Krajem 2025. godine zagrebački Općinski kazneni sud ponovno je otvorio poglavlje koje prati javni život poznate pjevačice Severine Vučković. Glasine, očekivanja i očekivane posljedice ovog procesa postali su tema razgovora ne samo u krugovima zakona, već i među građanima koji prate kako pravna država reagira na uznemiravanje putem digitalnih kanala. Rasprave su se vodile iza zatvorenih vrata, uz ulogu tužiteljstva, obrane i sudskog nadzora nad zaštitom maloljetnog djeteta i drugih žrtvi. U nastavku analiziramo tijek procesa, tvrdnje, dokaze i potencijalne posljedice za Severinu, ali i za sustav kaznenog progonstva u Hrvatskoj kad se radi o uznemiravajućim porukama u online prostoru.
Što se dogodilo prije nastavka suđenja
Postupak je počeo prije više od godinu i pol dana podizanjem optužnice zbog navodnog nametljivog ponašanja prema dvjema ženama: ravnateljici Osnovne škole Ljiljani Klinger te bivšoj ravnateljici Poliklinike za zaštitu djece i mladeži Grada Zagreba Gordani Buljan Flander. Sva otvorena rasprava vodila se uz značajne mjere zaštite djece i uz javni interes koji prati slučajeve uznemiravanja osobama u javnom i privatnom prostoru. Optužnica se oslanja na podatke kako je Severina prema tim žrtvama poslala više od stotinu poruka tijekom jedne faze 2021. godine, a sadržaj tih poruka, tvrdi tužiteljstvo, prelazi granice normalne reakcije na postupke koje su te osobe poduzele u spornom slučaju odluke o roditeljstvu.
Tijek suđenja i optužnica
Koje se optužbe odnose na Severinu
Prema optužnici, Vučković je od srpnja do listopada 2021. uputila Klinger preko WhatsAppa niz poruka koje su, kako su naveli tužioci, bile uvredljive, ulične i zastrašujuće. U porukama se u više navrata spominje mogućnost trajnog pritiska, prijetnje te insinuacije koje imaju za cilj izazvati strah i uznemirenost kod primatelja. Tužiteljstvo smatra da je broj poslanih poruka, učestalost njihova slanja te kontekst poruka prelazio granice legitimnog izražavanja nezadovoljstva te da to predstavlja uznemiravanje.
Parallelno, Severina je s Buljan Flander poslala niz poruka tijekom istog razdoblja, ali iz ugla optužbe naglašava se druga dinamika: poruke imaju izražen ton prijetnji i prijetnji poduzimanjem daljnjih postupaka. U optužnici se navodi da je cilj uznemiravanja bio da se potisne sloboda žrtava u javnom i privatnom kontekstu te da su poruke sadržavale jasnu namjeru stavljanja te osobe pod pritisak i neprijatnost. Sud je, kao i u mnogim ovakvim slučajevima, naglasio važnost zaštite žrtava i sigurnosti svih uključenih osoba, pa je ročište bilo zatvoreno za javnost kako bi se spriječilo dodatno uznemiravanje djeteta i drugih sudionika.
Kako se dokumentira zločin i kakvi su dokazi
Ključan dio dokaznog procesa su zapisi komunikacije putem WhatsAppa i drugih kanala, uz iskazi svjedoka. U ovom slučaju svjedoci su bili ravnateljice Klinger i Buljan Flander, a tijekom suđenja se očekuje iznošenje dodatnih svjedočenja. Postupak se vodio ne samo oko sadržaja poruka, nego i oko njihove učestalosti, konteksta (npr. odnos s roditeljima i skrbnicima) te posljedica koje su poruke imale na živote dviju žrtvi. Pored SMS-ova, tužiteljstvo je istaknulo i dalje korake Severine koje su, prema navodima, imale za cilj dodatno utjecati na sudski postupak i odluke o tome kome će dijete pripasti u sklopu suđenja.
Pravna pozicija: optužba, obrana i moguća kazna
Koja je pozicija tužiteljstva
Tužiteljstvo traži da sud kazni Severinu uvjetnom kaznom od deset mjeseci uz trogodišnji rok kušnje. Ova forma kazne u hrvatskom kaznenom pravu ima za cilj rehabilitaciju i dobru priliku za društveno prihvatljivo ponašanje, uz obavezu poštivanja određenih uvjeta. Prema njihovom shvaćanju, radi se o ozbiljnom izostanku prihvatljivog ponašanja i kontinuiranom pokušaju uznemiravanja, a sadržaj poruka i broj poslanih poruka potvrđuju ocjenu da je to bilo izvan dopuštene razine protesta ili očitog nezadovoljstva.
Kako se brani Severina
Severina, često u javnosti označavana kao osoba koja ne priznaje krivnju ili preklapa svoje tvrdnje s drugim događajima, branila je svoj stav rekavši da su njezine poruke rezultat revoltiranog stava na radnje Klinger i Buljan Flander. Pjevačica je te procese interpretirala kao situacije u kojima država ni sama ne štiti djecu ni njihovo pravo na odgovarajuću skrb, nego se preusmjerava na optuživanje nekih pojedinaca. U nastavku članka dublje ćemo analizirati koliko su ti argumenti u skladu s dokazima i mogu li igrati ključnu ulogu u presudi.
Temporalni kontekst i dinamika javnosti
Ovaj slučaj objedinjuje nekoliko elemenata koji su tipični za suvremene slučajeve uznemiravanja putem digitalnih kanala: značajan javni profil optužene, intenzitet i prirodu poruka, te balansiranje između prava na privatnost i zaštite žrtava. Postupak se nastavlja u 2025. godini, s odlukom suda da zatvori određene detalje u interesu zaštite maloljetnog djeteta i privatnosti žrtvi. Ova odluka je važna jer pokazuje kako pravosuđe pristupa slučajevima kada su uključene poznate osobe i djeca, a sve podložne promjenama u skladu s novim informacijama i dokazima koji izlaze na vidjelo tijekom suđenja.
Statistički i društveni kontekst uznemiravanja putem poruka
Iako je svaka optužba specifična, širi kontekst pokazuje kako se brojne države suočavaju s povećanim brojem prijava uznemiravanja putem digitalnih kanala. U Hrvatskoj se često ističe kako su pojedinci, posebno oni s javnim profilima, izloženi većem riziku od zbijanja poruka koje imaju za cilj zastrašivanje ili nanošenje štete. Stručnjaci upozoravaju da značajnu ulogu u ovakvim slučajevima imaju dokazi iz digitalnog prostora, ali i svijest o granicama slobode govora i zaštiti privatnosti. U praksi to znači da sudovi sve više procjenjuju kontekst, namjeru i posljedice poruka, a ne samo njihov sadržaj.
Pros i cons pristupa kaznavanju uznemiravanja poruka
Uzimajući u obzir prirodu ovog slučaja, možemo identificirati neke opće prednosti i izazove koje donose ovakve odluke:
- Prednosti:
- Jačanje zaštite žrtava: jasne kaznene mjere šalju poruku da uznemiravanje neće biti tolerirano bez posljedica.
- Etički signal javnosti: javnost dobiva primjer kako se pravosuđe nosi s digitalnim prijetnjama i pritiscima, posebno kada su u pitanju djeca i odgojno važni roditeljski postupci.
- Preventivni učinak: mogućnost uvjetne kazne uz rok kušnje može potaknuti promjenu ponašanja i rehabilitaciju.
- Izazovi:
- Balans između slobode izražavanja i zaštite od uznemiravanja: presude moraju biti precizno izbalansirane kako bi se izbjegla cenzura ili pretjerano sužavanje prostora za kritičke ili izražajne poruke.
- Javnost i zaštita privatnosti: postupci često otkrivaju detalje privatnih dopisivanja, što može imati dugoročne posljedice po sve uključenima.
- Rizik za žrtve: procesne odlike i javno praćenje mogu dodatno uznemiriti žrtve, stoga su mjere zaštite često neizostavne.
Ovo nastavljen suđenje Severini predstavlja složen čin u kojem se preklapaju elementi kaznenog prava, zaštite žrtava i prava na privatnost. Bez obzira na ishod, proces naglašava važnost jasnih granica u digitalnim komunikacijama te potrebu za uravnoteženim pristupom koji štiti najranjivije skupine. S obzirom na to da se radi o javnom prostoru i djelovanju osobe iz umjetničkog svijeta, ovakve odluke imaju višestruke posljedice — kako za pravni sustav, tako i za percepciju javnosti o tome kako se nositi sa sličnim situacijama u budućnosti.
FAQ (Često postavljena pitanja)
- Koliko dugo traje ovaj proces i kada se očekuje presuda?
Trenutačno postoje odgode i rasprave s javnosti zatvorene za zaštitu djece. Očekivani rok za završetak postupka nije preciziran jer suđenja često ovise o dostupnosti svjedoka, dokaza i strategija obrane. - Koje poruke su bile ključne u optužnici?
Poruke su se odnosile na višestruke uznemirujuće i prijeteće sadržaje koje je Severina navodno uputila prema dvjema žrtvama tijekom 2021. godine. Sadržaj je uključen u optužnicu kao dokaz narušenog sustava privatnosti i sigurnosti. - Što bi značila eventualna uvjetna kazna za Severinu?
Uvjetna kazna s trogodišnjim rokom kušnje znači da izrečene uvjete moraju biti ispunjeni i da se kazna neće izvršiti ako se počinitelj u tom periodu ne prekrši uvjete, primjerice ne ponovi sličan prekršaj ili ne postupi sukladno sudskim naložbama. - Koji su rizici i koristi za žrtve kada se postupak vodi u javnosti?
Javni postupak može povećati vidljivost i podršku žrtvama, ali istovremeno može izazvati dodatni stres i neugodu. Sudske odluke često pokušavaju osigurati sigurnost i privatnost svih uključenih. - Kako se ovaj slučaj uklapa u širi trend uznemiravanja putem interneta?
On ilustrira sve veću prisutnost digitalnog uznemiravanja u pravnim okvirima i potrebu jasnih pravila koja štite pojedince, osobito kada su istovremeno pod uzrokom javne osobe i djeca.
Leave a Comment