Sabor izglasao novi paket zakona: Analiza utjecaja na građane, poduzetnike i borbu protiv kriminala

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Hrvatski sabor nedavno je donio niz ključnih zakonskih izmjena koje, kako tvrde, imaju za cilj administrativno rasterećenje gospodarstva, poticanje filantropije, usklađivanje s europskim standardima te poboljšanje kvalitete života u demografski oslabljenim područjima. Dok vlast naglašava pozitivne aspekte poput procijenjenog rasterećenja od 72,6 milijuna eura za poduzetnike i bolje stambeno zbrinjavanje, analitičari i javnost s pravom postavljaju pitanje o potencijalnim rizicima, mogućim zlouporabama i stvarnim posljedicama ovih promjena. Na blogu Kriminal.info detaljno analiziramo što nam donose novi zakoni u Saboru, gdje leže izazovi i kako bi se ove promjene mogle odraziti na transparentnost, privatnost i borbu protiv kriminala u Hrvatskoj.

Ovaj opsežan paket zakona, donesen po hitnom postupku, stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, s posebnim naglaskom na obvezu izdavanja i fiskalizacije e-Računa. No, iza proklamiranih ciljeva i optimističnih najava krije se složeni labirint pravnih normi čije puno značenje tek treba rasplesti. Jesu li ove mjere istinski korak naprijed prema modernijem i učinkovitijem sustavu, ili pak otvaraju nove prostore za manipulaciju i manje transparentno poslovanje? Kriminal.info zaranja u detalje kako bi rasvijetlio svaki aspekt.

Revolucija u fiskalnom sustavu: Rasterećenje ili novi rizici?

Jedan od najznačajnijih segmenata donesenih zakonskih izmjena odnosi se na fiskalni sustav, s posebnim naglaskom na porez na dobit, porez na dodanu vrijednost (PDV) i Opći porezni zakon. Cilj je jasan: smanjiti administrativni teret poduzetnicima i potaknuti gospodarsku aktivnost. Međutim, svaka promjena, koliko god dobronamjerna bila, nosi sa sobom i potencijalne nepoznanice.

Dvostruko priznavanje troška sponzorstva: Poticanje filantropije ili porezne optimizacije?

Ključna novost u Zakonu o porezu na dobit je proširenje mogućnosti priznavanja troškova za sponzorstva te uvođenje dvostrukog priznavanja tih troškova. Prema novim odredbama, poduzetnici će moći dvostruko priznati troškove sponzorstva ugovorenog u tuzemstvu za širok spektar općekorisnih svrha:

• Kulturne djelatnosti
• Znanstvene aktivnosti
• Odgojno-obrazovne svrhe
• Zdravstvene inicijative
• Humanitarne akcije
• Sportske događaje
• Vjerske organizacije
• Ekološke projekte
• I druge općekorisne svrhe

Prvi put se trošak priznaje kao redovan rashod poduzetniku, smanjujući time njegovu dobit, a drugi put se dodatno priznaje kao umanjenje porezne osnovice. Proklamirani cilj je poticanje korporativne društvene odgovornosti i filantropije, s obzirom na to da se potiče usmjeravanje sredstava prema neprofitnom sektoru i javnom dobru.

Potencijalne koristi i rizik od zlouporabe

S jedne strane, ova mjera može donijeti značajne koristi. Neprofitne organizacije, koje često ovise o sponzorstvima, mogle bi dobiti snažan poticaj za financiranje svojih projekata. Veća ulaganja u kulturu, znanost i sport pozitivno bi se odrazila na cijelo društvo. Primjerice, mali sportski klubovi ili udruge koje se bave zaštitom okoliša mogle bi lakše doći do sredstava, što bi im omogućilo širenje djelovanja i bolju realizaciju ciljeva.

Međutim, Kriminal.info upozorava na potencijalne rizike. Koncept “općekorisnih svrha” može biti široko interpretiran, što otvara prostor za manipulaciju. Postavlja se pitanje transparentnosti: kako će se pratiti tko koga sponzorira i je li riječ o stvarnom doprinosu ili prikrivenom izbjegavanju poreza?
Primjerice, je li sponzorstvo “kulture” u obliku financiranja nepostojeće galerije prijatelja poduzetnika, ili podrška znanosti kroz “istraživački projekt” tvrtke povezane s vlasnikom, zaista u duhu zakona? Bez stroge kontrole i jasnih kriterija, postoji realna opasnost da se ova mjera pretvori u kanal za prikriveno izvlačenje dobiti ili financiranje interesnih skupina, a sve pod plaštom “društvene odgovornosti”. U prošlosti smo svjedočili različitim oblicima kreativnog računovodstva, a upravo ovakve široke definicije mogu biti plodno tlo za nove metode porezne optimizacije koja graniči s izbjegavanjem poreza.

Administrativno rasterećenje: Ukidanje obrazaca i e-Računi

Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Općeg poreznog zakona usklađuju se sa Zakonom o fiskalizaciji, donoseći administrativno rasterećenje koje se procjenjuje na 72,64 milijuna eura. To uključuje ukidanje nekoliko obveznih obrazaca i evidencija koje su poduzetnici dosad morali podnositi:

• Ukidanje dostave izvješća o obavljenim donacijama hrane: Iako je cilj bio potaknuti doniranje viška hrane, administrativni teret bio je značajan. Međutim, ovo ukidanje zahtijeva stroge mehanizme praćenja kako se donacije ne bi zloupotrebljavale za porezne olakšice bez stvarnog doniranja ili da donirana hrana ne završi na crnom tržištu.
• Ukidanje vođenja knjige izlaznih računa: S uvođenjem e-Računa i obvezne fiskalizacije, ova knjiga postaje redundantna. Modernizacija procesa trebala bi smanjiti papirologiju i ubrzati protok informacija, ali je ključno osigurati sigurnost i integritet digitalnih podataka.
• Ukidanje podnošenja posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa: Ove evidencije bile su povezane s povratom PDV-a stranim turistima. Pretpostavlja se da će se podaci prikupljati na drugi, automatiziraniji način.
• Ukidanje podnošenja prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze: Ova mjera olakšava poslovanje, ali zahtijeva robustan sustav e-Računa koji će automatski prepoznavati i obrađivati takve transakcije.
• Ukidanje podnošenja posebne evidencije o primljenim računima: Slično izlaznim računima, ulazni računi će se također pratiti digitalno.

E-Računi i nova era fiskalizacije

Od 1. siječnja 2026. stupa na snagu i Zakon o fiskalizaciji u dijelu obveze izdavanja i fiskalizacije e-Računa. To znači da će svi računi morati biti izdani i poslani u elektroničkom obliku. Ovo je velik korak prema digitalizaciji i modernizaciji porezne uprave, ali i poduzetništva.

Prednosti e-Računa su brojne:

• Smanjenje administrativnog tereta: Nema više printanja, slanja poštom, arhiviranja papirnatih računa.
• Ubrzanje procesa: Brža obrada računa, plaćanja i knjiženja.
• Veća transparentnost i kontrola: Porezna uprava ima uvid u sve transakcije u realnom vremenu, što olakšava detekciju poreznih prekršaja i utaju poreza.
• Ekološka prihvatljivost: Smanjenje potrošnje papira.

Međutim, proces tranzicije na e-Račune nosi i izazove. Mala poduzeća i obrtnici, posebno oni koji nisu digitalno pismeni, mogli bi se suočiti s poteškoćama u prilagodbi novom sustavu. Potrebna je adekvatna edukacija i tehnička podrška kako bi se izbjeglo stvaranje novih prepreka za poslovanje. Za Kriminal.info, ključno pitanje je sigurnost sustava. Kako će se osigurati zaštita podataka? Koliko je sustav otporan na hakerske napade i manipulacije? Prednost e-Računa je bolja mogućnost praćenja, što bi u teoriji trebalo smanjiti utaju poreza, no uvijek postoji rizik od sofisticiranijih oblika cyber kriminala i zlouporabe podataka.

Porezna tajna i razmjena podataka: Između privatnosti i učinkovitosti

Izmjene Općeg poreznog zakona propisuju izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne odnosno područne samouprave. Ovo je važna promjena koja ima za cilj povećati učinkovitost naplate poreza na lokalnoj razini.

Što to znači?

Porezna uprava i JLS sada će moći razmjenjivati podatke koji su im potrebni za analizu i planiranje. Na primjer, JLS će moći bolje procijeniti porezni potencijal svog područja, identificirati područja s niskom naplatom poreza i razviti učinkovitije strategije naplate. Ovo može dovesti do pravednije raspodjele poreznog tereta i bolje financijske stabilnosti lokalnih proračuna.

Međutim, pitanje porezne tajne i privatnosti uvijek je osjetljivo. Iako se radi o “analitičkim podacima”, postavlja se pitanje razine anonimizacije i svrhe prikupljanja. Kriminal.info podsjeća na važnost zaštite osobnih podataka. Izuzeća od porezne tajne moraju biti jasno definirana i ograničena isključivo na svrhu za koju su donesena. Bez stroge regulative i nadzora, postoji rizik od neovlaštenog pristupa ili zlouporabe podataka, što bi moglo narušiti povjerenje građana u institucije.

“Transparentnost u radu institucija ne smije ići nauštrb privatnosti građana. Balansiranje između ova dva načela je ključno za povjerenje u pravnu državu.” – Izvadak iz kolumne na Kriminal.info

Globalni minimalni porez: Hrvatska u borbi protiv izbjegavanja poreza

Izmijenjen je i Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit, kojim se precizira izračun obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza kojeg plaćaju društva kćeri jednog multinacionalnog poduzeća. Ova izmjena dio je šireg globalnog napora u borbi protiv izbjegavanja poreza multinacionalnih korporacija (MNCs), poznatog kao Pillar Two OECD/G20 projekta o eroziji porezne osnovice i prijenosu dobiti (BEPS).

Što je globalni minimalni porez?

Globalni minimalni porez ima za cilj osigurati da velike multinacionalne korporacije plaćaju najmanje 15% poreza na dobit, bez obzira na to gdje su locirane. Mnoga su se poduzeća koristila složenim strukturama kako bi prebacivala dobit u porezne oaze i time izbjegavala plaćanje poreza u zemljama gdje ostvaruju stvarne prihode.
Kvalificirani domaći dopunski porez je mehanizam kojim države mogu osigurati da se minimalni porez plaća izravno u njihovoj jurisdikciji, umjesto da se to dogodi kroz složene međunarodne mehanizme. Hrvatska se ovim usklađivanjem pridružuje globalnoj inicijativi za pravednije oporezivanje.

Utjecaj i izazovi

Ova mjera trebala bi donijeti veću pravednost u oporezivanju i potencijalno povećati prihode državnog proračuna. Za Kriminal.info, ovo je važan korak u borbi protiv financijskog kriminala i poreznih malverzacija na globalnoj razini. Smanjenjem mogućnosti za izbjegavanje poreza, MNCs će biti prisiljene pridržavati se transparentnijih praksi.

Međutim, implementacija je složena. Izračun obveza za multinacionalna poduzeća zahtijeva detaljno razumijevanje međunarodnih poreznih pravila i sofisticirane računovodstvene sustave. Iako je cilj plemenit, uvijek postoji rizik da će korporacije pronaći nove načine za “poreznu optimizaciju” unutar okvira novih pravila. Hrvatska porezna uprava mora biti spremna s potrebnim resursima i stručnjacima kako bi učinkovito provodila ove složene propise.

Odbijeni zaključci Mosta i Josipa Jurčevića: Privatnost građana pod upitnikom

Zanimljiv, i za blog Kriminal.info vrlo relevantan, detalj vezan je uz odbijanje dvaju zaključaka Kluba Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića. Oni su predlagali sljedeće:

1. Osobni podatci (elektroničke poruke, fotografije, dokumenti, zdravstveni podatci) ne smiju biti predmet poreznog nadzora niti obuhvaćeni mjerama pristupa ili kopiranja.
2. Saboru se treba dostaviti izvješće o ovlastima poreznih tijela ostalih država članica Europske unije u pogledu pristupa i kopiranju podataka s osobnih elektroničkih uređaja građana i poduzetnika.

Činjenica da ovi zaključci nisu dobili potrebnu većinu glasova zastupnika otvara ozbiljna pitanja o zaštiti privatnosti građana i poduzetnika u kontekstu poreznog nadzora.

Gdje su granice poreznog nadzora?

Odbijanjem prvog zaključka, ostavlja se dojam da osobni podatci mogu biti predmet poreznog nadzora. Ovo je vrlo osjetljivo područje jer se dotiče temeljnih ljudskih prava. Iako je borba protiv poreznih prijevara ključna, mora postojati jasna granica između legitimnog nadzora i zadiranje u privatnost. Što se točno smatra “osobnim elektroničkim uređajem”? Je li to privatni mobitel, tablet ili laptop? Kako se osigurava da poreznici ne pregledavaju privatnu komunikaciju koja nema veze s poslovnim transakcijama? Bez jasnih smjernica i zakonskih okvira, otvara se prostor za proizvoljno tumačenje i potencijalnu zlouporabu ovlasti.

Odbijanje drugog zaključka, koji traži usporedbu s praksama EU zemalja, dodatno produbljuje sumnje. Transparentnost u ovakvim pitanjima je ključna. Javnost ima pravo znati kako Hrvatska stoji u usporedbi s drugim demokratskim zemljama EU po pitanju ovlasti poreznih tijela. Ignoriranje zahtjeva za takvom usporednom analizom može implicirati da trenutna praksa nije u potpunosti usklađena s najboljim europskim standardima zaštite privatnosti, ili da se želi izbjeći javna rasprava o tome. Za Kriminal.info, ovo je alarmantan signal koji zahtijeva budnost i daljnje istraživanje.

Financijski zakoni: Usklađivanje s EU i europska pristupna točka (ESAP)

Hrvatski sabor izmijenio je i četiri ključna financijska zakona:

1. Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica
2. Zakon o preuzimanju dioničkih društava
3. Zakon o osiguranju
4. Zakon o financijskim konglomeratima

Sve ove izmjene imaju za cilj nastavak daljnjeg usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom Europske unije, s posebnim fokusom na uvođenje Jedinstvene europske pristupne točke (ESAP).

Što je ESAP i zašto je važan?

ESAP (European Single Access Point) je nova digitalna platforma Europske unije koja će omogućiti da sve informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagateljskih odluka budu dostupne na jednom mjestu. Njegov je cilj učiniti tržište kapitala Europske unije atraktivnijim i osigurati veću vidljivost društvima i njihovim financijskim proizvodima u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu. To bi europskim poduzećima trebalo otvoriti više mogućih i povoljnijih izvora financiranja.

Transparentnost, povjerenje i borba protiv prevara

Za Kriminal.info, ESAP predstavlja izuzetno važan korak prema većoj transparentnosti na financijskim tržištima. Objedinjavanjem podataka na jednom mjestu, investitori će imati bolji uvid u poslovanje tvrtki, što bi trebalo smanjiti rizik od prevara i malverzacija. Kada su informacije lako dostupne i standardizirane, teže je manipulirati podacima ili prikrivati nepravilnosti.
Veća transparentnost također potiče povjerenje ulagatelja, što je ključno za razvoj stabilnog i zdravog tržišta kapitala. U kontekstu borbe protiv kriminala, ESAP može poslužiti kao alat za ranu detekciju sumnjivih aktivnosti, pranja novca ili financiranja terorizma, budući da regulatorna tijela imaju lakši pristup sveobuhvatnim podacima.

Uloga HANFA-e i strojno čitljivi formati

U sva četiri spomenuta zakona uređuje se i obveza Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao tijela za prikupljanje informacija. Propisuje se obveza adresata da HANFA-i dostavljaju javno objavljene informacije u strojno čitljivom formatu, s obveznim metapodacima, kako bi ih ona prosljeđivala u ESAP.

Strojno čitljivi format i metapodaci ključni su elementi modernog digitalnog upravljanja podacima. Omogućuju automatiziranu obradu, analizu i usporedbu velikih količina podataka, što je nemoguće s tradicionalnim, nestrukturiranim podacima. Metapodaci, odnosno “podaci o podacima”, pružaju kontekst i olakšavaju pretraživanje i razumijevanje informacija. Za HANFA-u to znači mogućnost učinkovitijeg prikupljanja, validacije i prosljeđivanja podataka, čime se jača njezina regulatorna uloga. S aspekta Kriminal.info, to također znači veću mogućnost brze analize u potrazi za indikatorima financijskih prekršaja.

Novi model stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima: Revitalizacija ili nova birokracija?

Izmijenjen je i Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s proklamiranim ciljem revitalizacije tih demografski i ekonomski oslabljenih područja. Uvodi se novi model stambenog zbrinjavanja koji uključuje i otkup, a ne samo najam, neuseljivog stana u državnom vlasništvu. Također, značajna novina je darovanje građevnog materijala za popravak stana u zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće.

Povećanje potpora i izjednačavanje najamnina

Kao odgovor na rast cijena građevinskih proizvoda i usluga, povećavaju se iznosi za dodjelu građevinskog materijala s 25 na 50 posto. Nadalje, izjednačava se iznos najamnine za sve korisnike stambenog zbrinjavanja na čitavom potpomognutom području, koja će iznositi 36 centi po kvadratnom metru u državnim stanovima i kućama.

Osim toga, zakonom se dodatno uređuje stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika, potomaka iseljenika i članova njihovih obitelji koji se vraćaju u Hrvatsku, u suradnji s Ministarstvom demografije. Prihvaćen je i zaključak saborskih radnih tijela o postojanju posebno opravdanih razloga za povratno djelovanje odredbi članka 26. Konačnog prijedloga Zakona, što znači da će se neke odredbe primjenjivati retroaktivno.

Potencijalne koristi i inherentni rizici

Cilj ovih izmjena je plemenit: oživjeti područja koja se suočavaju s depopulacijom, osigurati krov nad glavom onima kojima je to najpotrebnije i potaknuti povratak iseljenika. Povećanje potpora za građevinski materijal direktno pomaže obiteljima da obnove svoje domove, a izjednačavanje najamnina donosi pravednost u sustav.

Međutim, Kriminal.info skreće pažnju na nekoliko kritičnih točaka:

1. Model “otkupa, a ne samo najma”: Iako zvuči primamljivo, potrebno je osigurati transparentnost procesa otkupa državnih nekretnina. Tko odlučuje o cijeni? Kako se sprječavaju eventualne zloupotrebe i favoriziranje određenih pojedinaca ili grupa? Postoji rizik da bi ovakav model mogao postati plodno tlo za malverzacije s nekretninama.
2. Darovanje građevnog materijala: I ovdje se postavlja pitanje transparentnosti i kontrole. Kako se osigurava da se materijal koristi za predviđenu svrhu i da ne završi na crnom tržištu? Jesu li mehanizmi kontrole dovoljno robusni da spriječe prenapuhane troškovnike ili fiktivne račune?
3. Povratno djelovanje zakona (retroaktivnost): Iako u nekim slučajevima opravdana, povratno djelovanje zakonskih odredbi uvijek je osjetljivo pravno pitanje. Mora biti jasno i precizno definirano koji se dijelovi zakona primjenjuju retroaktivno i na koje slučajeve, kako bi se izbjegla pravna nesigurnost i potencijalne tužbe.
4. Integracija povratnika/iseljenika: Program stambenog zbrinjavanja za iseljenike, iako važan za demografsku obnovu, zahtijeva pažljivo planiranje i koordinaciju s Ministarstvom demografije. Potrebno je osigurati da se resursi raspodjeljuju pravedno i da se izbjegava stvaranje dojmova favoriziranja određenih skupina.

S obzirom na povijest malverzacija s državnom imovinom i dodjelom potpora, Kriminal.info naglašava važnost rigoroznih mehanizama kontrole i transparentnosti u provedbi ovog zakona. Samo tako se može osigurati da pomoć zaista dođe do onih kojima je namijenjena i da se spriječe potencijalne zlouporabe.

Strože sankcije za kršenje mjera protiv Rusije: Hrvatski doprinos globalnoj sigurnosti

Iako u originalnom tekstu samo spomenuto s “Parl”, važno je napomenuti da je Hrvatski sabor, u kontekstu aktualnih geopolitičkih zbivanja, usvojio i izmjene zakona kojima se pooštrava sustav sankcija i mjera ograničavanja usmjerenih protiv Rusije zbog njezine agresije na Ukrajinu. Ove mjere dio su šireg paketa sankcija koje provodi Europska unija i cijela međunarodna zajednica, a imaju za cilj ekonomsko i političko izoliranje agresora.

Nove odredbe i njihov doseg

Izmjene zakonskih akata, koje uključuju aspekte vanjske trgovine, financijskih transakcija i zamrzavanja imovine, sada predviđaju znatno strože kazne za pojedince i pravne subjekte koji krše režim sankcija. To se odnosi na:

• Izravno kršenje sankcija: trgovanje zabranjenom robom, pružanje usluga subjektima pod sankcijama, izbjegavanje financijskih ograničenja.
• Krivotvorenje dokumenata: izrada ili korištenje lažnih dokumenata za zaobilaženje sankcija.
• Pomoć u zaobilaženju sankcija: svjesno sudjelovanje u shemama koje omogućuju kršenje mjera ograničavanja.

Borba protiv zaobilaženja sankcija i organiziranog kriminala

Svrha strožih sankcija nije samo usklađivanje s EU politikom, već i jačanje kapaciteta Hrvatske u borbi protiv organiziranog kriminala i pranja novca koji često idu ruku pod ruku s izbjegavanjem međunarodnih ograničenja. Kriminal.info naglašava da zaobilaženje sankcija predstavlja ozbiljan oblik financijskog kriminala koji podriva međunarodnu sigurnost i pravni poredak.

Implementacija ovih zakona zahtijevat će pojačanu suradnju između različitih državnih tijela – Ministarstva financija, Carinske uprave, Policije, Državnog odvjetništva te obavještajnih agencija. Ključno je osigurati da se kazne dosljedno primjenjuju i da se aktivno prati svaki pokušaj zaobilaženja. Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, ima odgovornost aktivno sudjelovati u provedbi ovih mjera i time doprinijeti globalnim naporima za mir i stabilnost.

Ove strože sankcije šalju jasnu poruku da se Hrvatska ozbiljno shvaća obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma i EU direktiva, te da neće tolerirati pokušaje zlouporabe svog teritorija ili financijskog sustava za podršku ilegalnim aktivnostima.

Zaključak: Između napretka i opreza

Novi zakoni u Saboru predstavljaju opsežan paket izmjena s dalekosežnim posljedicama na hrvatsko društvo, gospodarstvo i pravni sustav. Proklamirani ciljevi – administrativno rasterećenje, poticanje filantropije, modernizacija financijskog sustava, revitalizacija potpomognutih područja i jačanje međunarodne sigurnosti – nesumnjivo su pozitivni.

Međutim, kao što je Kriminal.info detaljno analizirao, svaka zakonska promjena nosi sa sobom i izazove. Potencijalne zlouporabe poreznih olakšica za sponzorstva, pitanja zaštite privatnosti u kontekstu poreznog nadzora, kompleksnost implementacije globalnog minimalnog poreza te rizici od netransparentnosti u programima stambenog zbrinjavanja – sve su to točke na koje je potrebno obratiti posebnu pažnju.

Hrvatska se nalazi na putu modernizacije i usklađivanja s europskim i globalnim standardima. Uvođenje e-Računa i sudjelovanje u ESAP platformi koraci su naprijed prema efikasnijem i transparentnijem sustavu. Ipak, istinska vrijednost ovih zakona ležat će u njihovoj provedbi. Samo kroz rigoroznu kontrolu, dosljednu primjenu i stalnu budnost javnosti možemo osigurati da se ovi zakoni koriste za dobrobit svih građana, a ne za prikrivene interese ili manipulacije. Na Kriminal.info nastavit ćemo pratiti provedbu ovih zakona i izvještavati o svim relevantnim aspektima, osiguravajući da istina bude dostupna svima.

Često postavljana pitanja (FAQ) o novim zakonima u Saboru

Što je administrativno rasterećenje i koga se tiče?

Administrativno rasterećenje odnosi se na smanjenje papirologije i birokratskih obveza za poduzetnike. U ovom paketu zakona, to uključuje ukidanje nekoliko evidencija i obrazaca koje su poduzetnici morali podnositi Poreznoj upravi. Cilj je olakšati poslovanje i uštedjeti vrijeme te novac. Procijenjena vrijednost rasterećenja je 72,6 milijuna eura.

Kada stupaju na snagu ove zakonske izmjene?

Većina zakonskih izmjena stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine. Posebno se ističe taj datum za obvezu izdavanja i fiskalizacije e-Računa.

Što znači “dvostruko priznavanje troška sponzorstva”?

To znači da poduzetnici koji sponzoriraju kulturne, znanstvene, sportske, humanitarne i druge općekorisne svrhe, trošak sponzorstva mogu priznati dva puta: prvi put kao rashod koji smanjuje njihovu dobit, a drugi put kao dodatno umanjenje porezne osnovice. Cilj je potaknuti tvrtke na veća ulaganja u društveno korisne djelatnosti.

Hoće li Porezna uprava moći pregledavati moje osobne podatke s elektroničkih uređaja?

Ovo je jedno od spornih pitanja. Prijedlog zastupnika da osobni podaci (e-pošta, fotografije, zdravstveni podaci) ne smiju biti predmet poreznog nadzora nije prihvaćen u Saboru. To otvara mogućnost da, pod određenim uvjetima i u svrhu poreznog nadzora, porezna tijela mogu pristupiti podacima s osobnih elektroničkih uređaja. Granice tih ovlasti i dalje su predmet rasprave i zahtijevaju jasnije zakonsko definiranje te strogi nadzor.

Što je ESAP i kako će utjecati na financijsko tržište?

ESAP (European Single Access Point) je Jedinstvena europska pristupna točka, digitalna platforma EU-a koja će na jednom mjestu prikupljati sve javno dostupne financijske informacije europskih poduzeća. Cilj je povećati transparentnost tržišta kapitala, olakšati investitorima pristup podacima i učiniti EU tržište privlačnijim. Za Hrvatsku to znači usklađivanje financijskih zakona i obvezu HANFA-e da prosljeđuje relevantne podatke u strojno čitljivom formatu.

Koje su promjene u stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima?

Novi model stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima uvodi mogućnost otkupa državnih neuseljivih stanova (ne samo najma), povećava iznose za dodjelu građevinskog materijala (s 25% na 50%) te izjednačava najamninu u državnim stanovima i kućama na 36 centi po kvadratnom metru. Zakon također uređuje stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika koji se vraćaju u Hrvatsku.

Što znači “povratno djelovanje” zakona o stambenom zbrinjavanju?

Povratno djelovanje, ili retroaktivnost, znači da se neke odredbe zakona mogu primjenjivati i na događaje ili situacije koje su se dogodile prije nego što je zakon stupio na snagu. U ovom slučaju, prihvaćen je zaključak da postoje posebno opravdani razlozi za povratno djelovanje odredbi članka 26. To bi moglo utjecati na ranije pokrenute postupke ili zahtjeve za stambeno zbrinjavanje.