Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
Odluka Hrvatskog sabora o usvajanju zakona kojim se omogućuje izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, tik uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, izazvala je lavinu reakcija i ujedinila sve razine vlasti u susjednoj državi. Tajnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma BiH Sabina Šahman Salihbegović istaknula je jedinstvenost situacije. “Svi smo ovdje uključeni, svaka razina vlasti. Ovo je jedinstven slučaj u Bosni i Hercegovini da se doista uključuje svaka razina vlasti”, kazala je, najavljujući pravnu bitku, piše N1 BiH.
Očekivana, ali problematična odluka
U Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH nisu iznenađeni odlukom Sabora. “Očekivano je. Smatrali smo da će zakon biti donesen jer su krenuli u brzu proceduru. Prije nekoliko mjeseci započela je procedura izrade tog zakona, potom prijedloga zakona i na kraju je jučer, nažalost, zakon usvojen”, pojasnila je Šahman Salihbegović.
Ona naglašava da je ključni problem u tome što je Hrvatska ovim zakonom derogirala vlastiti Zakon o prostornom uređenju iz 2023. godine. “U suštini, problem je u tome što su tim zakonom derogirali Zakon o prostornom uređenju koji su donijeli 2023. godine, a u kojem su naveli da će u roku od dvije godine donijeti Državni plan prostornog razvoja Hrvatske, što nisu učinili”, rekla je, dodajući kako je Hrvatska kao razlog navela tehničku i stručnu zahtjevnost, čime je, prema njezinim riječima, izbjegla suštinski uključiti BiH u proces odlučivanja o lokaciji.
Zašto baš Trgovska gora?
Na pitanje zašto je Hrvatskoj toliko važno da odlagalište bude baš na Trgovskoj gori, Šahman Salihbegović nudi nekoliko razloga. “Zato što se nalazi na granici i nema utjecaja na njihovo stanovništvo. Njihovo stanovništvo tamo praktički i ne živi, možda oko tisuću ljudi, dok je s naše strane mnogo više stanovnika. Naši stručnjaci smatraju da dvije trećine utjecaja ide prema našoj zemlji, a samo jedna trećina prema Hrvatskoj”, ističe ona.
Kao moguće razloge navodi i financijske interese te činjenicu da je dio Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske, koji bi bili pogođeni, turistički orijentiran.
Pravna bitka i međunarodni sporovi
Bosna i Hercegovina sprema se za dugu pravnu borbu. Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Bojan Vipotnik, otkrio je da će se BiH i Hrvatska zbog Trgovske gore u svibnju 2026. godine naći na javnom sučeljavanju u Ženevi. BiH će se pozvati na Espoo i Aarhušku konvenciju, koje se bave prekograničnim utjecajem na okoliš.
“Iskoristit ćemo sve instrumente koje te konvencije nude. Bosna i Hercegovina angažirala je i odvjetničku kuću iz Francuske koja je pripremila predstavku za Tajništvo Espoo konvencije. Na temelju te predstavke naša će delegacija 15. svibnja 2026. godine, zajedno s ministrima, iznositi i braniti argumente”, najavila je Šahman Salihbegović.
Dodala je kako su prikupljeni i brojni znanstveni radovi s fakulteta u Bihaću i Banjoj Luci koji dokazuju da lokacija nije prihvatljiva.
Formalna suradnja bez suštine
Ovaj slučaj ozbiljno je narušio dobrosusjedske odnose, a ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto odluku je nazvao “neprijateljskim činom Hrvatske prema BiH”. S druge strane, hrvatski premijer Andrej Plenković tvrdi da je BiH u potpunosti informirana o svemu.
Šahman Salihbegović pojašnjava prirodu te informiranosti. “Oni sve rade formalno. Formalno nas obavještavaju i formalno nas uključuju, ali ne suštinski. Primjerice, 2018. godine poslali smo 70 primjedbi, a usvojene su samo tri”, kazala je.
Zaključila je kako BiH želi suradnju s Hrvatskom, posebice na zajedničkim istraživanjima, jer bez toga nema međusobnog povjerenja.
Zaključak
Odluka Hrvatske o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori izazvala je veliku pažnju i pobudila sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini. Svi su se ujedinili protiv ove odluke, što je jedinstven slučaj u regiji. Ključni problem leži u tome što je Hrvatska derogirala vlastiti Zakon o prostornom uređenju, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo u BiH. Pravna bitka i međunarodni sporovi su samo početak dugogodišnjeg sukoba između dvije države.
FAQ
Zašto je Hrvatska izabrala Trgovsku goru za odlagalište radioaktivnog otpada?
Hrvatska je izabrala Trgovsku goru zbog nekoliko razloga. Lokacija se nalazi na granici, što smanjuje utjecaj na stanovništvo, a samim time i javno nezadovoljstvo. Također, Hrvatska je navela tehničku i stručnu zahtjevnost kao razlog za brzu proceduru donošenja zakona.
Kako će se riješiti spor između Hrvatske i BiH?
Spor između Hrvatske i BiH će se riješavati kroz pravnu bitku i međunarodne konvencije. BiH će se pozvati na Espoo i Aarhušku konvenciju, koje se bave prekograničnim utjecajem na okoliš. Javno sučeljavanje u Ženevi planirano je za svibanj 2026. godine.
Koja je reakcija BiH na odluku Hrvatske?
Bosna i Hercegovina je odluke Hrvatske nazvala neprijateljskim činom. Svi su se razini vlasti u BiH ujedinili protiv ove odluke, što je jedinstven slučaj u regiji. Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto je odluke nazvao neprijateljskim činom Hrvatske prema BiH.
Koja je priroda suradnje između Hrvatske i BiH?
Suradnja između Hrvatske i BiH uglavnom je formalna, bez suštinskog uključivanja. BiH je poslala 70 primjedbi 2018. godine, ali su usvojene samo tri. BiH želi suradnju s Hrvatskom, posebice na zajedničkim istraživanjima, jer bez toga nema međusobnog povjerenja.
Leave a Comment