Sabrina Carpenter traži da Bijela kuća prestane koristiti njezinu glazbu u političkim videima

Uvod

Sabrina Carpenter traži da Bijela kuća prestane koristiti njezinu glazbu u političkim videima, objasnivši da upotreba njezine pjesme može oblikovati javno mnijenje na način koji nije u skladu s njezinim vrijednostima. U 2026. godini ovakav zahtjev postaje sve važniji za umjetnike koji nastoje zaštititi svoj autorski identitet i moralnu suglasnost s politikama koje se promoviraju putem društvenih mreža. Ovaj slučaj otvara širu raspravu o tome kako se glazba koristi u političkim kampanjama, tko ima pravo na takvu upotrebu i koje posljedice to može imati po umjetničku slobodu i javni diskurs.

Što se dogodilo: kronologija događaja

U uvodnoj poruci objavljenoj na društvenim mrežama, Sabrina Carpenter izrazila je jasno nezadovoljstvo činjenicom da je njezina pjesma korištena u videu Bijele kuće koje promiče određenu političku agendu. Video je, navodno, nastao u kontekstu kampanje usmjerene na jačanje procesa deportacije te su u njemu prikazani službenici granične i imigracijske službe dok privode osobe. Carpenter je naglasila da takva upotreba nije njezina odluka, niti odražava njezine stavove ili podršku, te da ju, kao umjetnica, time stavljaju u neprikladan kontekst.

Video je podijeljen u javnost od strane službenih kanala Bijele kuće, a prati ga tona tvrdnji o sigurnom i strogom pristupu pitanjima imigracije. Tijekom reakcija, Sabrina Carpenter nije jedina koja je reagirala; riječ je o širem trendu u kojem glazbene zvijezde pozivaju na poštivanje autorskih prava i etičkih granica prilikom korištenja njihovih djela u političkim porukama.

Sabrina Carpenter je jasno poručila: “Ne dopustim da moja glazba bude upotrijebljena na način koji podriva vrijednosti koje promoviram.”

Reakcije i odgovori ključnih strana

U odgovoru na zahtjev pjevačice, priopćila je Bijela kuća, odnosno njezin glasnogovornik ili glasnogovornica, da su njezine napomene uzete u obzir, ali da se radi o pitanjima koja idu puno šire. U ranijim sličnim situacijama, uporna podrška korištenju glazbe u političkim porukama navode pitanja o legitimnosti i granicama mascila. U ovom slučaju, služba za komunikacije Bijele kuće iznijela je oštru i, mnogima, provocirajuću izjavu koja je izazvala daljnje rasprave o tome što se smatra prihvatljivim i pravno dopuštenim.

„Nećemo se ispričavati zbog deportacije opasnih ilegalnih prijestupnika iz naše zemlje. Svatko tko brani ove bolesne monstrume je glup.“

Takva je rečenica, izražena od jedne od predstavnica Bijele kuće, izazvala oštre reakcije javnosti i stručnjaka za etiku u komunikacijama. Iako su mnogi istaknuli da se radi o snažnom izrazu u kontekstu političke retorike, drugi su ukazali na nužnost zadržavanja profesionalne i odgovorne komunikacije u javnom prostoru. U bilo kojem slučaju, slučaj je potaknuo raspravu o tome tko zapravo ima vlasništvo nad upotrebom glazbe u političkim videima i koji su posljednji standardi koji bi trebali voditi takve odluke.

Dlaka od odgovora, poznata javna osoba ili organizacija, često služi kao test granica: gdje počinje umjetnička sloboda, a gdje završava pravo na privatnost i kontrolu nad vlastitim djelom? U ovoj priči, mnogi su se složili da su umjetnici legitimno zainteresirani za zaštitu svog identiteta, ali da postoje i nužna pojašnjenja kako i kada se njihovo djelo može koristiti u javnim porukama koje imaju političku konotaciju.

Koje su pravne i etičke osnove u ovu temu?

Pravni okvir oko korištenja glazbe u političkim videima često ovisi o autorskim pravima i ugovorima o licenciranju. Autorska prava daju autorima i nositeljima prava kontrolu nad time gdje i kako se njihova djela koriste. Kada politička tijela ili njihove kampanje žele koristiti glazbu, često moraju pribjeći licenciranju ili tražiti dopuštenje vlasnika prava. U mnogim slučajevima to dopušta određene vrste iskorištavanja uz naknadu ili uz uvjet da se glazba ne interpretira na način koji bi proizvoljno odstupao od izvorne poruke umjetnika.

Etički okvir se pogotovo sharpen u kontekstu političkih poruka. Korištenje glazbe koja inspirira snažne emocije može značajno utjecati na percepciju publike o određenom pitanju ili kandidatu. Stoga, osim formalnih licenci, mnogi stručnjaci naglašavaju važnost transparentnosti i jasne namjene. Umjetnici često traže javno odvajanje njihove umjetnosti od politike koja je povezana s njihovim djelom, posebno kada su njihovi citati ili pjesme korištene bez njihove suglasnosti ili pod sumnjivim ili iskrivljenim kontekstom.

U 2026. godini, sa sve većom prisutnošću AI i automatiziranih sustava za prilagođavanje sadržaja, pitanje licenciranja i legitimnosti postaje složenije. Generativni alati mogu biti vezani uz vizuale i zvuk koji proizlaze iz različitih izvora, pa je važno da tvrtke i javne institucije uspostave jasne smjernice o korištenju glazbe i drugih autorskih sadržaja u digitalnim videima.

Glavne teme i povezana terminologija (topic clusters)

Kako bi razumjeli temu u cjelini, važna je referenca na povezane pojmove i termine koji često dolaze uz ovu raspravu. U nastavku su navedeni ključni pojmovi i kako su međusobno povezani:

• Autorska prava – pravni mehanizmi koji štite djela glazbe i omogućuju licenciranje ili zabranu korištenja bez dopuštenja.
• Licenca za glazbu – formalni sporazum koji dopušta korištenje pjesme uz određene uvjete.
• Licenciranje u političkim kampanjama – specifičan kontekst korištenja glazbe u svrhu političkog poručivanja.
• Etika komunikacija – standardi i preporuke o načinu na koji se javno govori i koje poruke daju.
• Autorska suglasnost vs. politička poruka – razlika između osobne suglasnosti izvođača i svrhovite političke komunikacije.
• Protective rights (PR) i fair use – zaštita prava i koncepti koji dopuštaju ograničeno korištenje bez dozvole u određenim okolnostima.
• Transparentnost u oglašavanju – važnost iskazivanja kada je izlog ili video plaćeni ili sponzorirani sadržaj, posebno u političkim kampanjama.
• Generativni AI alati – tehnologije koje mogu koristiti različite glazbene stilove i zvuke, stvarajući nove verzije ili prilagođene sadržaje.
• Prava izvođača – zaštita glazbenih izvedbi kao zasebnog vlasništva od autorskih prava na pjesmu.
• Javni diskurs – način na koji javnost prima i raspravlja o političkim porukama i umjetnosti u javnom prostoru.
• Etika platformi – odgovornosti platformi za distribuciju sadržaja i poticanje ili sprječavanje zlouporabe sadržaja.
• Kršenje integriteta umjetnika – koncept koji se odnosi na to kako se mogu oštetiti vrijednosti i identitet umjetnika kroz prisilnu upotrebu djela.

Analiza sigurnosti i rizika: prednosti i nedostaci različitih pristupa

Različiti pristupi u ovoj temi donose razne prednosti i rizike za umjetnike, političare i javnost. Sa jedne strane, omogućavanje umjetničkog izraza i zaštita autorskih prava potiču kreativnost i poštovanje prema radu stvaratelja. S druge strane, politička komunikacija često traži brzu i snažnu reakciju kako bi obuhvatila širu publiku. U kontekstu ovog slučaja, prednost leži u jasnoći: kada umjetnici traže ovu vrstu zaštite, ona potiče transparentnost i poštovanje u procesu donošenja odluka.

Nedostaci mogu biti simbol politika koje su, u očima nekih, pretjerano osjetljive ili previše usmjerene na obrasce moći. Ako javnost doživi da su glazba i kulturni sadržaji korišteni kao alat za poticanje određenih političkih stavova bez adekvatne suglasnosti, može doći do narušavanja povjerenja. U mnogim slučajevima, upravo takvi susreti virusno šire zamršene diskusije o poštivanju autorskih prava i etičkih standarda u javnim komunikacijama.

Trenutno, istraživači i profesionalci za komunikacije preporučuju jasne protokole: prije korištenja glazbe u videima, posebno onima s političkim konotacijama, potrebno je provjeriti vlasništvo, zatražiti dopuštenje, ili odabrati alternativne pjesme koje imaju sličan ton ali koje se mogu koristiti bez rizika. To smanjuje rizik od djelimičnog ili potpunog uklanjanja sadržaja i štite reputaciju svih uključenih strana.

Praktični vodič za umjetnike: kako zaštititi svoje pjesme

Umjetnici i njihove agencije mogu poduzeti pragmatične korake kako bi zaštitili svoje radove od neželjene političke upotrebe. Sljedeći okvir pomaže u razumijevanju postupaka i opcija:

1. Identificirati vlasništvo nad pravom na pjesmu i izvedbu.
2. Provjeriti postojeće ugovore o licenciranju i međunarodne sporazume ako sadržaj prelazi granice.
3. Slati službene zahtjeve za prestanak korištenja (cease-and-desist) ako se glazba koristi bez dopuštenja.
4. Zatražiti licencu ili dogovor o suradnji koji jasno definira uvjete korištenja i naknade.
5. Razmotriti korištenje alternativnih pjesama ili producenata koji dopuštaju korištenje u političkim kontekstima uz jasnu suglasnost.
6. Jasno komunicirati okvire kada se radi o političkim porukama, kako bi se izbjeglo pogrešno predstavljanje vrijednosti izvođača.

Za organizacije i institucije koje se bave političkim sadržajem, ključno je uspostaviti internu politiku o korištenju glazbe i drugih umjetničkih djela. To uključuje provjeru identiteta vlasnika prava, traženje potvrda o dopuštenju i transparentno objavljivanje informacija o tome koja su djela korištena i pod kojim uvjetima.

Podjela perspektiva: različiti pristupi odgovoru na upotrebu glazbe u politici

Postoje različite škole mišljenja o tome kako pristupiti ovakvim situacijama. Neki zagovaraju potpuno slobodnu upotrebu umjetnosti u javnim i političkim porukama uz odgovarajuću licencu i transparentnost. Drugi smatraju da umjetnici imaju primarni rights i da njihova neodobravanja trebaju biti prioritet. Treći pristup promatra ovo kroz prizmu zaštite identiteta i integriteta umjetnika kao važne komponente kulturne autonomije.

Površina rasprave često se prelama preko odnosa snage: političke institucije imaju pristup širem medijskom prostoru i mogu ubrzati distribuciju poruka, dok umjetnici traže jednak tretman i pravnu jasnoću prije nego što dopuste bilo kakvu komercijalnu ili političku upotrebu. U praksi, optimalan pristup spaja dvije perspektive: jasno definiran postupak licenciranja i duboko poštivanje umjetničkih prava, uz istovremenu otvorenost za dijalog i kompromis kada je to prikladno.

Primjeri iz prakse: slični slučajevi i njihovi ishodi

Već smo vidjeli različite epizode koje potvrđuju težinu ovog pitanja. Na primjer, mnogi izvođači poput Neila Younga i The Rolling Stonesa suočili su se s iskustvima gdje su njihove pjesme korištene u političkim porukama bez njihovog izričitog odobrenja. U nekim slučajevima, umjetnici su odgodili ili blokirali daljnju upotrebu svojih djela, pokazujući važnost zaštite autorskih prava i integriteta. U drugim, postojala je otvorena rasprava koja je dovela do dogovora o licenciranju ili korištenja alternativa.

U 2026. godini, dodatni se fokus posvećuje i zaštiti izvođača kroz digitalne platforme. Platforme za dijeljenje video sadržaja suočavaju se s izazovom kako balansom između slobode izražavanja i zaštite autorskih prava. Kao rezultat, mnoge institucije uspostavljaju jasne protokole koji objašnjavaju kada se glazba može koristiti i koje su posljedice nepoštivanja ugovora o licenciranju.

Ovaj slučaj Sabrina Carpenter poslužuje kao važan signal proizvođačima sadržaja: umjetnici žele kontrolu nad načinom na koji se njihovo djelo koristi u javnom prostoru, posebno kada se radi o ozbiljnim temama poput migracijske politike.

Kako bi javnost trebala razumjeti ovu temu

Javnost može pristupiti ovoj temi kroz više perspektiva. Prvo, važno je razumjeti da proizvodi kulture – uključujući glazbu – nisu samo zabava; oni su i sredstvo prenošenja vrijednosti i identiteta. Drugo, u demokratskim društvima važno je da se pitanja legitimnog korištenja umjetničkih djela adresiraju na transparentan i odgovoran način. Treće, tehnički napredci, poput generativne umjetne inteligencije, dodaju složenost jer se pojačava mogućnost korištenja djela u neprikladnom kontekstu.

Najnovija istraživanja pokazuju da transparentnost i pristupačni kanali komunikacije poboljšavaju povjerenje javnosti. Istodobno, korisnici i institucije koji poštuju autorska prava često dobivaju podršku publike jer se na taj način pokazuje zrelost i profesionalnost. U 2026. godini, ovakve jasnoće su ključne za održavanje ravnoteže između slobode izražavanja i zaštite umjetničke integritete.

Zaključak: zašto ovaj slučaj ima širi značaj?

Ovaj slučaj ne govori samo o jednoj pjesmi ili jednoj tvrtki; radi se o principima kojima se upravlja kulturnim sadržajima u političkim kontekstima. U konačnici, poruka je jasna: umjetničko djelo nije licencirano samo zbog praktične koristi, nego treba i ostati vjerno vrijednostima i identitetu autora. U 2026. godini, pristup koji kombinira pravnu jasnost, etičku odgovornost i otvorenu komunikaciju će najviše koristiti društvu, jer osigurava da glazba i ostali umjetnički radovi ostaju snaga koja podržava javni dijalog bez korištenja na način koji šteti autorima ili ciljanim zajednicama.

FAQ: najčešće postavljena pitanja o korištenju glazbe u političkim porukama

Napomena: gornja pitanja su često postavljana u javnim raspravama i pokrivaju ključne aspekte teme.

• Mogu li političke institucije koristiti glazbu bez dopuštenja? Općenito ne. Iako postoje iznimke u nekim jurisdikcijama pod posebnim uvjetima (npr. fair use u nekim slučajevima ili komercijalne iznimke), najčešće se traži licenca ili izričito dopušenje vlasnika autorskih prava.
• Što ako glazba bude kvalitetno prilagođena u političkom sadržaju? Prilagodbe mogu narušiti estetsku i moralnu integritetu djela, pa mnogi umjetnici traže da groove, ton i poruka ostanu netaknuti ili da budu potpuno izbjegavane u političkoj kampanji.
• Koje su posljedice za institucije ako koriste glazbu bez dopuštenja? Moguće su pravne akcije, privremene ili trajne zabrane korištenja, pa čak i štete za reputaciju, kao i gubitak povjerenja javnosti.
• Što umjetnik može učiniti ako njegov rad bude korišten bez dopuštenja? Može izravno poslati službeni zahtjev za prestanak uporabe (cease-and-desist), zatražiti licencu, tražiti naknadu ili, ako je potrebno, poduzeti pravne mjere.
• Kako generativna AI utječe na ovu problematiku? AI može analizirati i reproducirati stilove, ali zakon i etika traže jasnu suglasnost za uporabu određenog djela ili njegovog prepoznatljivog stiha. S kontinuiranim razvojem, očekuje se da pravni okvir prilagodi nove tehnološke izazove.

Napomene i preporuke za čitatelje: Ako ste umjetnik ili predstavnik organizacije, preporučuje se da prije bilo kakve uporabe provjerite postojeće ugovore o licenciranju, kontaktirate vlasnike prava i jasno navedete kontekst u kojem će glazba biti korištena. Za javne institucije i političke kampanje, važan je princip transparentnosti: jasno objavite da je djelo licencirano ili da je korištenje odobreno, uz navedenu naknadu i trajanje licence.