Sabor u brojevima: Tko je bio najaktivniji zastupnik ove jeseni?

Uvod

Politička scena često je ispunjena statistikama, analizama i prognozama, ali ono što često biva zanemareno jest koliko su zastupnici zapravo aktivni u radu Hrvatskog sabora. Koliko su često govorili, tko je bio najglasniji, a tko najtiši? Upravo su to pitanja koja otkrivaju pravi pregled o tome kako hrvatski zastupnici sudjeluju u oblikovanju zakona i političkih odluka. U ovom članku ćemo analizirati podatke s ovogodišnjeg jesenskog zasjedanja Sabora, otkrivajući tko je ušao u vrh liste najaktivnijih, a tko je ostao gotovo nečujan. Pratimo statistike, donosimo konkretne brojeve i na kraju zaključujemo što sve to znači za demokratski proces u Hrvatskoj.

Najaktivniji zastupnici: tko drži vrh liste?

Mostovac Marin Miletić na vrhu liste

Na samom vrhu liste najaktivnijih zastupnika ove jeseni nalazi se Marin Miletić iz stranke Most. U svega 44 dana plenarnog zasjedanja, Miletić se javio gotovo četiri puta dnevno – točnije, 166 puta. Takvi veliki broj javljanja ukazuje na intenzivan angažman i želju da bude aktivan u raspravama, pitanjima i komentarima. Takva aktivnost često se povezuje s vođenjem debate ili pritiskom na vlast, što je čest slučaj kod zastupnika koji žele istaknuti svoje stavove, posebno u razdobljima kada je tema možda i kontroverzna ili važna za njihov birački bazen.

Izjednačenost između Anke Mrak Taritaš i Josipa Jurčevića

Slično, vrlo aktivni su i zastupnica Anka Mrak Taritaš iz stranke Glas, te nezavisni zastupnik Josip Jurčević. Oni su gotovo izjednačeni u broju javljanja – Taritaš je zabilježila 146, a Jurčević 145 javljanja. Ovakva brojevi ukazuju na to da su ovi zastupnici također aktivno sudjelovali u raspravama, postavljali pitanja, iznosili kritike i konstruktivne predloške, čime su jasno pokazali svoju angažiranost u saborskom životu.

Kriteriji i promjene u statistikama

Važno je naglasiti da su ti podaci prikupljeni do 9. prosinca, dok je saborsko zasjedanje završilo 15. prosinca. To znači da će konačni rezultati možda malo promijeniti ove rang liste. No, svakako je očito da su Miletić, Taritaš i Jurčević bili među najaktivnijima, što ukazuje na njihovu želju da budu glasni i prisutni u javnim raspravama i procesima donošenja odluka.

Zastupnici s više od stotinu javljanja: tihi heroji ili pasivni promatrači?

Prema broju javljanja, gotovo svi su dostigli ili premašili stotinu

Osim najaktivnijih, tu su i mnogi zastupnici čiji broj javljanja premašuje 100 – primjerice, Dalibor Paus od IDS-a s 122, zatim Marija Lugarić i Dalija Orešković s 113 cada. Čak je 102 puta u raspravama sudjelovala i Ivana Marković, dok su s gotovo 100 javljanja tu još i Damir Barbir, Miro Bulj, Sabina Glasovac i Nikola Mažar. Ovi podaci samo potvrđuju da je gotovo polovica zastupnika bila izrazito aktivna, čime se povećava kvaliteta parlamentarnih razgovora i razmjene ideja.

Tišina i najmanje javljanja

S druge strane, ima i zastupnika koji su gotovo neprimjetni. Njihov broj javljanja već je manji od pet – ili čak ni jedan put. Među njima je i vođa oporbe, SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, koji je ove jeseni govoriti samo dva puta, obojica kao predstavnik Kluba SDP-a. Ovakvo zanemarivanje rasprava često se smatra propustom, a može signalizirati lošije angažiranje ili nemogućnost da zastupnici uključe u rasprave zbog raznih razloga – od nedostatka znanja do dezinteresiranosti.

Najtiši zastupnici i njihova uloga

• HSS-ov Krešo Beljak nije se ni jednom javio ove jeseni, iako je iskusan zastupnik od početka ovog saziva.
• Bezakon je i novi zastupnik Martin Kordić, koji je u Sabor ušao tek koncem studenoga, pa je logično da je manje aktivan.
• Brojevi od pet i manje javljanja odnose se na više od 20 zastupnika, što ilustrira da je njihova uloga bila simbolična ili dodatna.

Zanimljivosti i statistike

Ukupni broj javljanja svih 150 zastupnika na HRT i u saborskim dokumentima dosegao je preko 5000, s prosjekom od približno 33 javljanja po zastupniku. U strukturi njihovih rasprava dominirale su replike, koje su činile gotovo polovicu svih javljanja – 1758, dok su povrede Poslovnika značile još 990 slučajeva. Ova statistika jasno odražava koliko često se rasprave pretvaraju u retoričke okršaje ili prijepore, a manje u konstruktivne debate.

Praksa izvještavanja i njihov pad

Zanimljivo je spomenuti da je praksa predsjednika odbora da izvještavaju o zaključcima njihovih tijela na sjednicama gotovo nestala. Ove jeseni zabilježeno je tek 11 takvih slučajeva, što može značiti smanjenje transparentnosti ili jednostavno odmak od formalnih procedure u korist brže, neformalnije komunikacije.

Zaključak

Analiza podataka s ovogodišnjeg jesenskog zasjedanja Sabora pokazuje da je demokratska rasprava u Hrvatskoj etablirana, ali još uvijek postoji prostor za povećanje angažiranosti svih zastupnika. Tko su ti najglasniji i tko je ostao u sjeni? Jasno je da neki zastupnici koriste svaku priliku da daju doprinos, dok su drugi gotovo nevidljivi. U konačnici, kvalitetan rad parlamenta ne ovisi samo o broju javljanja, već i o sadržaju, konstruktivnosti i doprinosu donošenju kvalitetnijih zakona i odluka.

Najčešća pitanja (FAQ)

1. Koliko najaktivniji zastupnici u prosjeku govore?
   Najaktivniji, poput Marin Miletića, u prosjeku su govorili gotovo četiri puta dnevno, što odražava njihovu veliku angažiranost.
2. Koji zastupnik je šutio tijekom cijelog zasjedanja?
   Među njima je HSS-ov Krešo Beljak, koji se ove jeseni nije ni jednom javio, a ujedno je i najiskusniji član sabora.
3. Jesu li zastupnici s manje od pet javljanja manje važni?
   Ne nužno, ali manji broj javljanja često ukazuje na manje uključivanje u rasprave ili na pasivnu ulogu u parlamentarnom životu.
4. Koji su razlozi zbog kojih zastupnici nisu aktivni?
   Razlozi mogu biti različiti – od nedostatka znanja, interesovanja, do strategije šutnje ili jednostavno nezainteresiranosti za rasprave.
5. Koliko puta su predsjednici odbora izvještavali u ovom sazivu?
   Tek 11 puta, što može ukazivati na promjenu u načinu vođenja parlamentarnih procedura.

Ukratko, podaci i statistike s ovogodišnjeg saborskog zasjedanja otkrivaju tko su pravih borci za zastupnički glas, a tko je možda i izgubio motivaciju za aktivno sudjelovanje. I dok neki koriste svaku priliku da se čuju, drugi ostaju tiho za stolom, što samo pojačava važnost promišljenog i svježeg angažmana u demokratskim procesima Hrvatske.