo tehnološki nadzor. Dodatno, ističe da je u slučaju požara Vjesnika, opasnost ponavljanja kaznenog djela, iako postojeda, možda nije toliko velika kao u drugim slučajevima. U tom kontekstu, kućni istražni zatvor s nanogicom može biti manje učinkovit od tradicionalnog zatvora.
Praktične razmatranja
Ako nestane struje, aparat funkcionira još dva dana. Ovo je važna praktična razmatranja. U slučaju nestanka struje, elektronički nadzor prestaje funkcionirati, što može predstaviti problem u slučajevima gdje je osumnjičeni pod nadzorom zbog opasnosti ponavljanja kaznenog djela. Također, potrebno je osigurati da osumnjičeni ima pristup potrebnoj komunikaciji i informacijama, kako bi mogao surađivati s istražnim organima.
Zaključak
Slučaj dvojice 18-godišnjaka osumnjičenih za požar Vjesnika predstavlja izazov za hrvatski pravni sustav. Argumenti za i protiv kućnog istražnog zatvora s elektroničkim nadzorom su složeni i zahtijevaju pažljivo razmatranje. Važno je pronaći rješenje koje osigurava javnu sigurnost, uz istovremeno poštivanje ljudskih prava i mogućnosti rehabilitacije mladih počinitelja. U budućnosti, potrebno je provesti daljnje istraživanje učinkovitosti elektroničkog nadzora i razviti prave smjernice za njegovu primjenu u različitim slučajevima. Ovaj slučaj naglašava potrebu za kontinuirnim usavršavanjem pravnog sustava i prilagođavanjem metoda istražnog zatvora modernim okolnostima.
Česta pitanja
Pitanje: Što je OCM?
Odgovor: OCM (Obavezni nadzorni centar) je sustav elektroničkog nadzora koji se koristi u Hrvatskoj za nadzor osumnjičenih i optuženih osoba. Sadrži informacije o lokaciji, kretanjima i komunikaciji osumnjičenog, a podređen je sudbenoj odluci.
Pitanje: Kako se elektronički nadzor koristi u praksi?
Odgovor: Elektronički nadzor se koristi u slučajevima gdje postoji opasnost da će osumnjičeni ponoviti kazneno djelo ili da će izbrisati tragove. Osumnjičeni nosi uređaj (nanogicu) koji prati njegovo kretanje i komunikaciju. Podaci se šalju u nadzorni centar, gdje se analiziraju i prate.
Pitanje: Je li kućni istražni zatvor s nanogicom učinkovitiji od tradicionalnog zatvora?
Odgovor: To ovisi o pojedinom slučaju. Kućni istražni zatvor s nanogicom može biti učinkovitiji u slučajevima gdje osumnjičeni nije opasan i gdje je opasnost ponavljanja kaznenog djela manja. Međutim, u slučajevima gdje je osumnjičeni opasan ili gdje postoji velika opasnost, tradicionalni zatvor može biti prikladaniji.
Pitanje: Koje su etičke dileme vezane uz elektronički nadzor?
Odgovor: Elektronički nadzor podiže etičke dileme vezane uz privatnost i ljudska prava. Važno je osigurati da se podaci prikupljeni putem elektroničkog nadzora koriste samo u svrhu istražnog zatvora i da se poštuje pravo osumnjičenog na privatnost. Također, potrebno je osigurati da se podaci ne zloupotrebljavaju i da se ne koriste za druge svrhe.
Pitanje: Koliko često se elektronički nadzor opoziva?
Odgovor: Elektronički nadzor se opoziva ako osumnjičeni ne poštuje upute sudske odluke ili ako se ne pridržava pravila. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, opozvan je oko pet do šest puta u zadnjih nekoliko godina.

![Novi trendovi u privatnom praćenju i sigurnosti u Hrvatskoj [Ažurirano 2025]](https://kriminal.info/wp-content/uploads/2025/08/following-440x573.jpg)



Leave a Comment