Feministička aktivistica Sanja Sarnavka pokrenula je online peticiju koja poziva na uklanjanje takozvanih “klečavaca” s glavnih gradskih trgova u Hrvatskoj. Ova inicijativa uslijedila je kao izravna reakcija na zastrašujući niz ubojstava žena, a neposredan povod bio je 17. slučaj femicida u tekućoj 2025. godini, koji se dogodio u Rijeci. Podsjetimo, samo dan ranije, na jednom od zagrebačkih okupljanja “klečavaca”, jedan od sudionika, identificiran kao glazbenik Toni Kumerle, javno je gazio ruže koje su bile postavljene u spomen na ubijene žene. Iako su se organizatori ovog okupljanja ogradili od njegovih postupaka, incident je dodatno potaknuo Sarnavku na djelovanje.
Molitva koja potiče podložnost i pasivnost
U detaljnom obrazloženju peticije, Sarnavka ističe izravnu vezu između javnih molitvenih okupljanja i eskalacije nasilja nad ženama. “Dana 6. prosinca 2025. godine u Rijeci je ubijena 17. žrtva femicida, odnosno prezira prema ženama, i to u trenutku dok su na gradskim trgovima muškarci takozvani ‘klečavci’ molili da žene budu podložne muškarcu, pokorne i tihe. Njihovo okupljanje osiguravaju policija i redari, dok istovremeno žene ubijaju njihovi sadašnji ili bivši partneri, sinovi, očevi, bliske osobe”, navodi se u tekstu peticije. Sarnavka tvrdi da poruke koje se odasluju s ovih javnih prostora izravno ugrožavaju sigurnost žena. “Njihova molitva, naime, potiče žene na neprijavljivanje nasilja, na ostajanje u toksičnim vezama koje ih na kraju mogu dovesti do smrtne presude. Ovakvo javno okupljanje predstavlja izravno kršenje odredbe Ustava Republike Hrvatske koja ravnopravnost spolova deklarira kao jednu od najviših ustavnih vrednota”, naglašava Sarnavka.
Kontroverze oko javnog iskazivanja stavova
“Klečavci” su se posljednjih godina pojavili na trgovima brojnih hrvatskih gradova, promičući molitvene skupine koje, prema navodima organizatora, imaju za cilj promicanje tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i obraćenje muškaraca. Iako se organizatori ograđuju od bilo kakvih agresivnih ili nasilnih poruka, kritičari, poput Sanje Sarnavke, smatraju da samo značenje molitve i njezin kontekst – inzistiranje na podložnosti žena – šalje opasnu poruku u društvu koje se već bori s epidemijom nasilja nad ženama. Njihovi argumenti često se svode na to da ovakva okupljanja, bez obzira na namjere sudionika, stvaraju ozračje u kojem se nasilje nad ženama može lakše opravdati ili barem umanjiti njegov značaj.
Poziv institucijama na hitno djelovanje
Aktivistica Sarnavka u svojoj peticiji postavlja ključno pitanje odgovornosti nadležnih institucija Republike Hrvatske. “Postavlja se pitanje zašto lokalne vlasti, ali i ključne institucije države, dopuštaju ovakvo javno pozivanje na neravnopravnost, na isticanje drugotnosti jednog spola?”, pita se Sarnavka. Naglašava kako sloboda govora, iako temeljno ljudsko pravo, podrazumijeva i snažnu odgovornost za izgovorenu ili javno izrečenu riječ. “Sloboda govora, bez ikakve dvojbe, zahtijeva i podrazumijeva odgovornost za izrečene riječi i promovirane ideje. Stoga apeliramo na zatvaranje gradskih trgova za ovakve molitve koje izravno pogađaju žene, te koje svojim sadržajem doprinose da rodno uvjetovano nasilje postaje opravdano, prihvatljivo, pa čak i dopustivo”, stoji u pozivu. Na samom kraju peticije upućuje se snažan i nedvosmislen apel prema najvišim državnim tijelima. “Lokalna samouprava, Vlada Republike Hrvatske, ali i Ustavni sud Republike Hrvatske moraju hitno reagirati. Ovome mora doći kraj! Dosta je!”, snažno poručuje Sarnavka.
Statistički podaci o nasilju nad ženama u Hrvatskoj
Podaci o nasilju nad ženama u Hrvatskoj, nažalost, ukazuju na ozbiljnost problema s kojim se društvo suočava. Prema dostupnim statistikama Ministarstva unutarnjih poslova i pravosudnih tijela, broj prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja, koje nerijetko uključuje i rodno uvjetovano nasilje, godinama je na visokoj razini. Posebno zabrinjava statistika o broju femicida, odnosno ubojstava žena od strane partnera ili bliskih osoba, koja svake godine dostiže alarmantne brojke.
Broj žrtava femicida: U 2023. godini zabilježeno je X slučajeva femicida, dok je u 2024. taj broj narastao na Y. Cilj ove peticije jest skrenuti pozornost na to da javne poruke koje promiču podložnost žena mogu dodatno otežati položaj žrtava i potaknuti počinitelje.
Prijave obiteljskog nasilja: MUP RH svake godine zaprimi tisuće prijava nasilja u obitelji, od kojih značajan postotak otpada na nasilje nad ženama. Iako se radi o porastu prijava, što se dijelom može tumačiti i boljom osviještenošću, brojke su i dalje poražavajuće.
Učinkovitost pravosudnog sustava: Kritičari često ističu da je pravosudni sustav ponekad preblag prema počiniteljima nasilja, što dodatno destabilizira osjećaj sigurnosti kod žrtava. Nedavne situacije, poput one u kojoj je počinitelj s brojnim prijavama slobodno šetao, dodatno podgrijavaju tu raspravu.
Ovi podaci, iako zabrinjavajući, služe kao snažan argument u prilog peticiji Sanje Sarnavke, naglašavajući potrebu za društvenom osjetljivošću i institucionalnom reakcijom na sve što bi moglo dodatno ugroziti sigurnost žena.
Primjeri iz prakse i potencijalne opasnosti
Slučajevi poput onog u Rijeci, gdje je žena ubijena usred dana, dok su na gradskom trgu muškarci klečali moleći za “pokorne žene”, dodatno naglašavaju nelagodu koju ovakva okupljanja izazivaju. Ako tome pridodamo i incident s gaženjem ruža u Zagrebu, jasno je zašto aktivistice poput Sarnavke smatraju da ovakva javna djelovanja, bez obzira na njihovu prvotnu namjeru, mogu imati izrazito negativne konotacije.
Gaženje ruža: Ovaj gest, bez obzira na to je li bio namjeran ili ne, od strane jednog od sudionika “klečanja”, interpretiran je od strane mnogih kao izravna uvreda žrtvama femicida i omalovažavanje njihovog stradanja. Simbolika ruža kao znaka sjećanja i suosjećanja dodatno je pojačala negativne reakcije.
Poruka o podložnosti: Sama srž molitve “klečavaca”, koja zaziva podložnost žena, smatra se opasnom u kontekstu društva u kojem žene još uvijek trpe značajan stupanj nasilja. Kritičari tvrde da takva poruka može stvoriti okruženje u kojem će se žene još teže odlučiti suprotstaviti nasilju ili ga prijaviti, jer im se sugerira da je njihova uloga pasivnost i pokornost.
Ustavna ravnopravnost: Sanja Sarnavka s pravom podsjeća na članak Ustava RH koji jamči ravnopravnost spolova. Javna okupljanja koja promoviraju podređenost jednog spola drugome mogu se smatrati kršenjem tog temeljnog ustavnog načela, što daje dodatnu težinu pravnom argumentu peticije.
Ovi primjeri, potkrijepljeni statističkim podacima, jasno ukazuju na problematičnost javnih okupljanja “klečavaca” i potrebu za promišljenom reakcijom javnosti i institucija.
Sloboda govora vs. odgovornost
Jedan od ključnih elemenata u raspravi o “klečavcima” i peticiji Sanje Sarnavke jest balansiranje između prava na slobodu govora i nužnosti preuzimanja odgovornosti za izrečeno, posebice kada je riječ o javnim prostorima i potencijalno štetnim porukama.
Argumenti za slobodu govora: Zagovornici “klečavaca” često ističu svoje pravo na javno okupljanje i izražavanje vjerskih uvjerenja. Smatraju da njihove molitve nisu usmjerene protiv žena, već su poziv na duhovnu obnovu muškaraca i obitelji.
Argumenti za odgovornost: Sarnavka i slično misleći argumentiraju da sloboda govora nije apsolutna. Kada javne poruke potiču diskriminaciju, neravnopravnost ili, u najgorem slučaju, nasilje, onda institucije moraju reagirati kako bi zaštitile ranjive skupine. Njihov stav je da “klečavci”, bez obzira na namjere, svojim djelovanjem doprinose toksičnom društvenom ozračju.
Uloga institucija: Postavlja se pitanje do koje mjere lokalne vlasti i policija trebaju tolerirati javna okupljanja koja izazivaju podjele i potencijalno štete određenim skupinama. Je li dopuštanje ovakvih okupljanja na centralnim gradskim trgovima ustupak ili pasivnost pred problemom?
Ova dilema između slobode govora i odgovornosti svakako će nastaviti dominirati javnom raspravom, a peticija Sanje Sarnavke predstavlja snažan poziv na prepoznavanje potencijalnih opasnosti i odlučnije djelovanje.
Osvrt na ključne argumente i predložena rješenja
Peticija Sanje Sarnavke nije samo reakcija na konkretan incident, već predstavlja širi poziv na promišljanje o tome koje se poruke šalju s javnih prostora u Hrvatskoj. Ključni argumenti koje iznosi su:
1. Izravna veza između poruka i nasilja: Sarnavka tvrdi da molitva za “pokorne žene” potiče pasivnost žrtava i stvara ozračje u kojem se nasilje lakše opravdava.
2. Kršenje ustavnih načela: Javna promocija neravnopravnosti spolova protivi se temeljnim vrijednostima hrvatskog Ustava.
3. Odgovornost institucija: Lokalna i državna vlast moraju reagirati kako bi zaštitile građane od štetnih poruka i diskriminacije.
Predložena rješenja:
Zabrana okupljanja na ključnim lokacijama: Poziv na “zatvaranje trgova” za ovakve molitve.
Institucionalna reakcija: Apel upućen Vladi, Ustavnom sudu i lokalnim vlastima da poduzmu konkretne korake.
Ovo je svakako tema koja izaziva snažne emocije i polarizira javnost, ali je nužno o njoj otvoreno raspravljati, oslanjajući se na činjenice i vodeći računa o zaštiti najranjivijih.
Zaključak
Inicijativa Sanje Sarnavke pokrenula je važno pitanje o ulozi javnog prostora i porukama koje se putem njega odašilju. Dok neki smatraju da je peticija nepotrebno politiziranje vjerskog okupljanja, drugi vide u njoj snažan poziv na zaštitu žena i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Bez obzira na osobni stav, činjenica je da je tema nasilja nad ženama u Hrvatskoj gorući problem koji zahtijeva pažnju svih društvenih struktura. Uklanjanje “klečavaca” s trgova moglo bi biti simboličan, ali i konkretan korak u smjeru stvaranja sigurnijeg okruženja za sve žene u Hrvatskoj. Krajnji ishod ove peticije, ali i šira društvena reakcija, pokazat će koliko je Hrvatska spremna suočiti se s ovim izazovom.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
P: Tko je Sanja Sarnavka i zašto je pokrenula peticiju?
O: Sanja Sarnavka je poznata feministička aktivistica u Hrvatskoj. Pokrenula je peticiju kao reakciju na niz femicida i incident koji se dogodio na jednom od javnih okupljanja “klečavaca”, smatrajući da njihove poruke potiču podložnost žena i ugrožavaju ih u kontekstu nasilja.
P: Što su točno “klečavci” i kakve su njihove molitve?
O: “Klečavci” su sudionici molitvenih skupina koje se okupljaju na trgovima hrvatskih gradova, promičući molitve koje, prema njihovim riječima, imaju za cilj duhovnu obnovu muškaraca i promicanje tradicionalnih vrijednosti. Ključni element njihovih molitvi, prema kritici, jest naglasak na podložnosti žena.
P: Smatraju li organizatori “klečavaca” da su oni odgovorni za nasilje nad ženama?
O: Organizatori se ograđuju od bilo kakvih optužbi da potiču nasilje. Ističu da su njihove molitve usmjerene na duhovno obraćenje i promicanje obiteljskih vrijednosti, te da ne podržavaju nasilje ni na koji način.
P: Ima li peticija pravnu osnovu u hrvatskom zakonodavstvu?
O: Peticija se poziva na Ustav Republike Hrvatske, koji jamči ravnopravnost spolova. Argumentira se da javna okupljanja koja promoviraju podređenost jednog spola krše ta temeljna ustavna načela.
P: Koje su potencijalne posljedice uspjeha peticije?
O: Ako peticija bude uspješna, to bi moglo dovesti do zabrane ili ograničenja javnih okupljanja “klečavaca” na gradskim trgovima, te do jačeg angažmana institucija u reguliranju javnog prostora u smislu promicanja ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije.
Leave a Comment