SIMBOL IDENTITETA: Skladatelji proglasili najznačajniju hrvatsku pjesmu u posljednjih 80 godina. Svi je znamo

U središtu pažnje hrvatske kulturne scene ponovno je završila jedna od najemotivnijih i najsvetionijičnijih pjesama u povijesti naše glazbe. U čast 80. obljetnice Hrvatskog društva skladatelja (HDS), odlukom stručne elite iz domaće glazbene scene, pjesma “Moja domovina” proglašena je najvažnijim glazbenim djelom u Hrvatskoj u posljednjih osamdeset godina.

Iza toga stoji više od pesme. To je kolaboracija stihova Zrinka Tutića i Rajka Dujmića, uz aranžman Nikše Bratoša – sklop riječi, melodije i emocionalne snage koji je postao dio naše nacionalne DNK. Godine 1991., u vatri i vijucima osamdesetih, ta skladba nije izašla iz radio-stanica. Ona se utisnula u srca, prozore i duše onih koji su je pjevali, plakali i molili za nju – i onih koji su je žrtvovali.

Sjetva identiteta

Kada govorimo o “Mojoj domovini”, govorimo o emociji koja prevazilazi glazbene granice. Ova pjesma nije samo jedna pjesma – ona je simbol hrvatskog identiteta, otpora i pripadnosti koja je preživjela sve vremenske periode – od nezavisnosti kroz pjesmu koju ni jedna druga ne može jednako toplinskom dubinom i pripadnošću obuhvatiti.

Pjesma koja je postala narodna himna

“Moja domovina”, objavljena davne 1991. godine u svijetu kojeg je pretresala osamdesetogodišnja oluja, brzo se uzdignula na položaj neke vrste narodne himne – ali ne službene, nego onakve kakvu stvara kultura u stvarnom životu. Niti jedna pjesma prije nije toliko jasno govorila ono što Hrvati osjećaju u svojim srcima i dušama.

U dodjeli nagrade, HDS je naglasilo kako je pjesma postala više od same glazbe: ona je simbol zajedništva, identiteta i neslomivosti. Osniva se snažna empatija – pjesma koja se pjeva kad zemlja raste, ali i kad se zemlja boli.

Kultura pamti

Više od 30 godina nakon što je prvi put zazujala u zraku, “Moja domovina” se i danas čuje na proslavama, spomenicima, sportskim stadionima pa i balkonima, dok Hrvatska pjeva iz zajedničkog grla ono što osjeća – pripadnost.

Građani pljeskom i “Mojom domovinom” s balkona i prozora odali počast svima u borbi s koronavirusom. (Izvor: Nacional.hr)

To je dokaz da neki glazbeni sadržaj može preživjeti vrijeme, politiku i promjene, ostajući prava krv u žilama hrvatske kulture. HDS je želio svojom odlukom istaknuti baš to – djelo koje je obilježilo glazbeni i društveni život Hrvatske više od bilo kojeg drugog u posljednjih osamdesetak godina.

Licemjerje i stvarnost

Ali nije sve u ruzi – kao i bilo koja ikona, i “Moja domovina” imala je i svoje tamne uglove. Neke kritike izazvala je i upotreba pjesme na politički zgodnim prilikama, često bez obzira na ono što je njezin pravi duh – sloboda, ljudskost i iskrenost.

Pozitivna strana

• Univerzalna emocionalna snaga
• Odgovor na vremenske potresi – oslobađanje i borba za slobodu
• Iznimna kulturološka važnost
• Trag u hrvatskoj glazbi koji nema premca

Negativna strana

• Ponekad iskorištenost za nacionalističke ili političke svrhe
• Nesvjesna upotreba bez konteksta
• Pojedinci koji je instrumentaliziraju bez poštovanja prema originalnim autorima

Ljudi koji su stvorili mit

Zrinko Tutić

Pjesnik, librecist i autor najvećih hrvatskih hitskih refrena. Tutić nije samo napisao tekst – dao je riječima značenje koje su dodirnule svaki kućni prag. Njegova pjesnička ruka znala je premostiti razmake između riječi i ostaviti trag u srži. Iako danas rjeđe u javnosti, njegovi tekstovi nastavljaju živjeti kroz note koje svi znamo napamet.

Rajko Dujmić

Rajko je bio više od glazbenika. Bio je duša hrvatske glazbe iz osamdesetih pa sve do ranog svog odlaska u 2020. godini. Kao član “Novih fosila”, skladatelj i producent, Dujmić je oblikovao hrvatsku estradnu zemlju. A “Moja domovina” bila je jedno od djela koje su zabilježili povijest i duh vremena.

Nikša Bratoš

Kada tekst i melodija traže pravog “zaključača”, na scenu stupa Nikša Bratoš. Njegov aranžman nagnuo je pjesmu u stranu gdje su je emocije preuzmale – čista duša hrvatske glazbe sjajala je kroz njegovu obradu. U tom trenutku, pjesma nije bila ni Tutićeva, ni Dujmićeva – već naša.

Zaključak: Zvuk pripadnosti

U svijetu koji često teži promjenama i brzim trendovima, rijetko koja pjesma preživi bez da bude ostavljena s vremena na vrijeme. Međutim, “Moja domovina” se ne samo opstala – već se pretvorila u dio kulturne memorije. Njenu melodijsku snagu nije mogao zaustaviti ni rat, ni epidemija, ni vladajući trendovi.

Ta pjesma je više od melode ili stihova – ona je zbijena krv nacije, zvuk pripadnosti, himna otpora i nade – i upravo zato nije iznenađenje da je Hrvatsko društvo skladatelja izabralo upravo nju kao najvažniju u proteklih osamdeset godina.

Najčešća pitanja o pjesmi “Moja domovina”

Koje godine je izašla pjesma “Moja domovina”?

Pjesma “Moja domovina” objavljena je 1991. godine.

Tko su autori pjesme?

Stihove je napisao Zrinko Tutić, skladbu je komponirao Rajko Dujmić, a aranžman je priredio Nikša Bratoš.

Zašto je pjesma proglašena najznačajnijom?

Za svoju emocionalnu snagu, kulturnu važnost i simboličku ulogu, posebno u vremenu oslobađanja i potrage za identitetom, Hrvatsko društvo skladatelja proglašava ju najvažnijim glazbenim djelom u Hrvatskoj u zadnjih 80 godina.

Na koji je način pjesma postala simbol hrvatskog identiteta?

“Moja domovina” je postala dio kolektivnog pamćenja, a njezin emotivni i duhovni sadržaj učinio ju simbolom otpora, slobode i pripadnosti.

Je li pjesma često korištena u političke svrhe?

Da, iako je to često izazivalo kontroverze, pjesma je povremeno korištena i u političkim kontekstima izvan njezina autentičnog značenja.

Postoji li video verzija klipa?

Klip je snimljen s učinkovanjem velikog broja građana i vojnika, što dodatno potvrđuje njezin narodni i simbolički dojam.

Kako je pjesma utjecala na hrvatsku glazbu?

“Moja domovina” promijenila je način kako se gleda na patriotsku glazbu – iz čiste propagande pretvorila se u autentično iskazivanje emocije i strasti.

Je li još uvijek popularna?

Apsolutno. Izašle su moderne verzije, ali originalna pjesma ostaje neizostavna na svakoj proslavi hrvatske državnosti.