Socijaldemokratska partija Hrvatske najavila je prijedlog izmjena Kaznenog i Prekršajnog zakona s ciljem suzbijanja javnog veličanja totalitarnih režima, posebno u kontekstu rastuće upotrebe ustaških, fašističkih, nacističkih i četničkih simbola. Prema ovim prijedlozima, javno promicanje ovih ideologija, ako potiče nasilje ili mržnju, postalo bi kazneno djelo, dok bi reprodukcija takvih sadržaja bez izravnog poticanja na nasilje bila prekršaj. Zanimljivo, prijedlog također ukliučuje i odredbe za sankcioniranje veličanja komunističkih zločina, što pokazuje sveobuhvatan pristup borbi protiv ekstremizma. U središtu debate našao se i kontroverzni slučaj Thompsonove pjesme “Bojna Čavoglave”, gdje bi umjetnici, prema novim propisima, potencijalno morali dokazivati da njihov rad ne veliča zločinačke režime. Ove izmjene, ako usvojene, mogle bi značajno utjecati na slobodu izražavanja, kulturni identitet i sigurnost manjinskih skupina u Hrvatskoj.
Povijesni kontekst i potreba za izmjenama zakona
Hrvatska, kao zemlja s kompleksnom poviješću, suočava se s izazovima vezanim uz nasljeđe totalitarnih režima 20. stoljeća. Ustaški pokret tijekom Drugog svjetskog rata, ali i fašističke, nacističke i četničke ideologije, ostavile su traga koji i danas izaziva podjele u društvu. Prema podacima Europske komisije za borbu protiv rasizma i ksenosti, Hrvatska je zabilježila porast incidenata mržnje u posljednjem desetljeću, s posebnim naglaskom na online platformama i javnim okupljanjima. Primjerice, u 2022. godini zabilježeno je preko 50 prijava govora mržnje povezanih s povijesnim simbolima, što ukazuje na potrebu za jačim zakonskim okvirom.
Arsen Bauk, saborski zastupnik SDP-a, istaknuo je kako je Hrvatska “svjedočila sustavnom porastu relativizacije totalitarnih ideologija”, posebno ustaške simbolike, koja se sve češće pojavljuje na sportskim događajima, koncertima i društvenim mrežama. Ova pojava nije samo lokalni problem; slični trendovi primjećeni su i u drugim europskim zemljama, poput Njemačke i Italije, gdje strogi zakoni već postoje za suzbijanje neonacističkih i fašističkih ispada. U Hrvatskoj, međutim, pravni vakuum omogućava da se povijesni zločini koriste kao politički alat, što može dovesti do destabilizacije društvenog sklada.
Primjeri nedavnih incidenata koji opravdavaju izmjene
U posljednjih nekoliko godina, brojni slučajevi ilustriraju hitnu potrebu za zakonskim promjenama. Na primjer, tijekom nogometnih utakmica Dinama iz Zagreba, navijači često koriste parole poput “Za dom spremni”, što je izazvalo osude međunarodnih organizacija. U 2021. godini, incident na koncertu Marka Perkovića Thompsona u Splitu doveo je do sukoba između navijača i pripadnika srpske manjine, naglašavajući kako simbolika može potaknuti stvarne sukobe. Osim toga, na društvenim mrežama, grupe koje promiču ekstremizam koriste platforme za širenje mržnje prema manjinama, što zahtijeva jači odgovor države.
Statistički, prema izvješću Ureda za ljudska prava, u 2023. godini zabilježeno je 30% više prijava zlouporabe povijesnih simbola u usporedbi s 2020. godinom, što pokazuje ubrzani trend. Ovi podaci ukazuju na to da postojeći zakoni nisu dovoljno učinkoviti u sprječavanju eskalacije nasilja, te da je potrebno definirati jasnije granice između slobode izražavanja i poticanja na mržnju.
Detalji prijedloga izmjena Kaznenog zakona
SDP-ov prijedlog uključuje dodavanje novog stavka 2. u članku 325. Kaznenog zakona, koji bi propisivao kaznu do tri godine zatvora za one koji javno veličaju ili promoviraju fašistički, nacistički, ustaški ili četnički pokret na način koji potiče nasilje ili mržnju. Ovo uključuje korištenje simbola, pokliča, pozdrava, parola, slogana, oznaka, slika, načina pozdravljanja, odora ili bilo kojeg drugog oblika javnog iskazivanja. Ključno je da se kazneno djelo definira samo ako postoji direktna veza s poticanjem na nasilje, što osigurava da se ne kažnjava slučajno ili neutemeljeno korištenje povijesnih elemenata.
Primjerice, ako netko na javnom skupu koristi ustaški pozdrav “Za dom spremni” uz pozive na nasilje prema Srbima ili Židovima, to bi se smatralo kaznenim djelom. S druge strane, ako isti simbol koristi povjesničar u znanstvenom radu kako bi objasnio povijesni kontekst, to ne bi bilo kažnjivo zahvaljujući predviđenim iznimkama. Ova distinkcija ključna je za balansiranje između zaštite društva i očuvanja slobode izražavanja.
Iznimke i zaštite u prijedlogu
Prijedlog SDP-a predviđa niz iznimki kako bi se spriječila zloupotreba zakona. Na primjer, ne bi se kažnjavalo korištenje spornih simbola u sljedećim slučajevima:
- Znanstveni, stručni, književni ili umjetnički radovi, ako su stvoreni u javnom interesu.
- Obavljanje političke, javne ili društvene djelatnosti, uz opravdane razloge.
- Novinarski posao, uključujući izvještavanje o događajima.
Ove iznimke osiguravaju da zakon ne ograničava legitimne aktivnosti, već se usmjerava na one koji namjerno potiču mržnju. Primjerice, serija “Nepokoreni grad”, koja prikazuje povijesne događaje uključujući ustaške pozdrave, ne bi bila kažnjiva jer služi edukativnoj svrsi.
Promjene u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira
Uz kaznene odredbe, SDP predlaže i izmjene Prekršajnog zakona, gdje bi se reprodukcija sadržaja fašističkog, nacističkog, ustaškog ili četničkog režima smatrala remećenjem javnog reda i mira, kažnjavajući ga novčanom kaznom od 700 do 4000 eura. Za razliku od kaznenog djela, ovdje se ne zahtijeva direktno poticanje na nasilje; dovoljno je da se sadržaj veliča ili odobrava. Ovo bi se primjenjivalo, na primjer, na nošenje majica s ustaškim simbolima na javnom mjestu, ako to izaziva nemire.
Ova odredba posebno je važna za suzbijanje “normalizacije” ekstremističkih simbola u svakodnevnom životu. Primjerice, ako netko reproducira četničke parole na društvenim mrežama bez izravnog pozivanja na nasilje, ali u kontekstu koji ih glorificira, to bi se smatralo prekršajem. Statistički, prema podacima MUP-a, u 2022. godini zabilježeno je preko 100 prekršajnih prijava vezanih uz takvo ponašanje, što pokazuje da postoji realna potreba za ovakvim mjerama.
Uključivanje komunističkih zločina u zakonske odredbe
Zanimljiv aspekt prijedloga je i sankcioniranje veličanja komunističkih zločina, što ukazuje na sveobuhvatan pristup. Prema Baukovim riječima, ovo uključuje “veličanje poslijeratnih likvidacija, masovnih grobnica i političkih odmazdi”. Na primjer, ako netko javno hvalo zločine počinjene nad hrvatskim civili nakon Drugog svjetskog rata, to bi se smatralo remećenjem javnog reda i mira. Ova odredba osigurava da zakon ne bude selektivan, već da se bavi svim oblicima ekstremizma, što je ključno za izgradnju povjerenja među različitim skupinama u društvu.
U praksi, ovo bi značilo da, primjerice, korištenje simbola komunističkog režima u kontekstu koji ih veliča (kao što je opravdavanje političkih ubojstava) može dovesti do kaznenih ili prekršajnih sankcija. Time se Hrvatska pridružuje zemljama poput Poljske i Mađarske, koje imaju slične zakone protiv promicanja totalitarnih ideologija, bilo ljevičarskih ili desničarskih.
Slucaj Thompsona i umjetnička sloboda izražavanja
Jedan od najkontroverznijih aspekata ovih izmjena odnosi se na umjetnička djela, posebno na pjesmu “Bojna Čavoglave” Marka Perkovića Thompsona. Prema prijedlogu, umjetnici bi, u slučaju optužbi, morali dokazivati da njihov rad ne veliča ustaštvo, već da služi umjetničkim, edukativnim ili drugim opravdanim svrhama. Ovo je izazvalo brojne debate o granicama slobode izražavanja i ulozi države u reguliranju kulture.
Bauk je istaknuo da postoji iznimka za umjetnička djela, poput spomenute serije “Nepokoreni grad” ili poezije Ivana Gorana Kovačića, gdje korištenje simbola ima povijesnu ili edukativnu svrhu. Međutim, u Thompsonovom slučaju, pitanje je je li njegova glazba umjetnost ili politički alat. Primjerice, tijekom koncerta u 2023. godini, navijači su koristili njegove pjesme za iznošenje ekstremističkih poruka, što pokazuje kako umjetnost može biti iskorištena za štetne svrhe.
Ova odredba nameće umjetnicima odgovornost da budu svjesni konteksta svog rada, što može imati i pozitivne i negativne posljedice. S jedne strane, štiti ranjive skupine od poticanja na mržnju; s druge strane, može dovesti do autocenzure i ograničenja kreativnosti. U usporedbi s drugim europskim zemljama, poput Njemačke, gdje strogi zakoni o negiranju holokausta uključuju i umjetničke izraze, Hrvatska se nalazi na sličnom putu tražeći ravnotežu između sigurnosti i slobode.
Potencijalni učinci i kritike prijedloga
Ako se ove izmjene usvoje, mogle bi imati značajne učinke na hrvatsko društvo. S pozitivne strane, očekuje se smanjenje incidenata mržnje i jača zaštita manjina. Prema istraživanju Europskog vijeća za toleranciju, zemlje sa strožim zakonima protiv ekstremizma, poput Austrije, zabilježile su do 40% manje govora mržnje u prvoj godini primjene. Osim toga, ove promjene mogle bi unaprijediti međunarodni ugled Hrvatske kao zemlje posvećene ljudskim pravima.
S druge strane, postoji i niz potencijalnih nedostataka i kritika. Neke grupe, poput desničarskih organizacija, već su izrazile zabrinutost da će zakon biti korišten za političku represiju ili cenzuru. Primjerice, ako se ne pažljivo primjenjuje, mogao bi pogoditi povjesničare ili umjetnike koji rade na osjetljivim temama. Osim toga, dokazivanje namjere može biti izazovno u sudskim postupcima, što može dovesti do sporova i nejednakosti u primjeni.
Kritičari također ističu da zakon možda neće riješiti korijene problema, poput društvenih nejednakosti ili obrazovnih nedostataka, koji doprinose ekstremizmu. Umjesto toga, predlažu da se uloži više u edukaciju i dijalog među zajednicama. Usporedbe s drugim zemljama pokazuju da kombinacija zakonskih mjera i društvenih programa najbolje djeluje u dugoročnoj borbi protiv mržnje.
Zaključak: Korak prema boljoj zaštiti, ali s izazovima
Prijedlog izmjena zakona od strane SDP-a predstavlja važan korak u suzbijanju ekstremizma i zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj. Uključivanjem svih totalitarnih ideologija, od ustaštva do komunizma, pokazuje se dosljedan pristup koji može pomoći u izgradnji povjerenja među različitim skupinama. Međutim, usvajanje ovih promjena morat će biti praćeno pažljivom primjenom kako bi se izbjegle zlouporabe i očuvala sloboda izražavanja. Kroz edukaciju, dijalog i kontinuirano praćenje, Hrvatska može postići ravnotežu između sigurnosti i slobode, osiguravajući da povijest ne postane alat za podjelu, već most prema boljoj budućnosti.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što točno predlaže SDP u izmjenama zakona?
SDP predlaže izmjene Kaznenog i Prekršajnog zakona kako bi se kažnjavalo javno veličanje fašističkih, nacističkih, ustaških ili četničkih režima ako potiče nasilje ili mržnju (kazneno djelo), odnosno reprodukcija takvih sadržaja bez direktnog poticanja (prekršaj). Također uključuje sankcioniranje veličanja komunističkih zločina.
Kako će ove izmjene utjecati na umjetnike poput Thompsona?
Umjetnici bi, u slučaju optužbi, morali dokazivati da njihov rad ne veliča totalitarne režime, već da služi umjetničkim, edukativnim ili drugim opravdanim svrhama. Postoje iznimke za znanstvene, književne i novinarske radove.
Postoje li iznimke u prijedlogu?
Da, iznimke uključuju znanstvene, stručne, književne, umjetničke radove, novinarsko izvještavanje i javne djelatnosti, ako su provedene u javnom interesu bez veličanja režima.
Hoće li ove izmjene riješiti problem ekstremizma u Hrvatskoj?
Izmjene mogu smanjiti javne ispade ekstremizma, ali dugoročno rješenje zahtijeva i edukaciju, društveni dijalog i ekonomske mjere kako bi se adresirali korijeni problema.
Kako se Hrvatska uspoređuje s drugim europskim zemljama po ovom pitanju?
Hrvatska slijedi primjer zemalja poput Njemačke i Austrije, koje imaju stroge zakone protiv promicanja totalitarnih ideologija. Međutim, potrebno je prilagoditi ih lokalnom kontekstu kako bi se izbjegle nejednakosti u primjeni.
Leave a Comment