Rusija će u 2025. godini usmjeriti nevidenih 5,1% bruto domaćeg proizvoda (BDP) na financiranje rata u Ukrajini, kako je izjavio ministar obrane Andrej Belousov. Ova službena procjena, prva za navedenu godinu, otkriva duboke ekonomske i fiskalne promjene koje će obilježiti rusko društvo u godinama koje dolaze. Na temelju procijenjenog BDP-a od 217 bilijuna rubalja (oko 2,7 bilijuna američkih dolara), ratna potrošnja iznosit će impresivnih 11 bilijuna rubalja, što predstavlja jedan od najvećih financijskih angažmana u modernoj povijesti.
Proračunske restrikcije i rezanje troškova
Ministarstvo obrane Rusije suočilo se s izazovnim proračunskim ograničenjima za 2025. godinu, što je zahtijevalo značajno smanjenje troškova u nekim sektorima. Belousov je istaknuo da će ukupna potrošnja Ministarstva obrane, uključujući i neratne aktivnosti, iznositi 7,3% BDP-a. Za usporedbu, proračun za 2024. godinu dodijelio je 6,2% BDP-a za obranu i dodatnih 1,8% za nacionalnu sigurnost, što ukupno čini 17 bilijuna rubalja. Ove brojke naglašavaju kako se ratna ekonomija postepeno širi, zahvaćajući sve veći dio nacionalnih resursa.
Vođenje borbenih operacija dovelo je do ekspanzije vojne potrošnje, što je zahtijevalo rigoroznu optimizaciju proračunskih prioriteta. Kao što je Belousov naveo na godišnjem sastanku ministarstva, kojem je prisustvovao i predsjednik Vladimir Putin, “Sve to zahtijevalo je strogu optimizaciju i definiranje prioriteta u proračunu za obranu.” Ova izjava naglašava tešku ravnotežu između financijskih mogućnosti i operativnih potreba.
Utjecaj na druge sektore
Rezanje troškova nije prošlo bez posljedica. Sektori kao što su obrazovanje, zdravstvo i infrastruktura doživjeli su smanjenja financiranja kako bi se osiguralo da vojni napori ostanu neometani. Primjerice, procijenjeno je da će izdaci za javno zdravstvo pasti za otprilike 4% u usporedbi s predratnim razinama, što može imati dugoročne negativne učinke na opće stanje nacije.
Povećanje poreza za financiranje ratne potrošnje
Kako bi podržali rastuću ratnu potrošnju, ruske vlasti planiraju povećati neke poreze počevši od 2026. godine. Ovo je direktna posljedica toga što se Rusija, nakon četiri godine rata, suočava s ozbiljnim fiskalnim izazovima. Dvostruko povećanje ciljanog proračunskog deficita za 2025. godinu samo je predigra za šire porezne reforme koje će obuhvatiti i fizičke i pravne osobe.
U 2026. godini, vlada planira dodijeliti 5,5% BDP-a za obranu i 1,7% za nacionalnu sigurnost, što ukupno iznosi 16,8 bilijuna rubalja ili 38% proračunske potrošnje. Ove promjene ukazuju na to da će ratni napor i dalje dominirati ekonomskom politikom, uz potrebu za trajnim fiskalnim prilagodbama.
Primjeri poreznih promjena
Očekuje se da će porezne promjene uključivati povišenje poreza na dobit poduzeća s trenutnih 20% na 25%, kao i uvođenje dodatnih naknada za visoke prihode pojedinaca. Neke industrije, poput naftne i plinske, već su doživjele povećane doprinose, što ukazuje na strategiju ciljanja sektora s većim financijskim kapacitetom.
Dugoročni ekonomski i društveni utjecaji
Visoka vojna potrošnja i porezne mjere imat će značajan utjecaj na rusko gospodarstvo i društvo u cjelini. S jedne strane, povećana potrošnja može stimulirati određene industrije, poput obrambenog sektora, stvarajući privremena radna mjesta i potičući tehnološke inovacije. S druge strane, dugoročne posljedice uključuju smanjenje ulaganja u civilne sektore, povećanje javnog duga i potencijalnu inflaciju.
Statistički podaci pokazuju da je inflacija u Rusiji već porasla s 4% u 2021. na preko 7% u 2024., a očekuje se daljnji rast kako rat traje. Ovo može dovesti do smanjenja stvarnih primanja građana i povećanja siromaštva, posebno među ranjivim skupinama.
Usporedbe s povijesnim primjerima
Slične ekonomske strategije primjenjivane su u prošlosti tokom dugotrajnih sukoba. Primjerice, Sjedinjene Države tijekom Vijetnamskog rata također su povećale vojnu potrošnju i uvele posebne poreze, što je rezultiralo dugotrajnim ekonomskim izazovima kao što su stagflacija 1970-ih. Ruski slučaj može slijediti sličan obrazac ako se rat produži.
Zaključak
Ruska odluka da usmjeri preko 5% BDP-a na rat u Ukrajini 2025. godine predstavlja dramatičan pomak u nacionalnim prioritetima, s dubokim implikacijama za ekonomiju i društvo. Povećanje poreza i proračunske restrikcije naglašavaju težinu fiskalnog opterećenja, dok dugoročni utjecaji na inflaciju, javni dug i društvenu koheziju ostaju zabrinjavajući. Kako se sukob nastavlja, Rusija će se suočavati s izazovima u balansiranju ratnih potreba s održivošću unutarnjeg razvoja.
Često postavljana pitanja
Koliko će Rusija potrošiti na rat u Ukrajini 2025. godine?
Rusija planira potrošiti 5,1% BDP-a, što iznosi oko 11 bilijuna rubalja, prema službenim procjenama ministra obrane Andreja Belousova.
Kako će Rusija financirati povećanu vojnu potrošnju?
Očekuje se povećanje poreza počevši od 2026. godine, uključujući povišenje poreza na dobit poduzeća i dodatne naknade za visoke prihode, kako bi se pokrili fiskalni deficiti.
Koji su dugoročni utjecaji visoke vojne potrošnje na rusko gospodarstvo?
Dugoročni utjecaji uključuju potencijalnu inflaciju, smanjenje ulaganja u civilne sektore, povećanje javnog duga i društvene nejednakosti, što može usporiti oporavak nakon rata.
Je li ova razina vojne potrošnje održiva?
Iako kratkoročno održiva uz porezna povišenja, dugotrajno održavanje ovakvih razina može dovesti do ozbiljnih ekonomskih problema, uključujući recesiju i fiskalnu krizu, posebno ako se rat produži.
Leave a Comment