Selak Raspudić o tipu koji je gazio ruže postala je glavna fraza na hrvatskim društvenim mrežama nakon što je saborska zastupnica komentirala incident u samom srcu Zagreba. U samom uvodu razgovara o neobičnom ponašanju muškarca koji je gazio performans ruža, posvećen žrtvama femicida, te o širem kontekstu društvenih problema vezanih uz nasilje nad ženama.
U nastavku donosimo opsežnu analizu kuloarskih i pravnih implikacija izjava Marije Selak Raspudić, proširenu primjerima, aktualnim statistikama i mišljenjima stručnjaka. Članak je strukturiran u nekoliko cjelina – od porasta femicida i prevencije, preko incidenta na Trgu bana Jelačića, do kritika “Bačićevih zakona” i prostora demokratskog dijaloga.
Porast femicida u Hrvatskoj: Analiza statistike
U zadnje dvije godine femicid kao najteži oblik nasilja u obitelji postaje sve učestaliji problem. Prema podacima MUP-a, do listopada 2023. zabilježeno je 18 femicida, što predstavlja alarmantan porast od gotovo 30% u odnosu na prethodnu godinu. Selak Raspudić o tipu koji je gazio ruže nije spominjala slučaj po imenu, ali je na taj način ukazala na opći društveni stav prema žrtvama i počiniteljima nasilja.
Trenutni brojke i trendovi
- 2021.: 12 potvrđenih femicida
- 2022.: 14 žrtava, uz blagi pad u odnosu na 2021.
- 2023.: 18 žrtava, uključujući Mursko Središće i Rijeku
Raste broj prijava obiteljskog nasilja, a žrtve sve češće govore o neadekvatnoj zaštiti. Socijalne službe, policija i sudovi često zanemaruju rane signale – najave nasilja, prijetnje i povijest prekršaja.
Odgovornost sustava i kritike Ženske mreže Hrvatske
Ženska mreža Hrvatske jasno osuđuje nečinjenje vlasti u donošenju zakona koji bi zaštitili žene. Oni traže strože kazne, učinkovitije mjere nadzora nad počiniteljima i bolje financiranje socijalnih programa. Marija Selak Raspudić naglašava kako je ključna dubinska analiza sudske prakse i preispitivanje olakotnih okolnosti u kaznenim postupcima.
Prevencija nasilja i društvene norme
Jedan od središnjih zaključaka iz izjava Selak Raspudić o tipu koji je gazio ruže odnosi se na važnost prevencije. Ne radi se samo o represivnim mjerama, već i o promjeni društvenih stereotipa koji opravdavaju nasilje, pogotovo kad je u pitanju “frajerluka”.
Stereotipi i “frajerluka” kao olakotna okolnost
„Kad netko kaže: ‘Napio se pa pretukao’, mi gledamo kroz prste. Time država šalje poruku da je nasilje prihvatljiv dio muškog identiteta.“
U dvije trećine slučajeva počinitelji teških kaznenih djela imaju povijest ovisnosti o alkoholu ili drogama. Dok stručnjaci ukazuju na tu vezu, društvena percepcija često vidi tu ovisnost kao znak muževnosti.
Obrazovni programi i rad s mladima
- Uvođenje radionica o rodnoj ravnopravnosti u osnovnim i srednjim školama
- Trening za nastavnike o prepoznavanju znakova nasilja
- Suradnja s nevladinim organizacijama za provedbu preventivnih kampanja
Primjer iz Švedske, gdje se programi prevencije provode od vrtićke dobi, pokazuje pad obiteljskog nasilja za 25% u deset godina. Hrvatska bi trebala složiti nacionalnu strategiju koja ujedinjuje sve relevantne institucije.
Incident na Trgu bana Jelačića: gazio ruže i “iskaz frajerluka”
Svakome tko je 16. rujna 2023. prolazio Trgom bana Jelačića zapela je za oko instalacija umjetnice Arijane Lekić-Fridrih nazvana “Tiha misa”. Trideset i osam ruža simboliziralo je žrtve femicida, dok je nepoznati muškarac namjerno gazio svaki cvijet.
Reakcija javnosti i molitelja
U roku od nekoliko minuta prolaznici su reagirali, netko je pokušao zaustaviti mladića, a skupina molitelja s druge strane Trga javno je osudila njegov čin. Selak Raspudić o tipu koji je gazio ruže opisala je taj potez kao “iskaz frajerluka” – ironičan revolt protiv simboličkog protesta.
Psihološki profil počinitelja
- Impulsivnost pri alkoholizmu
- Potraga za pažnjom i potvrdom muškosti
- Neznanje ili ravnodušnost prema značenju performansa
Stručnjaci za kriminalistiku napominju da takvi incidenti često predstavljaju eksces, ali i alarmantan pokazatelj da društvo ne prepoznaje ozbiljnost teme femicida.
Paket “Bačićevih zakona”: stručne kritike i prijedlozi
Ministar Branko Bačić predložio je tri zakona iz područja prostornog uređenja i gradnje. Dok je on stao u obranu svojih ideja, oporba i struka upozoravaju na manjak javne rasprave i prebrzu proceduru.
Kritika Zakon o prostornom uređenju
Stručnjaci građevinske struke upozoravaju na:
- Prerano ukidanje javnih uvida
- Smanjenje utjecaja lokalnih zajednica
- Preširoka diskrecijska ovlaštenja ministara
Po mišljenju Selak Raspudić, takve izmjene prijete ugroziti transparentnost i ravnotežu između investitora i građana.
Prijedlog trećeg čitanja i dijalog
Selak Raspudić o tipu koji je gazio ruže ponovno koristi frazu o “areni” – ona želi da se i vladajući i oporba sučele argumente, kako bi se pronašlo najbolje rješenje za prostor i okoliš.
„Svi znamo da je Hrvatska bogata arhitektonskim nasljeđem. Ne možemo ga vrijednost ugroziti hitrim zakonskim zahvatima.“
Demokracija i javni diskurs
Saborska zastupnica ističe kako demokracija podrazumijeva netoleranciju prema nasilju, ali i poštovanje različitih stavova. Naglasak je na razvijanju kulture dijaloga, umjesto isključivosti ili agresije.
Tolerancija unatoč neslaganjima
Selak Raspudić o tipu koji je gazio ruže koristi incident kao primjer da se i najmanji čin nasilja u javnom prostoru može kazniti i osuditi. No istodobno poziva na toleranciju prema onima čiji se stavovi razlikuju, sve dok ne prelaze granicu govora mržnje.
Uloga institucija i građana
- Sudovi trebaju brže procesuirati incidente javnog nasilja
- Policija mora osigurati pravodobnu zaštitu žrtava
- Mediji i građani imaju odgovornost širiti informirane i uravnotežene informacije
Zaključak
Izjave Marije Selak Raspudić potaknule su važnu raspravu o femicidu, prevenciji nasilja, pravima žrtava i širini demokratskog dijaloga. Incidenat na Trgu bana Jelačića, u kojem je muškarac gazio performans ruža, pokazao je koliko je simbolika snažna, ali i koliko se nasilje brzo može normalizirati.
Ako želimo dugoročno smanjiti broj femicida i drugih oblika nasilja, potrebno je jedinstvo svih razina vlasti, stručnjaka, nevladinih organizacija i građana. Tek tada sistemske promjene – od obrazovanja do zakonodavstva – mogu postati održive i učinkovite.
FAQ
1. Što je femicid i zašto je važno razlikovati ga od ostalih ubojstava?
Femicid označava ubojstvo žene ili djevojke prvenstveno zbog njezina spola. Prepoznavanje te kategorije ključno je za razvoj specifičnih zakonskih i preventivnih mjera.
2. Kako statistike pokazuju porast femicida u Hrvatskoj?
Broj femicida u Hrvatskoj porastao je s 12 slučajeva 2021. na 18 zabilježenih u 2023. godini. Povećani trend ukazuje na potrebu jače zaštite i boljeg sustava prevencije.
3. Što je performans “Tiha misa” i tko je autorica?
Autorica je Arijana Lekić-Fridrih, a “Tiha misa” simbolično predstavlja 38 žrtava femicida, postavljene na Trgu bana Jelačića kao podsjetnik na nevidljivu patnju i nasilje u obitelji.
4. Zašto se govorilo o “frajerluku” u kontekstu gazenja ruža?
Selak Raspudić smatra da je čin gazenja performansa pokušaj demonstracije muške superiornosti ili ignorancije prema ozbiljnoj društvenoj temi, to jest iskaz toksične muškosti.
5. Kako građani mogu doprinijeti smanjenju femicida?
Aktivnim sudjelovanjem u društvenim kampanjama, prijavljivanjem nasilja, podrškom žrtvama i pritiskom na vlasti da donesu strože zakone i učinkovite preventivne programe.
Leave a Comment