—
Rusija je, prema najnovijim obavještajnim izvješćima američkih stručnjaka, počela raspoređivati hipersonične balističke projektile Orešnik u bivšoj zračnoj bazi u istočnom dijelu Bjelorusije. Ovi projektili, sposobni nositi nuklearne bojeve glave, mogu doseći ciljeve do 5.500 kilometara, što bi im omogućilo da ugrožavaju ne samo Ukrajinu, nego i dijelove Europe. To je prvi put nakon Hladnog rata da Moskva postavlja nuklearno oružje izvan svojih granica, a znak je kako Kremlj sve više oslanja na prijetnju nuklearnim napadima kako bi obeshrabrio NATO i zapadne saveznike koji podržavaju Kijev.
Izvorni članak iz američkih medija potvrđuje da su istraživači Jeffrey Lewis i Decker Eveleth, koji su analizirali satelitske snimke, otkrili karakteristike koje ukazuju na stratešku raketnu bazu u blizini Kričeva – grada oko 300 kilometara istočno od Minska. To je samo početak, jer se očekuje da će u Bjelorusiji biti smješteno do deset takvih projektila, a lokacija je dovoljno velika samo za tri lansera, što znači da će ostali biti raspoređeni na drugim mjestima. Što to znači za Hrvatsku? Za NATO? Za sigurnost Europe? Odgovori na ova pitanja nisu samo teorijske, nego i konkretna opasnost koja se već približava.
—
Zašto je Orešnik tako opasan?
Orešnik nije obična raketa – radi se o hipersoničnom balističkom projektilu koji može letjeti deset puta brže od zvuka (preko 12.000 km/h). To ga čini gotovo nemogućim za presretanje modernim obranbenim sustavima, kao što su američki THAAD ili europski Patriot. Putin se hvali da je nemoguće presresti, a to je izravna prijetnja ne samo Ukrajini, nego i zemljama koje su članice NATO-a.
1. Domet koji ugrožava Europu
– 5.500 kilometara znači da Orešnik može pogoditi cijeli sjeverni dio Europe, uključujući Poljsku, Njemačku, Češku i čak dijelove Italije.
– Hrvatska nije izvan opasnosti, jer bi projektil mogao biti lansiran iz Bjelorusije i, uz pravilan smjer, doseći i naš teritorij. To nije teorija – to je realna opasnost, jer Rusija već ima rakete Kalibr koje mogu doseći do 2.500 km, a Orešnik ih nadmašuje.
– Strateška važnost: Ako bi Orešnik bio stacioniran u Bjelorusiji, Moskva bi mogla ugrožavati NATO-inu istočnu granicu – Poljsku, Litvu, Latviju i Estoniju – u slučaju eskalacije rata.
2. Nuklearna opasnost: Prvi put nakon Hladnog rata
– Orešnik može nositi nuklearne bojeve glave, što znači da bi u slučaju rata Rusija mogla bistati nuklearni napad na NATO zemlje.
– To je prvi put od raspada Sovjetskog Saveza da Moskva postavlja nuklearno oružje izvan svojih granica. Posljednji put je bilo 1991., kada su nuklearne rakete smještane u Ukrajini, Bjelorusiji i Kazahstanu.
– Politička poruka: Kremlj šalje signal da NATO ne može sigurno opskrbljivati Ukrajinu oružjem jer bi to moglo dovesti do nuklearne konfrontacije. To je direktna provokacija, jer NATO već raspolaže raketaima u Njemačkoj i Poljskoj.
3. Hipersonična tehnologija: Nemoguće za presretanje
– Brzina od 12.000 km/h znači da projektil ne može biti zaustavljen običnim raketnim sustavima.
– SAD i NATO već razvijaju obranbeni sustav protiv hipersoničnih projektila, ali Rusija je korak ispred u ovom području.
– Ukrajina je već testirala Orešnik u borbenim uvjetima – u studenom 2024. Rusija ga je koristila protiv ukrajinskih ciljeva, što potvrđuje da je spremna za masovnu upotrebu.
—
Što kaže Moskva? Odgovori i provokacije
Rusija ne ide u krizu bez razloga – ili to misli. Ministar obrane Viktor Krenjin je u srijedu izjavio da raspoređivanje Orešnika nije promjena ravnoteže snaga u Europi, već odgovor na agresivne akcije Zapada. Ali što to zapravo znači?
1. „Odgovor na NATO“ – ili samo provokacija?
– Rusija optužuje SAD i NATO da opskrbljuju Ukrajinu oružjem koje može ugrožavati Rusiju (npr. ATACMS rakete koje imaju domet od 170 km).
– Putin je već rekao da će „odgovoriti“ na svako oružje koje ugrožava Rusiju, a Orešnik je samo jedan od takvih „odgovora“.
– Problem: Orešnik nije samo konvencionalna raketa – može nositi nuklearne glave, što čini situaciju dramatično opasnijom.
2. Bjelorusija kao „štit“ Rusije
– Aleksandar Lukašenko je potvrdio da su prvi Orešnici već raspoređeni u Bjelorusiji, ali bez navođenja točne lokacije.
– Zašto Bjelorusija? Jer je blizu Rusije, ali i dovoljno daleko da ne bude lako cilj za NATO.
– Politički značaj: Lukašenko je zavisan od Moskve, a raspoređivanje nuklearnih projektila u njegovoj zemlji jača njegovu poziciju prema Zapadu.
3. NATO ne odgovara – ali se priprema
– SAD i Njemačka već planiraju stacioniranje hipersoničnih projektila Dark Eagle u Njemačkoj 2025. godine.
– To je direktna provokacija Rusiji, jer bi to moglo dovesti do nuklearne eskalacije.
– Hrvatska nije izvan ove dinamike: ako NATO odluči raspoređivati rakete u Hrvatskoj (npr. u obrani od eventualnog ruskog napada), to bi moglo biti odgovor na Orešnik.
—
Što znači za Hrvatsku i NATO?
Hrvatska nije direktno ugrožena Orešnikom, ali opasnost od nuklearne eskalacije je realna. Što to znači za nas?
1. Hrvatska u središtu geopolitičkih igara
– Hrvatska je članica NATO-a, što znači da moramo se pripremiti na eventualnu eskalaciju.
– Rusija već ima rakete koje mogu ugrožavati Hrvatsku (npr. Kalibr iz Crnog mora).
– Ako Orešnik bude stacioniran u Bjelorusiji, Hrvatska bi mogla biti „kolateralna žrtva“ u slučaju nuklearne konfrontacije.
2. NATO mora odgovoriti – ali kako?
– SAD i Evropa već razmatraju raspoređivanje raketa u Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
– Hrvatska bi mogla biti jedna od zemalja koje bi trebale razmotriti obranu od hipersoničnih projektila.
– Problem: Nuklearni projektili su nemogući za presretanje, pa bi Hrvatska morala investirati u obranu protiv takvih napada.
3. Što ako dođe do rata?
– Rusija bi mogla koristiti Orešnik protiv NATO zemalja ako bi se rat proširio.
– Hrvatska bi mogla biti cilj konvencionalnih napada (npr. raketa Kalibr iz Crnog mora).
– Najgori scenarij: Nuklearni napad na NATO zemlje koji bi mogao dovesti do opće europske krize.
—
Češće pitanja o Orešniku i nuklearnoj opasnosti
1. Zašto Rusija raspoređuje nuklearne rakete u Bjelorusiji?
Rusija ne radi samo zbog obrane – to je politički potez. Kremlj šalje signal da NATO ne može sigurno opskrbljivati Ukrajinu bez rizika od nuklearne konfrontacije. To je i odgovor na planirano stacioniranje američkih raketa u Njemačkoj.
2. Može li Orešnik pogoditi Hrvatsku?
Teoretski da, jer ima domet od 5.500 km. Ako bi bio lansiran iz Bjelorusije u pravcu Jugoistočne Europe, Hrvatska bi mogla biti u zoni rizika. Ali to ovisi o smjeru lansiranja.
3. Što će učiniti NATO ako Rusija stavi nuklearne rakete u Bjelorusiju?
NATO već razmatra raspoređivanje raketa u Njemačkoj i Poljskoj, ali nikad neće odgovoriti nuklearnim oružjem. To bi bilo samoubojstvo, jer bi to moglo dovesti do trećeg svjetskog rata.
4. Može li Hrvatska biti nuklearni cilj?
Ne direktno, ali ako dođe do opće europske krize, Hrvatska bi mogla biti kolateralna žrtva. Najveća opasnost je od konvencionalnih napada (rakete Kalibr, avioni).
5. Što može učiniti Hrvatska za svoju obranu?
– Investirati u obranu protiv hipersoničnih projektila (npr. sustavi kao Iron Dome).
– Jačati obranu protiv raketa (npr. Patriot sustav).
– Sarađivati s NATO-om u planiranju obrane od eventualnih napada.
—
Zaključak: Europa se približava nuklearnoj krizi
Rusija ne igra sa sigurnošću Europe – ona aktivno šalje poruke da je spremna koristiti nuklearno oružje ako se situacija pogorša. Orešnik nije samo raketa – to je i politička poruka da Kremlj neće tolerirati NATO-inu pomoć Ukrajini.
Hrvatska mora biti spremna. To ne znači panika, već razumijevanje da smo u nevoljnom središtu geopolitičkih sukoba. NATO će morati odgovoriti, ali nikad neće započeti nuklearni rat. Problem je u tome što Rusija već ima oružje koje može zaprijetiti Europi.
Ako se situacija pogorša, Hrvatska će morati razmotriti svoje obranbeno planiranje. To nije scenarij iz filma – to je stvarna opasnost. I to je razlog zašto smo svi morali obratiti pažnju na ovaj problem.
—
FAQ sekcija je integrirana u tekst, ali možete je i samostalno koristiti za dodatnu interakciju s čitateljima.
Leave a Comment