SDP-ovka objavila mail i optužila Turudića da laže

U nedvojbeno oštroj političkoj polemici koja je ovog prosinca potresla saborske hodnike, SDP-ovka objavila mail pa optužila Turudića: “Ovo je dokaz da laže” označava ključni trenutak u kojem se spletka o navodnom neprimanju poziva pretvara u politički i pravni obrazac koji budi dodatna pitanja o transparentnosti, etici i profesionalizmu unutar pravosudnih institucija.

Uvod

Priča je počela 2. prosinca 2025. kada je Klubu zastupnika SDP-a stigla potvrda od stručnih službi da su e-mail pozivi uputili na službene adrese DORH-a i USKOK-a. Međutim, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić u službenom priopćenju dan kasnije tvrdio je da poziv nije zaprimljen, tražeći javnu ispriku. Odgovor Mirele Ahmetović, potpredsjednice Kluba zastupnika SDP-a, bio je žestok i neoprostiv – „Ovo je dokaz da laže“, pritom objavivši screenshotove mailova s točnim vremenima slanja i primanja.

Temeljne tvrdnje i njihovo značenje

U političkom i pravnom kontekstu, svaka tvrdnja nosi potencijal da pomakne balans povjerenja javnosti. Prvo istražimo ključne aktere i činjenice:

• SDP-ovka : Mirela Ahmetović – zahtijeva javnu ispriku te optužuje Turudića za neetično postupanje.
• Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić – tvrdi da poziv nije zaprimljen i odbacuje sudjelovanje na okruglom stolu o korupciji.
• DORH i USKOK – institucije čija je reputacija i profesionalni ugled dovedena u pitanje.

U srcu ovog spora leži pitanje: je li doista došlo do propusta u dostavi e-mail poziva ili je riječ o svjesnoj politikantskoj igri?

E-mail komunikacija kao ključni dokaz

Digitalna korespondencija danas predstavlja vrijedan forenzički materijal. Slanjem poziva na službene mail adrese, SDP-ov klub predvidio je mogućnost spornih situacija. No, jesu li procedure bile poštovane do kraja?

Pravni standardi za elektroničku dostavu

U Hrvatskoj je za službenu e-mail komunikaciju državnih institucija zakonski propisano:

1. Upotreba saborske domene (@sabor.hr) za slanje službenih materijala.
2. Arhiviranje svih ulaznih i izlaznih poruka prema pravilnicima o čuvanju službene dokumentacije.
3. Potvrda primitka (read receipt) u slučaju pravnih aktivnosti koje zahtijevaju ovjeru.

Ako su te procedure bile poštovane, dokazi Mirele Ahmetović postaju nepobitni.

Screenshotovi i forenzička čvrstoća

Ahmetović je u prilog objavila tzv. screenshotove s vremenskim pečatima i adresama. Forenzički, takvi se dokazi mogu dodatno potvrditi:

• Provjerom zapisa na mail serverima saborske domene.
• Usporedbom logova s državnim sustavom e-pošte Ministarstva pravosuđa.
• Izjavi svjedoka iz stručnih službi koje su, kako navodi Ahmetović, dvaput telefonski kontaktirale DORH i USKOK.

Analiza izjava i kontraargumenti

Dok su SDP-ovci uvjereni da su dokumenti dovoljni za pobijanje Turudićeve verzije, Državno odvjetništvo i USKOK su zaprekli:

• „Pozivnica nikada nije stigla“, tvrdili su iz DORH-a i USKOK-a.
• Pritom su zatražili novi mail, na drugi server, navodeći filtere i sigurnosne postavke.
• Zaključili su: „Pošaljite ponovo, ali na neformalnu, neobjavljenu adresu.“

To otvara dilemu – je li nepostojanje komunikacije rezultat tehnoloških problema ili namjernog izostavljanja?

Shape of Data: Mrežni filtrirani serveri

Ministarstvo pravosuđa upravlja serverima s brojnim sigurnosnim slojevima:

• Antivirusni i antispam filteri
• Whitelist/blacklist pravila
• Ograničenja na priloge i veličinu poruka

Ako je SDP poslao poziv s .docx prilogom od 1,2 MB, postavlja se pitanje jesu li takvi filteri mogli spriječiti isporuku. GPS-analiza mail ruta mogla bi dati konačan odgovor.

Temporalni kontekst i politička dinamika

Ovaj incident nije izoliran. Dolazi u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije (9. prosinca), kada je Hrvatski sabor organizirao okrugli stol. U vrlo osjetljivom političkom trenutku pred lokalne izbore, takva polemika utječe na povjerenje građana u državne institucije.

Zakazivanje okruglog stola

Datum i vrijeme događaja:

• 9. prosinca 2025., 10:00 – 12:30 sati
• Javna rasprava u Velikoj vijećnici Hrvatskog sabora

Cilj je bio okupiti predstavnike civilnog društva, akademske zajednice i pravosuđa radi razmjene iskustava i prijedloga za učinkovitiju borbu protiv korupcije.

Političke posljedice spora

Polemika je odjeknula u medijima:

1. Optužbe za neprofesionalnost DORH-a i USKOK-a.
2. SDP-ova kritika pravosudne digitalizacije i „filterizacije“ mailova.
3. Turudićeva kontranapad – tvrdnja da je SDP politički motiviran.

U konačnici, sukob ukazuje na rastući jaz između politike i pravosudnih institucija, s opasnošću urušavanja povjerenja građana.

Prednosti i nedostaci objave mailova

Kada političar objavi internu komunikaciju, to ima svoje pro i kontra aspekte:

Pros (Prednosti)

• Povećanje transparentnosti u radu državnih institucija.
• Javni uvid u dokaze – čvršći poticaj za odgovornost.
• Potencijal za otkrivanje propusta u digitalnoj infrastrukturi.

Cons (Nedostaci)

• Opasnost od narušavanja povjerljivosti komunikacije.
• Rizik političke zloupotrebe dokumenata.
• Mogućnost dodatnog polariziranja javnog mnijenja.

Digitalna pismenost i pravosudna etika

Izvor spora dijelom leži u nedostatnoj digitalnoj pismenosti i zastarjelim protokolima. Ako institucije ne ažuriraju infrastrukturne standarde:

• Građani teško uspijevaju podnijeti prijave ili upite.
• Uprava se poziva na filtere kako bi izbjegla odgovornost.
• Svažem postaje jasno da je Habijanova digitalizacija puna rupa.

Zaključak

Priča o mailu i optužbama između Mirele Ahmetović i Ivana Turudića predstavlja ogledni primjer kako se tehnologija i politika mogu sudariti. Dok SDP zaokružuje bitku transparentnošću, DORH i USKOK se skrivaju iza tehničkih argumenata. U konačnici, građani ostaju zbunjeni, a povjerenje u pravosuđe dovedeno je u pitanje. Jedino rješenje – potpuna digitalna reforma, otvoreni protok informacija i neovisna istraga tehničkih zapisa kako bi se istina razotkrila do kraja.

Česta pitanja (FAQ)

1. Zašto je e-mail komunikacija ključna u ovom slučaju?

E-mail je digitalni trag koji se teško može falsificirati ako se pravilno arhivira. U ovom sporu služi kao dokaz o tome je li poziv za okrugli stol doista poslan na službene adrese DORH-a i USKOK-a.

2. Kako saznati je li mail zaprimljen ili blokiran?

Provjerom logova mail servera, korištenjem read receipt potvrde i istraživanjem filter postavki koje Ministarstvo pravosuđa primjenjuje.

3. Što SDP želi postići objavom mailova?

Cilj je razotkriti navodni propust i političku manipulaciju glavnog državnog odvjetnika te potaknuti neovisnu istragu i javnu ispriku.

4. Hoće li ovo utjecati na borbu protiv korupcije u Hrvatskoj?

Ako se otkriju slabosti u procedurama, reforme bi mogle poboljšati transparentnost i učinkovitost institucija, što dugoročno jača antikorupcijski sustav.

5. Koje su moguće sankcije za neetično ponašanje pravosudnih dužnosnika?

Prekršajne ili disciplinske mjere, uključujući pokretanje nadzornih postupaka te eventualno premještanje ili smjenu dužnosnika.

6. Kako građani mogu pratiti razvoj ovog slučaja?

Redovitim praćenjem službenih izvještaja DORH-a, USKOK-a i saborskih priopćenja, kao i medijskih objava na portalu Kriminal.info.

7. Što podrazumijeva digitalna reforma pravosuđa?

Ažuriranje serverske infrastrukture, unificirani protokoli e-mail komunikacije, transparentni filteri i obavezno arhiviranje svih službenih poruka.

8. Koliko često se u svijetu događaju slični sporovi?

U razvijenim demokracijama elektronička komunikacija sve se više koristi kao dokaz, a sporne situacije javljaju se kad nedostaje jasnih pravila ili kad su filteri prekomjerno restriktivni.

Ovaj slučaj pokazuje da je digitalna era unijela nove izazove u politiku i pravo, a istina se često skriva iza linija koda i servera. Ipak, kao što pokazuje Mirela Ahmetović, jedini put prema odgovornosti vodi kroz transparentnost i dokumentaciju bez mrlja.