Hrvatski sabor sutra će, pred samom odlukom o okončanju redovitog jesenskog zasjedanja, glasati o nizu zakonskih prijedloga koji su izazvali podijeljena mišljenja, od onih koji se tiču budućnosti prostornog planiranja i gradnje do onih koji rješavaju pitanja naplate cestarine i zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Nakon ovog, po svemu sudeći, intenzivnog glasanja, zastupnici će se povući na zasluženi jednomjesečni predah, poznat kao zimska stanka. Među zakonima koji će se naći pred Saborom, posebnu pažnju privlače tri prijedloga ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića: Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju te Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Ovi zakoni, zbog svoje potencijalne dalekosežnosti i utjecaja na budući razvoj Hrvatske, naišli su na oštro protivljenje dijela saborske oporbe, koja najavljuje posljednje pokušaje da ih se povuče iz procedure prije glasovanja.
“Bačićevi zakoni”: Revolucija u gradnji ili privatizacija 2.0?
Tri zakona koja potpisuje ministar Branko Bačić – o gradnji, o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – predstavljaju ključne točke rasprave u Saboru pred zimsku stanku. Vladajuća stranka, HDZ, tvrdi da ovi zakoni donose značajan iskorak u podizanju standarda zaštite prostora i unaprjeđenju kvalitete gradnje, kao i da pojednostavljuju procedure i potiču investicije. Ministar Bačić naglašava kako su izmjene usklađene s europskim direktivama te kako će pridonijeti efikasnijoj i transparentnijoj gradnji.
Oporba podigla crveni alarm: “Ovo je HDZ-ova privatizacija 2.0!”
Međutim, oporba vidi situaciju dijametralno suprotno. Tvrde da se radi o “HDZ-ovoj privatizaciji 2.0”, odnosno o zakonima koji pogoduju isključivo interesima krupnog kapitala i velikih investitora, dok se istovremeno zanemaruju interesi građana i lokalnih zajednica. Posebno se kritizira decentralizacija ovlasti u prostornom planiranju, za koju oporbenjaci smatraju da otvara vrata korupciji i netransparentnosti, te da se time ugrožava javni interes.
Ključne kritike oporbe:
Zagovaranje “urbanističke anarhije” i narušavanje prostornog integriteta.
Omogućavanje lakšeg i bržeg izdavanja dozvola za velike projekte, nauštrb malih investitora i građana.
Nedovoljna zaštita poljoprivrednog zemljišta i zelenih površina.
Potencijalno povećanje cijena nekretnina zbog smanjenih ograničenja.
SDP-ov saborski zastupnik, primjerice, ustvrdio je da je HDZ “našao neke svoje pijune koji trebaju vikati da je zakon super”, sugerirajući da su interesi stranačkih ljudi i određenih lobija iznad općeg dobra. Stranka kao što je Možemo! također je izrazila snažno protivljenje, naglašavajući da ovi zakoni predstavljaju korak unazad u zaštiti okoliša i planskom razvoju.
Arhitekti podržavaju neke dijelove, ali upozoravaju na ključne probleme
Nije samo politička oporba izrazila skepsu. Hrvatska komora arhitekata, iako često pozdravlja pojednostavljenje procedura, također je izrazila niz zabrinutosti. Njihovi stručnjaci ističu da bi neki dijelovi zakona mogli dovesti do “divlje gradnje” i narušavanja vizualnog identiteta gradova i naselja.
Primjeri zabrinutosti arhitekata:
Ubrzane procedure izdavanja građevinskih dozvola bez adekvatnih stručnih provjera.
Mogućnost gradnje u zaštićenim zonama ili na područjima od posebnog ekološkog značaja.
Nedovoljna uključenost javnosti i struke u procese planiranja.
Iako priznaju da su neke proceduralne promjene nužne i dobrodošle, arhitekti naglašavaju da se ne smije žrtvovati kvaliteta prostornog planiranja i zakonitost gradnje zarad brzine i ekonomske koristi pojedinaca.
HDZ brani zakone: Zaštita prostora na višoj razini
Iz HDZ-a, pak, stižu jasne poruke da su kritike oporbe neosnovane i da se radi o pokušaju manipulacije javnosti. Ministar Bačić i njegovi kolege iz stranke naglašavaju da se ovim zakonima zaštita prostora diže na višu razinu, a ne ugrožava. Tvrde da će nove regulative osigurati bolju koordinaciju između različitih razina vlasti, od državne do lokalne, te da će sustav prostornog planiranja postati efikasniji i predvidljiviji.
“Ovim zakonima želimo stvoriti pravni okvir koji će potaknuti investicije, ali istovremeno očuvati naš najvrjedniji resurs – prostor”, poručio je jedan od HDZ-ovih zastupnika, ističući da će se posebna pažnja posvetiti zelenim koridorima, zaštiti obale i ruralnih područja. Ministarstvo tvrdi da su svi prostorni planovi, od strateških dokumenata do detaljnih urbanističkih planova, prošli sve potrebne procedure i da su spremni za provedbu.
Cestarina 2027.: Novi sustav naplate na vidiku
Osim “Bačićevih zakona”, Sabor će se suočiti i s glasanjem o prijedlogu Zakona o naplati cestarine. Ovaj zakon predviđa potpuni prelazak na elektroničku naplatu cestarine, koja bi u punoj primjeni trebala krenuti 1. ožujka 2027. godine. Novi sustav se temelji na dvije ključne tehnologije: postojećim ENC (elektronička naplata cestarine) uređajima u vozilima i novom, automatskom očitavanju registarskih pločica putem sustava kamera.
Ovaj model, poznat i kao “tagless” ili “free-flow” sustav, cilja na uklanjanje naplatnih kućica, čime se želi postići brži protok vozila, smanjiti gužve i potencijalno smanjiti troškove održavanja infrastrukture. Očekuje se da će ovaj sustav pojednostaviti život vozačima, jer bi naplata trebala biti automatska i neprimjetna.
Prednosti novog sustava naplate cestarine:
Brži protok vozila: Eliminacija zastoja na naplatnim kućicama.
Modernizacija: Usklađivanje s europskim standardima i tehnološkim napretkom.
Fleksibilnost: Mogućnost uvođenja različitih modela naplate (npr. po prijeđenom kilometru, zone).
Smanjenje troškova: Potencijalno smanjenje troškova za HAC i ARZ.
Iako ovaj prijelaz nudi brojne prednosti, postavlja se i pitanje cijene i implementacije. Troškovi nabave i postavljanja novog sustava kamera, kao i održavanje softvera, bit će značajni. Također, bit će potrebno educirati javnost o novom načinu plaćanja i osigurati jednostavne mehanizme za korisnike koji ne posjeduju ENC uređaj ili žele platiti na drugi način. Očekuje se da će se detalji o cjenovnim modelima i načinima plaćanja dodatno razraditi u podzakonskim aktima.
Radioaktivni otpad dobiva svoj dom: Trgovska gora u fokusu
Na dnevnom redu Sabora našao se i konačni prijedlog Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Ovaj zakon ima za cilj osigurati regulatornu osnovu za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali i onog koji nastaje u hrvatskim bolnicama i industriji. Predviđeno mjesto za ovu infrastrukturu je bivša vojna zona Čerkezovac na Trgovskoj gori, lokacija koja je već dulje vrijeme predmet rasprava i sporova.
Ovaj zakon, o kojem su zastupnici raspravljali prošlog tjedna, ima snažneImplikacije na lokalnu zajednicu i okoliš. Dok Vlada tvrdi da je Trgovska gora najprikladnija lokacija koja udovoljava svim međunarodnim sigurnosnim standardima za takve objekte, ekološke udruge i dio stanovništva iz pograničnih područja Bosne i Hercegovine izražavaju duboku zabrinutost.
Ključne točke zakona i kontroverze:
Sigurnost lokacije: Vlada ističe geološku stabilnost i udaljenost od naseljenih mjesta kao ključne faktore.
Međunarodni standardi: Tvrdi se da će objekt biti izgrađen prema najvišim europskim i svjetskim standardima za skladištenje radioaktivnog otpada.
Zabrinutost susjeda: Bosna i Hercegovina je izrazila snažno protivljenje zbog blizine rijeke Une, potencijalne opasnosti od onečišćenja i utjecaja na zdravlje stanovništva.
Transparentnost: Postavljaju se pitanja o tome koliko će javnost biti informirana o svim fazama izgradnje i upravljanja centrom.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja naglašava da su provedene sve potrebne studije utjecaja na okoliš i da će se voditi računa o svim aspektima sigurnosti. Također, najavljuju se intenzivni razgovori s predstavnicima Bosne i Hercegovine kako bi se otklonile sve dvojbe. Međutim, činjenica je da je pitanje Trgovske gore postalo jedno od najosjetljivijih ekoloških pitanja u regiji.
Ostale točke dnevnog reda i imenovanja
Prije nego što se zastupnici pozabave ovim važnim zakonima, Sabor će odraditi i dvije kraće točke: izvješće saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva te prijedlog izbora, imenovanja i razrješenja. Očekuje se i da će Sabor donijeti odluku o imenovanju troje kandidata za članove Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije (HRT), što je još jedna točka koja često izaziva političke rasprave o neovisnosti javnog servisa.
Zaključak: Predizborna groznica i značajne odluke
Glasanje u Saboru uoči zimske stanke, a uoči izborne godine, svakako poprima dodatnu težinu. “Bačićevi zakoni” mogli bi oblikovati budućnost gradnje i prostornog planiranja u Hrvatskoj na desetljeća, dok zakoni o cestarini i radioaktivnom otpadu imaju izravan utjecaj na svakodnevni život građana i okoliš. Oporba će sigurno iskoristiti svaku priliku da kritizira poteze Vlade, dok će vladajući pokušati uvjeriti javnost u ispravnost svojih odluka. Kako će Sabor završiti ovu, po mnogočemu, burnu sjednicu, ostaje vidjeti, ali jedno je sigurno – ove odluke imat će dugoročne posljedice.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što su to “Bačićevi zakoni” i zašto su kontroverzni?
“Bačićevi zakoni” odnose se na tri zakonska prijedloga ministra Branka Bačića: Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Kontroverzni su jer ih oporba smatra pogodovanjem krupnom kapitalu (“privatizacija 2.0”) i ugrožavanjem javnog interesa i zaštite prostora, dok Vlada tvrdi da unaprjeđuju kvalitetu gradnje i zaštitu prostora.
Kada će se u potpunosti primjenjivati novi sustav naplate cestarine?
Novi sustav elektroničke naplate cestarine, bez naplatnih kućica, koji se oslanja na ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica, predviđen je za punu primjenu od 1. ožujka 2027. godine.
Gdje će se graditi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i zašto to izaziva zabrinutost?
Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada planira se izgraditi u bivšoj vojnoj zoni Čerkezovac na Trgovskoj gori. Zabrinutost izaziva blizina Bosne i Hercegovine te potencijalni utjecaj na okoliš i zdravlje stanovništva, unatoč tvrdnjama Vlade o sigurnosti lokacije i poštivanju međunarodnih standarda.
Koja je glavna kritika arhitekata na predložene zakone o gradnji?
Iako pozdravljaju neke proceduralne promjene, arhitekti upozoravaju na potencijalno ubrzanje procesa izdavanja dozvola bez adekvatnih stručnih provjera, mogućnost gradnje u zaštićenim zonama te nedovoljnu uključenost javnosti i struke, što bi moglo narušiti kvalitetu prostornog planiranja i zakonitost gradnje.
Što će se dogoditi nakon glasovanja u Saboru?
Nakon glasovanja o navedenim zakonima i drugim točkama dnevnog reda, zastupnici će otići na jednomjesečnu zimsku stanku.





Leave a Comment