Na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke ponovno je zazvonio alarm – Riječka koalicija straha pokazala je svoju silu u trenutku kada se odlučivalo o prijedlogu proračuna za 2026. godinu. U povijesti lokalne politike rijetko susrećemo spoj onih koji jedni druge nazivaju nepomirljivim protivnicima, a opet zajedno dižu ruke protiv smanjenja poreza. No upravo se to dogodilo: HDZ, SDP i Možemo – nekada frontalno suprotstavljeni igrači – uspjeli su artikulirati zajednički refleks straha pred novim valom reformi.
Proračun kao poligon politike straha
Brojevi koji ne lažu, ali zastrašuju
U srcu svakog proračuna krije se golema količina podataka i projekcija. Svaki planirani iznos za vrtić, komunalne naknade ili uređenje prometnica najčešće pobuđuje politiku prezira ili salve prigovora. U Rijeci, nakon promjene vlasti i dolaska gradonačelnice Ive Rinčić, ti su brojevi postali katalizator neviđene koalicije. Kada se okrenemo tablicama koje prikazuju planirane prihode i rashode, jasno je da svaka stavka nosi svoju ideološku težinu: smanjiti prirez za trećinu ili očuvati socijalne naknade u dosadašnjem obujmu?
Političari su se godinama navikli manipulirati građanskom percepcijom kroz strah od „reza“ i „štednje“. I upravo to je jezgri Riječke koalicije straha dalo snagu da zablokira inicijativu o sniženju prireza. Brojevi su, unatoč hladnoj egzaktnoj naravi, izvukli iz ormara sve unutarnje strahove o gubitku kontrole i političke moći.
Porezna križaljka i politički refleksi
Kada se tema poreza nađe na dnevnom redu, stranke uglavnom imaju unaprijed napisan odgovor: „Viši porezi jamče socijalnu sigurnost“ ili „Niži porezi potiču razvoj gospodarstva“. U Rijeci je prijedlog Ivice Rinčić otvorio pitanje: tko ustvari profitira od većeg dijela novca koji građani zaradi? Ako novac ostane građanima i poduzetnicima, pada mogućnost političkih projekata i socijalnih subvencija. Tu se ogleda strah svih triju strana – bojazan od gubitka mehanizma utjecaja, od smanjenja budžetskih rezerve i od gubitka utjecaja na lokalne udruge, institucije te vlastitu biračku bazu.
Trojka političke nedodirljivosti
HDZ i strah od promjena
Hrvatska demokratska zajednica godinama je tradicionalno podupirala visoki prirez u najvećim gradovima kao jamac proračunske stabilnosti. U njihovoj retorici visoki prihodi osiguravaju infrastrukturu, bolje plaće u javnoj upravi i moćni klijentelistički lanac. Svaka prijetnja smanjenjem poreza automatski znači pucanj u kolosijek – udarac na gradske autoceste milosti.
SDP i kolektivna nutarnja kontrola
Socijaldemokrati vide u visokom prirezu instrument poštenijeg raspoređivanja bogatstva. U Rijeci su se godinama isticali kao čuvari široke socijalne mreže, od subvencija za umirovljenike do kreativnih programa podrške nezaposlenima. Smanjenje prireza primarno se protumačilo kao napad na „solidarnost“, a SDP je odmah reagirao ujedinjenim glasom: „Smanjenje je neprihvatljivo jer ruši socijalnu pravdu.“
Možemo i strah od gubitka mobilizacije
Zeleni aktivisti s biciklima i platnenim torbama već godinama mobiliziraju birače na riječke trgove. Njihovo revolucionarno zalaganje za zelene politike i socijalnu jednakost počiva na uvjerenju da se svaki novčić mora stalno inkubirati kroz projekte, istraživanja i aktivističke događaje. Smrtni grijeh – ostaviti građanima više slobode da sami raspolažu svojim sredstvima. Upravo se tu isprepleta strah od gubitka radikalnog naboja i rizik da se birač umiri zadnjim povišenim prirezom.
Što Riječani dobiju, a što gube?
Prednosti novog proračuna
- Stavke za obrazovanje: 15% povećanje uložaka u osnovne škole i vrtiće
- Investicije u promet: novi busevi na električni pogon i biciklističke staze duljine 20 km
- Socijalna pomoć: dodatne mjere za mlade obitelji i građane s niskim primanjima
- Kulturni programi: sufinanciranje lokalnih festivala i umjetničkih rezidencija
Uz snažan naglasak na inovacije i zelenu infrastrukturu, Rijeka ima priliku profilirati se ne samo kao luka kulture, već i kao pametan grad koji gura razvoj start-upova i tehnoloških hubova. To je zapravo odgovor na pitanje: može li se grad izvući iz posteuropske krize i zadržati mlade naraštaje?
Izazovi i mogući rizici
- Nedostatak fleksibilnosti u rebalansu proračuna tijekom godine.
- Ovisnost o državnim transferima i europskim fondovima.
- Pritisak lobija javne uprave da se ne smanjuju osobne naknade.
- Potencijalni odlasci stručnjaka zbog nesigurne ekonomske perspektive.
S jedne strane, planirani rast financijskih sredstava u obrazovanju i kulturi garantira dugoročnu održivost. No s druge, ovisi li se previše o regresivnom učinku države – da ne bi kršila socijalnu koheziju – stvarni je izazov s kojim će se novo vodstvo Rijeke morati suočiti.
Gledanje kroz povijesnu prizmu: Rijeka kao luka otpora
Podrijetlo riječke nezavisnosti
Rijeka je stoljećima bila raskrižje kultura, trgovačkih putova i političkih utjecaja: od austrougarskog Carstva, preko Italije do Titove Jugoslavije. Svaki je sloj ostavio pečat posebne žilavosti i svijesti o autonomiji. U sjećanju nacije ostali su projekti iz 19. stoljeća kada je riječki riječki hrast poslužio kao simbol samouprave pomoraca. Upravo ta antička iskra otpora i želja za samostalnošću prožima i današnje političke rasprave.
Nekadašnja riječko-američka veza
Između 1930-ih i 1960-ih Rijeka je imala direktnu brodsku liniju za New York, ponosni simbol globalne povezanosti. Posljedice tih veza očituju se i danas u riječi kroz dijalektalizme iz engleskog i američku kulturu kafića i klubova. Mnogi stručnjaci vjeruju da bi grad mogao ponovno iskoristiti svoju lučku poziciju kako bi potaknuo izvozne industrije i turistički promet na Baltičko-jadranskoj osi.
Smanjenje poreza kao politički potres
Ekonomija prakticizma vs. ideološke barijere
Praksa pokazuje: gradovi koji su odlučili sniziti prirez najčešće ostvare veći investicijski ciklus i boje se manjih negativnih utjecaja na socijalnu mrežu. No kod nas se uvijek javlja pitanje: hoće li smanjenje stvarno donijeti rast ili će prouzročiti rupu u proračunu? Čitava Riječka koalicija straha upravo je takve dileme pretvorila u oružje: bojazan da sniženje poreza generira potpuni slom socijalne politike.
Primjeri iz drugih gradova i država
- Zürich (Švicarska): prirez 100% – visoki standard u zdravstvu i školstvu; rast BDP-a za 2% godišnje.
- Cluj-Napoca (Rumunjska): sniženje prireza s 16% na 10% – potaknuto otvaranje pet novih tehnoloških tehnoparka.
- Ljubljana (Slovenija): fiksni prirez 15% – uravnotežen proračun i investicije u zelenu ekonomiju.
Iz tih primjera možemo izvući nastavak strategije: umjereno sniženje prireza praćeno jasnim planom ulaganja u ključne sektore. Bez koordinacije, manevri ostaju puki strah pred mogućim posljedicama.
Perspektive za budućnost
Rast malih poduzetnika i lokalna ekonomija
Mnogi proizvođači i obrtnici u Rijeci već godinama žaloste se na previsoke namete i zastarjele propise. Novi bi proračun mogao otvoriti prostor za mikroinvesticije, brz pristup kreditima i privatno-javno partnerstvo, osobito u kreativnim industrijama. Rezultat: otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje emigracije mladih stručnjaka.
Demografski i socijalni učinci
Pad troškova života potaknuo bi demografsku obnovu – obitelji s dva ili tri djeteta osjećale bi manji financijski teret. Istovremeno, veći broj sredstava u privatnom džepu građana povećao bi potrošnju u lokalnim trgovinama i uslužnim djelatnostima. Na kraju, cijeli se grad može transformirati u oazu stabilnog rasta, umjesto da se stalno vrti u krug straha i političkih blokada.
Zaključak
Riječka koalicija straha otkrila je pravu prirodu političke igre: jedna ruka spremna je dijeliti plašljiv pogled na reforme, dok druga vješto ignorira dugoročne koristi za građane. HDZ, SDP i Možemo, iako se deklarativno razlikuju, udružili su se kako bi spriječili smanjenje prireza i zadržali kontrolu nad ključnim financijskim tokovima. No, upravo se sada otvara prilika da Grad Rijeka preuzme odgovornost – gradi se most prema pametnim ulaganjima, nudi poticaj malim gospodarstvenicima i daje mladima perspektivu. Vrijeme je za prelazak iz straha u akciju.
FAQ
1. Što je Riječka koalicija straha?
Riječka koalicija straha neformalni je naziv za trenutni savez HDZ-a, SDP-a i Možemo u riječkom Gradskom vijeću, koji su zajednički glasovali protiv smanjenja prireza u prijedlogu proračuna za 2026. godinu.
2. Tko je predložio smanjenje prireza u Rijeci?
Inicijativu je pokrenula nova gradonačelnica Iva Rinčić, koja je u proračunu za 2026. godinu predvidjela smanjenje prireza za trećinu, s ciljem poticanja lokalne ekonomije i pružanja veće financijske slobode građanima.
3. Koje su glavne prednosti smanjenja prireza?
- Povećanje potrošnje građana i podrška malim poduzetnicima.
- Poticanje investicija u start-upove i tehnološke hubove.
- Smanjenje emigracije mladih stručnjaka.
- Demografska obnova i jačanje kupovne moći obitelji.
4. Koji su glavni rizici takve mjere?
Među významnijim rizicima nalaze se mogućnost proračunskog manjka, veća ovisnost o državnim transferima te pritisak javne uprave na povećanje plaća i naknada bez adekvatne kompenzacije.
5. Postoje li primjeri uspješnih proračunskih reformi?
Da, primjeri iz Cluj-Napoca (Rumunjska), Ljubljane (Slovenija) i njemačkih gradova pokazuju da umjereno sniženje prireza, kombinirano s jasnim planom ulaganja, dovodi do održivog gospodarskog rasta i jačanja socijalne mreže.
Leave a Comment