Škaljarac kojeg Hrvatska već tri godine drži iza rešetaka u Splitu, Vladan Mijušković, pokrenuo je štrajk glađu i žeđu. Uhićenje u rujnu 2022. po tjeralici Interpola dovelo je do niza procesnih i zdravstvenih izazova koji su otvorili puno pitanja o načinu na koji pravosuđe i sustav kaznenog postupanja funkcioniraju u slučajevima visokog profila. Ovaj članak nudi detaljno objašnjenje konteksta, kronologiju događaja, kao i analizu utjecaja na javnost i sigurnost u regiji. Ne radi se samo o jednom pritvoreniku, već o složenom mrežnom sustavu kriminalnih aktivnosti koji su povezani sa škaljarskim klanom i njegovim utjecajem na poslovne i političke krugove.
Škaljarski klan i kontekst: što znamo o mreži i njenom utjecaju
Škaljarski klan, kao jedna od najpoznatijih kriminalnih organizacija u regiji, djelovao je kroz informacijski i operativni lanac koji povezuje nekoliko zemalja Balkana. Organizirani kriminal u ovom području često koristi složene tehnike poput utaje podataka, krijumčarenja novca i iznude, a povezuje se i s poslovnim subjektima koji na zdravorazumskim temeljem posluju u građevinskom i logističkom sektoru. U okviru ove priče, klan je navodno imao i saveznike u određenim segmentima građevinskog sektora, što dodatno komplicira percepciju poštenja i sigurnosti u poslovnom okruženju.
U fokusu je i sustav tjeralica i međunarodne suradnje. Crna Gora i Hrvatska imaju dugotrajne kontakte po pitanju izručenja i razmjene dokaza, a europski okvir, naročito kroz Europski uhidbeni nalog (EUN), olakšava brzu razmjenu informacija. U ovom slučaju, djelujući kroz uhićenje u Splitu, hrvatsko tužilaštvo otvorilo je put za razjašnjavanje optužbi za organizaciju kriminalne grupe, što može imati dalekosežne posljedice za optužene, ali i za širu percepciju sigurnosti u regiji.
Naglasimo: ovo je slučaj koji se često koristi u javnom diskursu da bi ilustrirao složenost organiziranog kriminala, ali i opravdao potrebu za jasnim pravilima i pravovremenim postupcima. Ukratko, radi se o slučaju gdje se spajaju kriminalna aktivnost, procjena rizika za život osobe, diplomatske implikacije izručenja i konkurentsko-saradnički odnos između jamčećih institucija.
Tko je Vladan Mijušković i kako je dospio u fokus javnosti
Vladan Mijušković, 40-godišnji državljanin Crne Gore, našao se u središtu optužnica koje ga povezuju s škaljarskim klanom i sa sumnjama na organiziranje kriminalne grupe. Prema službenim podacima, on je u Hrvatskoj boravio s dokumentima koji su predmet rasprave, a njegovo uhićenje u Splitu u rujnu 2022. postavilo je temelje za cijeli proces. Tijekom istražnog zatvora, koji je, prema pisanju različitih medija, trajao dulje od dvije godine, iznesene su razne tvrdnje o njegovoj sigurnosti i zdravstvenom stanju.
Iz službenih navoda proizlazi da je Mijušković u više navrata isticao da želi da sudski postupak koji se vodi u Crnoj Gori bude uključen putem video-linka, kako bi smanjio rizik od mogućih posljedica po njegovu sigurnost ako bi bio prisilno izručen. U praksi, to znači sučeljavanje s različitim procedurama koje se razlikuju od zemlje do zemlje, te može dovesti do odgađanja ročišta i dužeg boravka u istražnom zatvoru.
Ono što je posebno zanimljivo u ovom slučaju su i poslovni detalji. Tijekom 2019. Mijušković je, prema provjerenim podacima, vodio građevinsku tvrtku Mijušković gradnja, koja je bila aktivna u raznim projektima vezanim uz stambene i nestambene objekte. Iako se tvrtka navodno namjeravala širiti, 2021. došlo je do promjena kada je, prema pisanju medija, došlo do preuzimanja druge tvrtke, Gradko, koja je dio šire strukture povezanih poduzeća. Ova dinamika ukazuje na širinu poslovnih ulaganja i njihovu moguću povezanost s istragama koje se vode protiv vlasnika.
U samom kontekstu optužbi, Mijušković je, kako se navodi, imao i dokumente koji su opisani kao krivotvoreni, a koji su u određenom smislu služili kao posrednik za njegovo kretanje i prisutnost u Hrvatskoj. Ovaj aspekt naglašava potrebu za dodatnim provjerama identiteta i legitimnosti poslovnih subjekata koji djeluju na granici više zemalja.
Pravni okvir i dileme oko izručenja
Ključni pravni okvir u ovom slučaju uključuje mogućnost izručenja Crnoj Gori i pravne mehanizme koji štite sigurnost i život optuženika. U Hrvatskoj su navedene odredbe koje osiguravaju da se osoba ne može izručiti ako joj prijeti opasnost po život ili ako postoji ozbiljna rizika za pravni postupak. S druge strane, brojni slučajevi ukazuju na to da se postupa kroz različite kanale, često uz video-konferencijske povezanosti koje olakšavaju sudske postupke za optužene. U praksi to znači da pravni sustav pokušava pronaći balans između sigurnosti javnosti i zaštite individualnih prava.
U slučaju Vladana Mijuškovića, obrana ističe da bi po njegovom mišljenju izuzeće iz Crne Gore značilo sigurnu prijetnju životu, što bi trebalo biti ključni razlog za odgađanje izručenja. Sustav u Hrvatskoj priznao je te argumente i kroz postupke tražio dodatne vještake, čitanja nalaza i dodatne medicinske preglede kako bi se utvrdio točan rizik i mogućnost liječenja u zatvorskom okruženju. U mnogim ovakvim slučajevima, odluka o izručenju postaje najznačajnija faza postupka jer definira sudbinu optuženog na duži vremenski period.
Štrajk glađu i žeđu: zdravstveni rizici i javni odjek
Štrajk glađu koji je najavio Mijušković postao je važan dio javnog dijela ovog slučaja. Takav potez često se koristi kao sredstvo pritiska na pravosudne i državno-sigurnosne institucije kako bi se skrenula pozornost na uvjete pritvora, uvjete liječenja i poštivanje ljudskih prava pritvorenih osoba. U zdravstvenom smislu, štrajk glađu nosi ozbiljne rizike, naročito ako traje dulje vrijeme ili ako je popraćen otežanim uzimanjem vode. U ovom slučaju, navode o tumor na bubregu dodatno povećavaju hitnost medicinskog nadzora i procjene.
Na temelju trenutnih informacija, liječnici iz zatvorskog zdravstva navode da stanje zahtijeva pažljivo praćenje i, ako je moguće, eventualno prilagođavanje liječenja unutar zatvora kako bi se smanjio rizik po život. Protivnik lične slobode, s druge strane, ukazuje na to da je njegovo zdravlje već narušeno i da bi eventualne dodatne mjere liječenja mogle biti učinkovitije u širem okruženju. Ovo je u potpunosti legitiman dio razgovora o tome kako bi državni sustav trebao upravljati slučajevima kada se radi o dugotrajnim istražnim zatvorima i mogućim zdravstvenim posljedicama.
Iz perspektive zaštite života i zdravlja, mnoge zemlje koriste pravne mehanizme koji omogućuju kontrolu stanja pritvorenih osoba kroz redovite liječničke preglede i vrijeđanje procesa koji bi mogli ugroziti njihovo zdravlje. U ovom kontekstu, poticanje na video-link postupke i razmatranje alternativnih mjera za osiguravanje prisutnosti na ročištima postaju važan dio rješenja koje traži pravni sustav.
Zona rizika: što znače odluke o liječničkim nalazima i vještacima
Kroz ovaj slučaj, selekcija i prihvaćanje nalaza vještaka o Mijuškovićevom zdravstvenom stanju postaje ključna točka. Sudovi i branitelji u situacijama gdje postoji sumnja na ozbiljnu bolest često traže dodatne medicinske nalaze, CT i magnetsku rezonancu, kako bi se dobila jasnija slika stanja i kako bi se donijela informirana odluka o daljnjem tijeku postupka. U nekim slučajevima, sudovi prihvate preporuke liječnika iz zatvorske bolnice, dok u drugima mogu tražiti mišljenja vanjskih specijalista. Odluke o tome hoće li se postupak nastaviti uz postojeće instrumente ili uz dodatne mjere, često definiraju raspored ročišta, mogućnosti odgađanja i mogućnosti eventualnog puštanja uz jamčevinu ili druge sigurnosne mjere.
U Mijuškovićevom slučaju, čini se da je problematska dilema oko mogućeg liječenja i sigurnosti zdravlja bila više od tehničke prirode. Obrana naglašava kako su labavije mjere kontrole i bolje zdravstvene opcije mogle pomoći u pružanju adekvatne njege, kako bi se spriječilo pogoršanje zdravstvenog stanja i, u konačnici, buduće komplikacije.
Pravna bitka i kronologija događaja: od uhićenja do danas
Uhićenje u Splitu u rujnu 2022. rezultiralo je kompleksnim nizom sudskih postupaka. Tijekom prvih mjeseci istražnog zatvora mnogi su ročišta odgađani zbog tehničkih razloga i nedostatka jasnih dokaza. Nakon 18 mjeseci provedenih u istražnom zatvoru, optuženi su dobili priliku braniti se iz svoga doma ili uz manju mogućnost boravka na slobodi, ali uz stalne uvjete i jamčevine. U tom trenutku, dio optužbi i postupaka prebačen je u fazu sudskih rasprava, a sud je nastavio tražiti dodatne dokaze, što je također utjecalo na tempo i dinamiku ročišta.
Tijekom cijelog procesa, obrana Mijuškovića naglašava da bi izručenje Crnoj Gori moglo predstavljati rizik za njegov život ili sigurnost, uz eventualno kršenje prava na pravično suđenje. U tom kontekstu, odgođena su ročišta i tražene su dodatne ocjene liječnika i vještaka. S druge strane, tužitelji nastoje demonstrirati važnost brzog i učinkovitog rješavanja slučajeva koji uključuju organizirani kriminal i prijetnje javnoj sigurnosti.
Važno je razumjeti da, iako se radi o individualnom slučaju jedne osobe, njegove posljedice i putanje pravnih odluka mogu imati širiji utjecaj na praksu izručenja i vođenje postupaka u regiji. Slučaj stavlja naglasak na složenost koju nosi međunarodna suradnja, pravna zaštita osoba i uloga medija u oblikovanju percepcije javnosti o organiziranom kriminalu.
Poslovne aktivnosti u Hrvatskoj: kako se stvarno odvijala povezanost s poslovanjem
Što se tiče poslovnih aktivnosti, Mijušković je, prema dostupnim podacima, imao registriranu građevinsku tvrtku Mijušković gradnja, koja se bavila raznim projektima u građevinskom sektoru. Podaci o prihodima i dobiti pokazuju da je tvrtka imala značajan obrtni ciklus — 2019. je tvrtka ostvarila prihod od više od 8,4 milijuna eura i dobit od oko 267 tisuća eura. Takvi brojke ukazuju na veliku operativnu težinu i prisutnost na tržištu.
U ožujku 2021. iz medijskih izvora dolaze na vidjelo informacije da je Mijušković preuzeo tvrtku Gradko, koja je prethodno bila dio konzorcija povezanog s GIP Pionir d.o.o. Zagreb. Spominjanje Ranka Predovića, uz kontakt s bivšim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, ukazuje na mrežu interesa i mogućih političko-ekonomskih presjeka koji su često prisutni u ovakvim slučajevima. Iako su ovakvi detalji često predmet spekulacija, oni ilustriraju složenost mreža koje spajaju kriminalne kontakte i legitimne poslovne subjekte.
Važno je naglasiti da je tvrtka Gradko kroz projektne aktivnosti povezane s infrastrukturnim poslovima sudjelovala u većim realizacijama, uključujući prostore koji su bili u fokusu javnog interesa. Takva pozicija često privlači pažnju onih koji traže transparentnost i odgovornost u javnim i privatnim projektima.
Što znači ovo za Hrvatsku i regionalnu sigurnost
Ovaj slučaj donosi nekoliko važnih smjernica za politiku i praksu. Prvo, naglašava važnost učinkovitog upravljanja gospodarskim i pravnim rizicima povezanima s visokoprofiliranim optužnicama za organizirani kriminal. Drugo, ukazuje na potrebu jasnih procedura oko videokonferencijskih ročišta i mogućnosti prilagođenih mjera sigurnosti kako bi se brže i sigurnije završavali slučajevi koji uključuju osobe pod sumnjom da su dio kriminalnih mreža. Treće, ukazuje na važnost transparentnosti i pravilnog nadzora poslovnih subjekata koji djeluju u području građevinarstva i povezanih industrija, gdje su rizici od utjecaja kriminalnih mreža često prisutni.
U širem smislu, ovakav slučaj postavlja pitanja o tome kako državni sustavi, kroz suradnju među institucijama i unutar europskog prostora, mogu bolje zaštititi život i sigurnost ljudi, uz istovremenu zaštitu od neshvaćanja ili zlouporabe pravnog sustava.
Pro i kontra izručenja i pravne zaštite
- Prednosti izručenja: brži pristup pravdi u zemlji gdje je počinjeno djelo, jača regionalna sigurnost, jasnija odgovornost i mogućnost poticanja promjena u institucijama koje se bave ozbiljnim kriminalom.
- Nedostaci izručenja: rizik po život ili sigurnost pritvorenika ako postoji neka prijetnja; potencijalno kršenje prava na pravično suđenje ako procedure nisu pravilno primijenjene; mogućnost preseljenja tereta dokazivanja na drugu jurisdikciju koja može imati drugačije pravosudne sheme.
- Pravna zaštita: mogućnost odgađanja ročišta radi dodatnih medicinskih nalaza i vještačenja; korištenje video-linka i alternativnih mjera za prisustvo na ročištima; zaštita zdravlja i života pritvorenih osoba.
- Izazovi u praksi: razlike u procedurama među državama, različita razina pristupa medicinskim resursima, i izazovi koordinacije između sudova, tužiteljstava i sigurnosnih agencija.
FAQ — najčešća pitanja čitatelja
- Je li Vladan Mijušković izručen Crnoj Gori? — U trenutku pisanja ovog članka ne možemo potvrditi konačnu odluku o izručenju; postupci su u tijeku i uključuju različite pravne mehanizme i mogućnost video-konferencijskih ročišta.
- Što znači štrajk glađu u kontekstu kaznenog postupka? — To je način pritiska na institucije kako bi se skrenula pozornost na uvjete pritvora i zdravstveno stanje pritvorenika; to može imati i humanitarne i pravne implikacije.
- Kako se osigurava zdravstvena skrb pritvorenika? — Zatvorska zdravstvena služba, uz preporuke liječnika, teže osiguravanju adekvatne njege; u slučaju ozbiljnih stanja traže se dodatne ocjene i, po potrebi, vanjski specijalisti.
- Koja pravna sredstva postoje ako je pritvorenik nezadovoljan postupkom? — U pravnom sustavu postoje žalbeni i preodnuti mehanizmi, te mogućnost traženja video-link ročišta ili izmjena mjera koje osiguravaju pravedan postupak.
- Koje su posljedice ovakvih slučajeva za regionalnu sigurnost? — Ovi slučajevi pojačavaju potrebu za boljem nadzorom kriminalnih mreža, jačanja prava u sudskim postupcima i jačanja međunarodne suradnje među institucijama.
- Koji su dokazi i kako se oni provjeravaju? — U ovakvim slučajevima postupci uključuju dokumentacijski trag, svjedočenja, financijske transakcije i, često, tehničke analize koje procjenjuju povezanost subjekata i njihovih gospodarskih aktivnosti.
Sažetak i zaključak
Ovaj slučaj pruža neko vrijeme ritam: pravni okvir, zdravstvene brige, međunarodna suradnja i poslovni rizici povezuju se na način koji zahtijeva promišljen i uravnotežen pristup. Škaljarac, kojeg Hrvatska javnost prati već nekoliko godina, izaziva daljnja pitanja o izručenju, sigurnosti, te o tome kako pravosudni sustav treba pristupiti individualnim slučajevima usred složenih mreža kriminalnih aktivnosti. Istovremeno, slučaj poziva na transparentnost i bolje nadzorne mehanizme u gospodarske aktivnosti koje bi mogle biti u senci visokog profila kaznenih optužbi.
Uzbudljiv i složen slučaj traži da publika ostane informirana, da se razbije slojevitost propagande i da se na temelju činjenica donose uravnotežene procjene. Dok pravda poprima konkretne oblike kroz ročišta i odluke sudova, sigurnost javnosti ostaje cilj koji zahtijeva zajednički angažman policije, tužilaštva i sudstva, ali i odgovornu informativnu transparentnost koju zaslužuju svi građani.
Leave a Comment