Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić oslikao je za HRT kako vidi pravosudni sustav danas, kakva je uloga Državnog odvjetništva (DORH) u 2025. godini te s kojim su izazovima suočene institucije koje vode istrage i kaznene postupke. Poručio je da DORH ne podiže politički motivirane optužnice, već radi po zakonima i ostaje posvećen transparentnom procesu. Rasvjeta javnosti često baca druge sjene na rad sustava, ali Turudić ima jasnu poruku: integritet i profesionalnost moraju biti prioritet, bez iznalaženja isprika za eventualne pogreške.
U uvodnoj emisiji, Turudić se osvrnuo na žestoke reakcije koje je izazvao komentar bivšeg riječkog gradonačelnikа i političkog aktera Vojka Obersnela, koji je s još tri osobe optužen zbog navodnih malverzacija povezanih s tvrtkom u vlasništvu bivšeg vaterpolo reprezentativca Samira Baraća. Rasprava je krenula iz kronologije događaja koja doseže još 2008. godinu, pa se postavilo pitanje: zašto su optužnice dolazile kasno i kakav je to signal pravosuđu u očima javnosti?
Nije 2008. godina. Tada je počelo, a završeno je 2016. godine. Pitanje dotičnog gospodina je legitimno. Trebalo se puno prije početi. Ja sam u DORH-u tek godinu i pol dana i nadam se da nema još takvih slučajeva koji traju neopravdano dugo, ali što smo trebali napraviti, zapitao se, dodavši kako je “stvar trebalo započeti” bez obzira na kašnjenje. Ovi citati nisu tek retorička figura; oni otvaraju bitnu temu: kako brže i učinkovitije voditi istrage bez ugrožavanja prava optuženih i bez guranja sustava u priliku za političke napade.
Odgovarajući na kritike kako postoji politička pozadina optužnica, Turudić je ustvrdio da je istu “najbolje pročitati pa će se iz nje vidjeti kako nema nikakve političke pozadine”. Radi se o kaznenom djelu, predmetu u kojem je vođena istraga i sud je rekao svoje. Kao ključnu smjernicu svog mandata naveo je oslobađanje potencijala ljudi u sustavu. “Mi nikome ne pakiramo kaznena djela i nikoga ne štedimo. Ne biramo optužnice po svjetonazoru ili političkom opredjeljenju, nego po tome postoji li osnovana sumnja da je netko počinio kazneno djelo.”
U nastavku intervjua dotaknuo se imenovanja Svena Miškovića na čelo USKOK-a, naglasivši da je odluka donesena uz temeljitu procjenu kvalitete, a ne na temelju osobnih odnosa. “Kolegu Miškovića prije dvije godine jedva sam poznavao. Sretali bismo se na sudskim hodnicima dok sam bio sudac. Nismo imali nikakav osobni odnos, a u godinu i pol dana otkako sam na položaju dokazao se kao vrsan pravnik. U sustavu je od 2013. i radio je na nizu teških, osjetljivih i medijski eksponiranih predmeta”, rekao je.
Turudić je istaknuo da su rezultati USKOK-a u razdoblju dok je Mišković bio vršitelj dužnosti iznimni. “U 2025. godini povećan je broj istraga i optužnica za 40 posto. Istrage traju bitno kraće, kadrovski smo ekipirani i USKOK savršeno funkcionira. Po meni, kolega Mišković je pravi čovjek na pravom mjestu”, kazao je. Pojasnio je da se odluka o imenovanju nije temeljila na osobnom odnosu, nego na profesionalnim kompetencijama koje su potvrđene kroz rad i rezultate.
U dijalogu o rokovima i učinkovitosti, Turudić je izrazio i razumijevanje za zaostatke koji su postojali u prijeđenim vremenima: “Ravnatelj USKOK-a morao je imati isti staž kao i glavni državni odvjetnik, što je bila neprirodna situacija.” Ova je izjava otvorila širi razgovor o mogućim reformama i prilagodbama za buduće službene odnose, u pravcu maksimalnog poštivanja pravne sigurnosti i jednakih uvjeta unutar pravosudnog sustava.
U videu intervjua prisutni su također komentirali reakcije javnosti i medija na imenovanje Turudića. “Drago mi je da sam imao podršku kolega iz struke. Što se tiče žestokih napada, mislim da su dolazili iz dijela političkog spektra koji bi htio ovladati DORH-om. Njima je bilo nepojmljivo da DORH bude samostalno i neovisno pravosudno tijelo”, rekao je. Napadi su, kako je naglasio, često bili osobne prirode, uključujući insinuacije o njegovom privatnom životu ili neprimjerenim istupima u javnosti. “Nisu se ticali mog rada nego moje obitelji. To je govor, nije stvarno utemeljena kritika radnog rezultata”, dodao je.
Turudić je također podsjetio na važnost institucionalne podrške i razumijevanja da pravosuđe treba ostati otporno na pokušaje političkog pritiska. “U Saboru su mi prilazili i govorili da žele razgovarati o radu DORH-a, što ukazuje na potrebu dijaloga, ali i na potrebu transparentnosti i jasne podjele ovlaštenja.”
Uz sva ta izlaganja, razgovor se dotakao i kritike koje su se pojavile nakon imenovanja. “Drago mi je da sam imao podršku kolega iz struke. Što se tiče napada, vjerujem da do njih često dolazi iz dijela političkog spektra koji bi htio ovladati DORH-om. Oni smatraju da bi promjene unutar DORH-a mogle značajno promijeniti tijek pravosudnog sustava”, rekao je. Istaknuo je da su napadi često bili usmjereni na privatne aspekte, a ne na konkretne radnje ili odluke.
U natpisima i analizama koje su pratili javni mediji, naglašavalo se da bi renoviranje pravosudnog sustava s ovakvim imenovanjima moglo donijeti novi zamah u borbi protiv korupcije i malverzacija. U tom kontekstu, statistike iz 2025. godine pokazuju značajno povećanje aktivnosti: broj istraga i optužnica porastao je za 40 posto, a dugo očekivane reforme sustava nastavljaju se provoditi u okviru zakonskih okvira. To znači da USKOK i DORH imaju potporu za ubrzavanje procesa, ali i zahtjeve da ostanu nepristrani i transparentni.
Nadalje, Turudić je naglasio da je bitno da se odluke donose uz dubinsku analizu i dosljedno provođenje zakona, te da ne smije biti nikakvog kompromisa po pitanju standarda službene etike. “Ne smijemo dozvoliti da se profesionalni integritet zamijeni politikantstvom. Ako postoji osnova sumnje, treba je provesti transparentno i javno objaviti rezultate istrage.”
Kontekst i pozadina: zašto je tema pravosuđa danas toliko važna
Da bismo zaista razumjeli Turudićevu poruku, potrebno je postaviti u širi kontekst: pravosudni sustav u Hrvatskoj suočen je s pitanjima transparentnosti, neovisnosti i učinkovitosti. Kritike koje dolaze iz različitih opcija, a ponekad i iz redova pravne struke, odnose se na to koliko brzo i dosljedno provodi kaznena djela i koliko su institucije sposobne štititi javni interes bez dodatnog politiziranja. U ovom poglavlju razmatramo teme koje su aktuelne dulje vrijeme, a koje su naglašene kroz Turudićevu izjavu o 2025. godini kao godini preobraza i testiranja kapaciteta sustava.
Istoncijalne odrednice neovisnosti DORH-a
Neovisnost Državnog odvjetništva nije samo pravni standard, nego i politički izazov. DORH treba donositi odluke na temelju dokaza i zakona, a ne političkog tlaka. Turudićov komentar o tome da “nema političke pozadine” u optužnicama treba biti poziv na proveru i poštovanje načela ravnoteže između javnog interesa i zaštite temeljnih prava. U praksi to znači dosljedno upotrebljavanje pravosudne procedure, transparentne komunikacije s javnošću i jasnoću oko razloga optužnica, optužnica i njihovog eventualnog odustajanja.
Uloga USKOK-a: promjene i izazovi
Imenovanje ravnatelja USKOK-a često izaziva rasprave o tome kako se vodi istraga i tko ima završnu riječ. Turudićovo insistiranje na profesionalizmu i provjerenim karijernim stopama naglašava da je kompleksnost rada USKOK-a velika: mnogobrojne istrage zahtijevaju multidisciplinaran pristup, suradnju s drugim tijelima, te sposobnost upravljanja rizicima po optužnice i njihove posljedice po politički i društveni život zajednice. Povećanje opsega istraga i kratenje trajanja postupaka u 2025. godini ne znači nužno manju složenost već bolje resursno okruženje i bolji kadrovski kapacitet.
Statistika i trendovi: što govore brojke
Analize koje prate pravosuđe često pomažu javnosti da razumije panorama; statistike iz 2025. pokazuju porast aktivnosti pravosudnih tijela. Konkretno, broj istraga i optužnica porastao je za otprilike 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. To ne mora značiti da postoji više učestalih kaznenih djela, već često ukazuje na bolju detekciju i brži pristup pravnom procesu. Učinkovitost se mjeri i kroz trajanje istraga: “Istrage traju bitno kraće”, što ukazuje na unaprijeđene procedure, bolje evidencije i efikasniju koordinaciju unutar USKOK-a i DORH-a.
Kadrovske promjene, poput imenovanja ravnatelja, provode se uz okvir zakona, ali i stručnog konsenzusa. Turudić naglašava da su takve odluke temeljene na stručnosti i dosadašnjim rezultatima, a ne na političkim kartama. U ovom kontekstu, javnost može očekivati jasnije komunikacijske kanale:što se radi, zašto se radi i koje su posljedice pojedinih odluka u kaznenom procesu.
Statistički podaci o trajanju slučajeva i brojima otvorenih istraga mogu poslužiti i kao osnova za reformu obrazovanja i treninga u pravosuđu: potrebno je osigurati kontinuiranu edukaciju pravosudnih službenika, modernizirati digitalnu infrastrukturu i unaprijediti mehanizme kontrole kvalitete. U praksi to znači bolji pristup informacijama, manje administrativnog opterećenja i više vremena za kvalitetnu analizu dokaza.
Uz brojke, postoje i indikatori kvalitete: brzina odlučivanja, konzistentnost presedana, te ocjena javnog povjerenja i reputacije pravosudnih tijela. Sve te dimenzije zajedno formiraju sliku učinkovitosti sustava, ali i njegovog kapaciteta da se nosi s izazovima korupcije i malverzacija. U kontekstu Turudićeve izjave, jasna je poruka: napori usmjereni na povećanje transparentnosti i neovisnosti trebaju ići ruku pod ruku s odgovornim i etičkim odlučivanjem.
Kritike, javne debate i obrana pravosudnog sustava
U javnim debatama o DORH-u i USKOK-u često se javljaju dvije teme: hoće li institucije biti dovoljno otporne na pritiske i koliko su načela pravne sigurnosti i zaštite ljudskih prava zajamčena. Turudićova obrana rada DORH-a i USKOK-a temelji se na tom da je neovisnost temelj svake demokratske države, te da se svaki slučaj promatra kroz prizmu činjenica i zakona.
S obzirom na širok spektar onoga što se razmatra u javnosti, važno je da se naglasi: neprestance se postavljaju pitanja o tome kako se donose odluke, tko nadzire postupke i kako se javnost informira o završetku istraga. Transparentnost nije samo tehničko pitanje: ona je sigurnosni faktor koji jača povjerenje građana u pravosuđe i njeguje kulturu odgovornosti.
Isticanje razlika između unutarnjih procedura i javnog komuniciranja postalo je jednako važno kao i sama provenicija dokaza. Uz pravilno vođenje, javnost može razumjeti zašto se neki postupak nastavlja dulje, a drugi brzo zaključuje. U tom kontekstu, Turudićevi naglasci o tome da treba imati jasan okvir i da se odluke moraju donositi na temelju dokaza, pomažu publici da razumije da pravosuđe dijeli isti cilj: pravdu utemeljenu na činjenicama, a ne na političkim ritmovima.
Etički okvir i potpora reformama
Ideja reformi pravosudnog sustava nije nova, ali ovakav razgovor naglašava konkretnu potrebu za učinkovitijim alatima koji se koriste u svakodnevnom radu. Etički okvir znači poštivanje zakona, uz stalnu edukaciju, nadzor i mehanizme za rješavanje konfliktnih interesa. Turudić je također upozorio na potrebu da se kazneni postupci vode bez favoriziranja bilo koje skupine ili pojedinca, te bez poticanja javnog medijskog i političkog pritiska koji može zasjeniti ključno pitanje: je li počinjeno kazneno djelo i postoje li dokazi koji to potvrđuju.
Upravo takav okvir otvara prostor za konkretne mjere: bolju digitalizaciju, veće resurse za istrage, veću interdisciplinarnu suradnju (kriminalistika, forenzičke znanosti, financijska analiza), te jasnije smjernice o tome kako komunicirati s javnošću. Transparentnost nije samo izjava dobre namjere; to je sustav koji mora funkcionirati i pokazivati rezultate.
Pravni okvir, rizici i prednosti reformi
Svaka reforma pravosudnog sustava nosi rizike: povećani troškovi, promjene u postojećim procesima, moguća konfuzija među zaposlenicima i korelacije s političkim tijelima ako se reforme doživljavaju kao sredstvo za drugačiji politički pristup. S druge strane, prednosti su jasne: brže rješavanje predmeta, manje nepotrebnog duljenja istraga, te više povjerenja javnosti u pravosuđe. Turudićev pristup naglašava ravnotežu između nužnih reformi i očuvanja temeljnih vrijednosti: neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti.
U tom svjetlu, važno je razmotriti sljedeće ključne točke: kako poboljšati kapacitete za obradu dokaza (digitalizacija), kako optimizirati ljudske resurse (kadrovske politike i stručno provođenje), te kako osigurati da su svi koraci u istrazi i kaznenom postupku razumljivi javnosti. To znači proaktivno informiranje, pouzdane statistike i jasne kriterije za donošenje odluka.
Praktični savjeti za čitatelje Kriminal.info
Ako vas zanima kako sudjelovati u javnoj raspravi o reformama pravosuđa i zašto su ovakvi razgovori važni, evo nekoliko praktičnih smjernica:
- Pratite službene objave DORH-a i USKOK-a kako biste razumjeli kontekst pojedinih odluka i optužnica.
- Pregledavajte novinske izvore i sudske zapisnike kako biste dobili jasnu sliku o činjenicama, a ne nagađanjima.
- Uvažavajte različite strane argumentacije: neovisnost i neovisnost nisu isti koncept; obje strane su bitne za zdravu demokraciju.
- Razmišljajte o ulozi javnosti: transparentnost nije samo cilj, već i alat za poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava.
- Razmotrite kako reforme mogu pogodovati građanima: brža pravda, manje vremenskih rupa, i veća sigurnost okolnosti u kojima se postupci odvijaju.
U zaključku, Turudićeva izjava odražava dugoročnu težnju: omogućiti da pravosudni sustav funkcionira na temelju profesionalizma i jasnih procedura, a ne na temelju političkih prilika. To znači kontinuirane reforme, ali i konstantan naglasak na odgovornost i integritet. U 2025. godini i dalje ćemo pratiti kako se ove procese provode, kako se povećava broj istraga i kako se smanjuje prosječno trajanje postupaka, uz stalnu potrebu za monofoničnim ili višestrukim pristupima koji čuvaju ljudska prava i štite javni interes.
Zaključak: put ka transparentnosti i učinkovitijem pravosuđu
Politički i društveni kontekst tijekom 2025. godine naglašava da neovisnost DORH-a i učinkovitost USKOK-a nisu suprostavljene vrijednosti, već su dvije strane jedne medalje: bez vjerne primjene zakona nema povjerenja, a bez povjerenja nema učinkovitog pravosuđa. Turudićev naglasak na neovisnosti, profesionalnosti i predanosti činjenicama suštinski je putokaz za buduće reforme. U isto vrijeme, poruke o povećanju kapaciteta, boljim resursima i jasnoj komunikaciji s javnošću daju nadu da pravosuđe može biti brže, ali ne i manje temeljito.
Ovaj članak, prilagođen čitateljima Kriminal.info, želi i pružiti konkretne informacije, ali i potaknuti konstruktivan dijalog. To nije samo rasprava o imenovanjima ili pojedinačnim slučajevima, već širi razgovor o tome kako pravosudni sustav može služiti građanima na način koji je pravedan i transparentan.
FAQ (Često postavljana pitanja)
- Što znači neovisnost DORH-a? Neovisnost znači da DORH odlučuje na temelju zakona i dokaza, bez utjecaja iz političkih sfera ili interesa. To uključuje nepristrano vođenje istraga, iskazivanje osnovane sumnje i transparentno objavljivanje razloga za podizanje ili odustajanje od optužnica.
- Zašto se broj istraga povećao u 2025. godini? Povećanje može biti rezultat unaprijeđene kapacitiranosti, boljeg otkrivanja i koordinacije, a ne nužno povećanja kriminala. Bolje resurse, bolje tehnike i učinkovitije procedure često vode većem broju pokrenutih predmeta.
- Koji su rizici reformi pravosuđa? Alt- rizici uključuju veće troškove, administrativnu kompleksnost i moguću konfuziju tijekom prilagodbi. Međutim, prednosti su brže istrage, jasnije procedure i veće povjerenje javnosti u sustav.
- Kako Turudić gleda na imenovanje ravnatelja USKOK-a? Smatra da je odluka rezultat stručne procjene, a ne osobnih odnosa. Naglašava važnost etičkog i profesionalnog pristupa i time podržava viziju nezavisnog i učinkovitog USKOK-a.
- Koje su ključne promjene koje se očekuju nakon reformi? Očekuju se bolje digitalne infrastrukture, učinkovitije provedene istrage, jasnija komunikacija s javnošću i veća podrška za neutralno i koherentno vođenje postupaka.
- Što građani mogu učiniti da podrže transparentnost? Praćenje službenih informacija, razumijevanje postupaka i sudskih odluka, te konstruktivan dijalog s institucijama mogu doprinijeti jačanju povjerenja i poboljšanju sustava.
Leave a Comment