U posljednje vrijeme sve je više zabrinjavajućih podataka o sigurnosti i pravima novinarki i novinara u Hrvatskoj. Nedavna istraživanja pokazuju da su novinarke u Hrvatskoj izložene raznim oblicima seksualnog uznemiravanja, prijetnjama i fizičkim napadima. Ovaj problem nije samo lokalni izazov već odražava globalne trendove nedostatka sigurnosti i poštivanja medijskih djelatnika. Istraživanje koje je provedeno 2025. godine ukazuje na alarmantne podatke — više od 60% hrvatskih novinarki doživjelo je seksualno uznemiravanje dok su obavljale svoj posao. Pored toga, velik je i broj napada i prijetnji koje nisu uvijek prijavljeni zbog straha od odmazde ili gubitka posla. Ovaj članak pruža detaljan uvid u trenutno stanje, analizira razloge i posljedice, te predlaže rješenja za poboljšanje sigurnosti medijskih djelatnika u Hrvatskoj.
Stanje sigurnosti novinarki u Hrvatskoj: najnoviji podaci
Statistika nasilja i prijetnji u 2025. godini
Najnovije istraživanje, provedeno na uzorku od više od 600 novinarki iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, ukazuje na zabrinjavajuće porazne brojke. U samoj Hrvatskoj, 61,11% anketiranih priznalo je da nisu doživjele seksualni napad radeći svoj posao, ali gotovo 39% njih bilo je izloženo neprimjerenom i nepoželjnom dodiru, kao što su milovanje, dodiri po donjem dijelu leđa ili kosi. Šokantno je i da je 5,56% doživjelo nasilno dodirivanje, uključujući i genitalije, dok je 0,93% iskreno navelo da su bile žrtve pokušaja silovanja ili silovanja, s nekim od njih navodeći identitet napadača.
Podaci potvrđuju zabrinjavajuću stvarnost — najčešći izvori nasilja su kolege u redakcijama, nadređeni ili javne osobe. Čak 59,52% novinarki navodi da su njihovi napadači bili kolege unutar redakcije, dok je 29,76% pretrpjelo napad od nadređenih. Oko 20% ženskih novinarki bilo je žrtvom nasilja ili uznemiravanja od javnih osoba ili osoba o kojima su izvještavale. Ove brojke ilustriraju duboke probleme u medijskoj industriji i neadekvatnu zaštitu novinara.
Vrste seksualnih uznemiravanja i oblik nasilja
- Seksualne aluzije i neprimjerene gestikulacije (26,85%)
- Ponude za seksualni odnos u zamjenu za uslugu ili pomoć (11,57%)
- Pokazivanje pornografskih ili seksualno eksplicitnih sadržaja (8,3%)
- Dijeljenje fotografija ili snimaka s seksualnim sadržajem (2,31%)
- Pokazivanje genitalija (1,39%)
Razumijevanje razloga i posljedica seksualnog uznemiravanja u medijima
Zašto novinarke često šute i ne prijavljuju nasilje?
Velik broj novinarki u Hrvatskoj zbog straha od odmazde, gubitka posla ili nepovjerenja u strukture unutar redakcija, rijetko prijavljuje seksualno uznemiravanje ili nasilje. To je ilustrirano činjenicom da je čak 80,49% njih nikada nije prijavilo verbalno ili neverbalno uznemiravanje, dok sveukupno 84,52% nisu prijavile seksualne napade koje su pretrpjele. Također, 72,63% njih nisu prijavile kampanje klevete ili radnu diskriminaciju. Ponekad i neznanje o dostupnim zaštitnim mehanizmima dovodi do toga da novinarke ostaju usamljene u svojoj borbi za sigurnost.
Nedostatak mjera i prevencije u redakcijama
Istraživanja pokazuju da 58,80% medija u Hrvatskoj ne poduzima nikakve preventivne mjere za zaštitu od nasilja na radnom mjestu, iako 44,91% novinarki zna da mediji imaju interne dokumente i strategije za prevenciju. To ukazuje na duboku problematičnost i slabost postojećih sustava zaštite, kao i nedostatak edukacije i senzibilizacije unutar medijskih kuća. Posebno zabrinjava što veliki broj novinarki nije upoznat s mogućnostima i pravnim mehanizmima zaštite, što ih čini podložnijima nasilju.
Analiza društvenih i institucionalnih faktora izazova u novinarstvu
Uloga društvenog konteksta u nasilju prema novinarkama
U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim društvima, patrijarhalne norme i duboko ukorijenjene stereotipne obrasce utječu na položaj žena u medijima. Tradicionalni obrasci rola, visoka razina kompetitivnosti i društvena atmosfera koja promovira agresiju umjesto dijaloga, znatno doprinose nasilju. Statistike pokazuju i da je tijekom posljednjih godina porastao broj nasilničkih djela unutar obitelji, dok se broj kaznenih djela povezanih s nasiljem prema ženama povećava. U 2015. bilo ih je nešto više od 2200, dok je 2024. taj broj narastao na preko 9000 slučajeva.
Potrebne institucionalne promjene i zaštitne mjere
- Uvođenje strožih zakonskih odredbi: Povećanje kazni i brza reakcija pravosudnih institucija u slučajevima seksualnog uznemiravanja.
- Jačanje edukacije i svijesti: Redovne radionice, kampanje i edukativni programi unutar redakcija i šire javnosti o pravima i zaštiti od nasilja.
- Razvijanje učinkovitih mehanizama podrške: Uspostava savjetovališta i pravne pomoći za žrtve nasilja.
- Unapređenje radnih uvjeta: Definiranje jasno označenih zona sigurnosti i zaštite na radnom mjestu.
Strategije za poboljšanje sigurnosne situacije i stvaranje zdravije radne okoline
Kako unaprijediti sigurnost novinarki u Hrvatskoj?
Najvažnije je uspostaviti učinkovit sustav prevencije i zaštite koji će uključivati:
- Redovite edukacije o pravnim i sigurnosnim pravima
- Interni protokoli o sigurnosti i zaštiti na radu
- Povezivanje s pravnim institucijama i nevladinim organizacijama
- Jačanje svijesti među zaposlenicima o važnosti poštivanja granica i ravnopravnosti
Uloga medijskih kuća i uredništava
Medijske kuće igraju ključnu ulogu u zaštiti svojih zaposlenika. One moraju:
- Provoditi interne edukacije i treninge
- Razvijati jasne strategije za reagiranje u slučajevima uznemiravanja
- Osigurati anonimne kanale za prijavu problema
- Promiču kulturu poštivanja i tolerancije unutar redakcija
Prevencija i edukacija kao ključni faktori
Najnovija istraživanja pokazuju da odgoj i edukacija mogu znatno smanjiti broj slučajeva nasilja. Ukoliko se edukacija provodi redovno i sustavno, možda se može smanjiti i broj napada za čak 30-40%. Ključ je u podizanju svijesti i promjeni društvenih normi koje dopuštaju ili čak toleriraju nasilje.
Zaključak: budućnost sigurnosti novinarki u Hrvatskoj
Stanje sigurnosti i zaštite novinarki u Hrvatskoj zahtijeva hitne i višeslojne promjene. Potrebno je ravnopravno štititi sve medijske djelatnike, podizati svijest javnosti i odgovornih institucija, te uspostaviti procese kojima će se povećati sigurnost i zadovoljstvo zaposlenika. U 2026. godini, s novim zakonima, edukacijama i podizanjem kulture poštivanja, moguće je stvoriti radno okruženje u kojem će novinarke i novinari biti zaštićeni od svih oblika nasilja i uznemiravanja.
Najčešća pitanja (FAQ) o sigurnosti novinarki u Hrvatskoj
Koji su najčešći oblici nasilja kojim su novinarke u Hrvatskoj izložene?
Najčešći oblici uključuju seksualne aluzije, neprimjerene dodire, prijetnje, verbalno i neverbalno uznemiravanje, te fizičke napade. Posebno zabrinjava činjenica da je velik broj napada izravno povezan s kolegama ili nadređenima.
Kako zaštititi novinarke od nasilja i uznemiravanja?
Potrebno je uspostaviti jasno definirane protokole unutar redakcija, provoditi redovite edukacije, osigurati anonimne kanale za prijavu, te uključiti pravne i sigurnosne mjere za zaštitu žrtava.
Koje su posljedice nedostatka sigurnosnih mjera u medijskim kućama?
Najveće posljedice su za zdravlje i psihičko stanje novinarki, smanjen angažman, gubitak povjerenja u profesionalne strukture te narušavanje ugleda medijske industrije kao takve.
Koje su trenutačne zakonske mjere za zaštitu od seksualnog uznemiravanja u Hrvatskoj?
Hrvatska ima zakonodavstvo koje regulira zaštitu od rodno utemeljenog nasilja i uznemiravanja, ali je potrebno njegovo jačanje i bolje provođenje, uključujući strože kazne i bržu reakciju pravosudnih institucija.
Koje promjene su najpotrebnije za poboljšanje sigurnosti novinarki?
Potrebno je unaprijediti edukaciju, pojačati inspekcijske kontrole, striktno sprovesti zakonske odredbe i razviti sustav potpore i podrške za žrtve nasilja i uznemiravanja.
Leave a Comment