Ilustracija: Goran Kovačić/Pixsell
U Rijeci, kao i u drugim gradovima koji traže balans između dugotrajne čistoće i proračunskih ograničenja, ponovno je buknula debata o poskupljenju usluga Čistoće. Gradski vijećnici stranke Možemo! istaknuli su kako odluka o povećanju cijena ostaje upitna dok ne bude dostavljena temeljna financijska analiza poslovanja društva. Središnje pitanje ostaje: na temelju čega je donesena odluka o poskupljenju, posebno kada se odnosi na fiksni dio cijene koji se povećao za oko 70 posto, a varijabilni dio za oko 60 posto? U nastavku donosimo detalje, kontekst i posljedice koje ovakve mjere nose, pokušavajući razumjeti gdje građani Rijeke stoje u ovom složenom sustavu javnih usluga.
Uvod: Zašto se cijene vrte oko Čistoće?
Čistoća grada nije samo brojka na računu. To je složen sustav promijenljivih troškova, planova koji imaju rokove, investicija u infrastrukturu i, naravno, povjerenja građana. Čistoća Rijeka, kao javno poduzeće, djeluje unutar okvira koji je čestio predmet političkih kompromisa, optužbi za netransparentnost i pitanja o opravdanosti prelaska na individualizirani sustav prikupljanja otpada. Kad se pojavi vijest o velikom poskupljenju, svi akteri postaju dio teme: kako se troškovi mijenjaju, hoće li se kvaliteta usluge poboljšati, i koliko to revolucija ili reformu predstavlja za kućanstva.
U kontekstu lokalne politike, riječ je o okvirnom pitanju: hoće li idući financijski ciklus omogućiti održivost sustava, ili će građani biti prisiljeni podignuti glas i tražiti alternativne modele upravljanja otpadom. U tom smislu, najavljeni porast cijena nije samo brojka; to je test političke transparentnosti i stvarne sposobnosti institucija da objasne odluke i utješu građane kroz period tranzicije.
Koji su razlozi poskupljenja i što je rečeno javnosti
Financijska analiza i njezin nedostatak
Ključna točka rasprave je, naravno, prisutnost ili odsutnost završene financijske analize. Grupe unutar Gradske vijećnice ističu da bez jasnih projekcija troškova, prihoda, amortizacije i dugoročne održivosti poslovanja Čistoće nije moguće legitimno opravdati 60-postotno i 70-postotno povećanje. Financijska analiza trebao bi biti temelj svakog prijedloga poskupljenja, jer nudi odgovor na pitanja poput: koji su točni troškovi vođenja sustava, kakva su predviđanja prometa i koliko se troši na odlagališta, otpadne vode i sanitarne usluge?
Vijećnica Hana Paleka (Možemo!) naglasila je da su vijećnici tražili proteklih mjeseci da dobiju nalaz financijske analize Čistoće. Prema njezinim riječima, odgovor gradonačelnice navodi da analiza nije dovršena, već će to biti sredinom siječnja sljedeće godine. Takav raspored, naglasila je, nije prihvatljiv kada se predlaže značajno povećanje cijene koje će utjecati na brojna kućanstva i poslovne subjekte.
Procedura i rokovi – jesu li poštivane norme?
Možemo! tvrdi da rokovi uočeno kašnjenje ukazuju na problematično upravljanje procesom. Prema riječima Paleke, pisani odgovor gradonačelnice kasnio četiri dana unutar roka propisanog poslovnikom Gradskog vijeća. Takva dinamika otvara prostor za spekulacije – je li cilj iza poskupljenja da se odluka našla u završnoj fazi prije službenog objavljivanja analize i bez jasne potvrde rezultata?
Neki gradski vijećnici iz redova oporbe ističu da je odgovor pisan prije sjednice, a namijenjen kao dio paketa koji se trebao usvojiti. Zbog toga se postavlja pitanje: postoji li jasna veza između dokumentacije i samog prijedloga poskupljenja, ili je u pitanju politička taktika s ciljem osiguravanja glasova na sjednici?
Detalji poskupljenja: fiksni dio vs. varijabilni dio
Akcent je na dva dijela cijene – fiksnom i varijabilnom. Povećanje fiksnog dijela za oko 70 posto i varijabilnog dijela za otprilike 60 posto značajno će se probiti kroz račune građana. U praksi to znači da, bez obzira koliko otpad generirate, dio koji se plaća „unutar nominalne fiksne mjere“ raste. Istovremeno, varijabilni dio, koji ovisi o količini otpada ili diferencijiranim pravilima, također bilježi znatan porast. Ovakva kombinacija povećava ukupnu mjesečnu obavezu i često najviše pogađa tvrtke i kućanstva koja generiraju visok volumen otpada ili koja imaju složene režime prikupljanja.
Iznesene brojke stavljaju naglasak na porast tereta koju građani nose. Često se postavlja pitanje koliko povećanje odražava stvarna promjena troškova i koliko je opravdano tražiti veći doprinos građana ako analize još nema. U javnoj raspravi često su prisutni argumenti da bi veća fiksna komponenta potaknula bolju predanost sustavu, a istovremeno bi varijabilni dio mogao poticati štednju i povećanje vrijednosti razvrstavanja otpada. No bez jasnih brojki i uz konkretne scenarije, olakšavanje ili otežavanje tereta ostaje jednostrana procjena.
Reakcije građana i stručnjaka
Građani Rijeke često naglašavaju da njihovi računi rastu bez jasnog objašnjenja. U razgovorima s predstavnicima lokalne zajednice često se čuje kako je važan dijagnostički pristup – da bi se razumjelo gdje se novac troši, treba jasno vidjeti troškove poslovanja, amortizaciju, planove za modernizaciju infrastrukture te planove za smanjenje otpada kroz edukaciju i uspostavu učinkovitijih sistema. Neki antropološki pristupi i ekonomski modeli sugeriraju da bi transparentnost i otvorena javna rasprava o troškovima smanjili tenzije i izbjegli optužbe za nepravovremene odluke.
Uloga plana individualiziranog prikupljanja otpada (IOP)
Plan individualiziranog prikupljanja otpada predstavlja jednu od ključnih točaka budućih reformi. Ideja je uvođenje sustava po mjesnim odborima i kućanstvima, gdje bi se troškovi i naknade objašnjavali kroz specifičan obrazac potrošnje i generiranja otpada. Takav pristup često se predstavlja kao način poticanja građana da bolje odvajaju otpad, smanje količinu koju šalju na odlagališta i time utječu na ukupne troškove sustava. No prelazak na IOOP treba pažljivo izvesti, uz jasne rokove, transparentnost i, naravno, jednaku priliku za sve korisnike.
Kritičari upozoravaju da bi ubrzani prelazak na IOOP, bez prethodnih analiza i mogućnosti za prilagodbu, mogao dovesti do socijalnih tenzija. U ovom svijetu, gdje su se mnoge odluke donosile pod pritiskom sredstava za javnu potrošnju, važan je balans između stimuliranja ekoloških navika i puni zaštite potrošača. Dodatno, treba razmotriti infrastrukturu za pravilno odvajanje u domaćinstvima – jesu li kante, kontejneri i edukacija dostupni svima, a ne samo onima u bolje situiranim četvrtima?
Temporalni kontekst i statistički okvir
Iz događaja proteklih mjeseci jasno proizlazi da riječki slučaj nije izoliran; slična pitanja o cijenama, transparentnosti i pravednosti podižu i drugi gradovi u Hrvatskoj. Analize javnog mnijenja pokazuju da građani traže transparentnost, rokove i jasne projekcije zašto se novac uzima i gdje se ta sredstva ulažu. Primjeri iz drugih sredina sugeriraju da:
- Transparentna financijska analiza često smiruje javnu raspravu i smanjuje otpor prema poskupljenjima.
- Jasni rokovi za objavu nalaza i planova za IOOP povećavaju povjerenje građana u upravljanje otpadom.
- Postoje primjeri gdje predviđene uštede kroz bolje odvajanje otpada prelaze početna povećanja računa, ali to zahtijeva dosljednu edukaciju i monitoring.
Statistički gledano, takve promjene obično uključuju kratkoročno povećanje računa, no uz dugoročno poboljšanje kvalitete usluge i smanjenje otpadnih količina. U Rijeci, analitičari i gradski vijećnici zalažu se da bi porast cijena trebao biti popraćen dokumentiranim planom kako će se mjere primijeniti, kada će se provoditi i koje su očekivane koristi za građane i okoliš. Bez toga, rizik je da interesne skupine koriste povećanje kao sredstvo političkog pritiska, a građani ostanu s nejasnom kvakom koja povlači njihov račun unaprijed.
Pro i kontra – koje su alternative i koje su mogućnosti za ublažavanje udara na kućne budžete?
Argumenti za poskupljenje često se oslanjaju na prvenstveno ekonomske i operativne čimbenike. Povećanje troškova energije, održavanje infrastrukture, troškovi odlagališta i rast cijena sirovina mogu biti kočnice koje se ne mogu zanemariti bez uvlačenja javnosti u duboke rezove. No, zajedno s tim ide i dodatno opterećenje na građane, posebice one s nižim primanjima ili s više članova obitelji.
Alternative:
- Postupno povećanje cijene uz praćenje utjecaja na kućanstva i poslovni sektor uz mogućnost subsidija ili olakšica za socijalno osjetljive skupine.
- Jačanje edukacije o odvajanje otpada i poticanje recikliranja kroz karte i sustav nagrađivanja, čime se očekuje pad ukupne količine otpada i posljedično niži troškovi za odlagališta.
- Uvođenje digitalnih alata za praćenje potrošnje po kućanstvu i stvaranje transparentnih dnevnih/ mjesečnih izvješća koja bi građanima dala jasne pokazatelje.
- Fiksna komponenta prilagođena godišnjim indeksima potrošnje energije, uz mehanizam korekcije koji odgovara na promjene tržišta energije i troškove prijevoza otpada.
Dobri primjeri iz prakse uključuju transparentne javne forume, objave analitičkih izvora i planova te mogućnost sudjelovanja građana u proaktivnoj raspravi o prioritetima i investicijskim projektima. U tom kontekstu, važno je naglasiti da svaka odluka treba biti prozračna i da gradske službe moraju osigurati jasno razumijevanje kako se ZAKONski okvir i financijske odluke preklapaju s budućim reformama.
Kako se informirati, gdje tražiti podatke i što očekivati u narednom razdoblju
U ovakvim situacijama, ključna je otvorena komunikacija između Grada Rijeke, Čistoće Rijeka i građana. Preporuka je pratiti službene objave Grada Rijeke, službene liste Čistoće i pres konferencije gradske vijećnice. Uz tradicionalne medije, istinski razmjeri i detalji ovakvih odluka najbolje se sagledaju kroz službene dokumente i financijske izvještaje koji bi trebali biti dostupni javnosti.
Važno je pratiti sljedeće vektore informiranja:
- Objave o cijeni, pojašnjenje konstrukcije fiksnog i varijabilnog dijela i eventualnog prilagođavanja kroz proračunske cikluse.
- Raspis javne rasprave i sudjelovanje građana u planiranju IOOP-a.
- Javni prijedlozi i odgovori na pitanja – transparency reporti i dijalozi s vijećnicima i predstavnicima struka.
- Edukativni materijali o odvajanju otpada i njegovom utjecaju na troškove za cijeli sustav.
Etika, pravni okvir i odgovornost – važnost kontrole i nadzora
U svakom sustavu koji se bavi javnim dobrom, transparentnost i odgovornost su temeljne vrijednosti. Povećanje cijena bez uvjerljive, pristupačne i provjerljive analize potencijalno narušava povjerenje građana, a istovremeno postavlja pitanje odgovornosti političara i upravitelja. Stoga je nužno uspostaviti jasne procedure kontrola: tko odobrava, tko nadzire, i kako se dokumentiraju sve faze – od podatka o troškovima, preko izračuna cijene, do konačnog obračuna na računu građanina. U tom smislu, građani imaju pravo na pristup informacijama, a vijećnici moraju preuzeti odgovornost za objavu tih informacija na način koji je razumljiv i pristupačan za širinu publike.
Zaključak: Vrijeme za transparente odluke, a građani traže odgovore
Inicijativa Možemo! i srodne političke snage usmjerene su prema većem stupnju odgovornosti u donošenju odluka o cijeni usluga Čistoće. Postoji jasna potreba da se prije bilo kojeg poskupljenja provede temeljita financijska analiza poslovanja društva i da se objavi plan kako će se troškovi neutralizirati kroz mjere štednje, povećanje učinkovitosti i poboljšanje procesa odvoza i sortiranog otpada. Uloga građana nije samo prilagodba na novi trošak, već aktivno sudjelovanje u procesu koji će oblikovati način na koji Rijeka brine o svojim otpadima – i o svom proračunu.
Ova priča ostaje otvorena. Dok se analiza ne dovrši i dok se ne objave jasna rješenja, ostaje otvoreno pitanje: jesu li poskupljenja nužna kao kratkoročna mjera ili su dio dugoročne strategije koja bi trebala osnažiti sustav, osigurati financijsku stabilnost i zadržati javni kvalitet života?
FAQ – Često postavljana pitanja
Što konkretno znači 70-postotno povećanje fiksnog dijela cijene?
To znači da će iznos koji građani mjesečno plaćaju kao fiksni dio, bez obzira na to koliko otpada poštuju, porasti za otprilike 70 posto. Takvo povećanje značajno utječe na ukupnu vrijednost računa i može imati veći utjecaj na kućanstva koja generiraju manje otpada, ali su podložna fiksnom trošku.
Zašto je važno imati dovršenu financijsku analizu prije povećanja?
Izračuni troškova i prihoda, amortizacija i raspodjela troškova po korisnicima pomažu u razumijevanju koliko poskupljenje stvarno pokriva troškove i koliko ga je opravdano. Bez toga, postoji rizik da odluka bude donesena bez temeljnih dokaza, što može narušiti povjerenje građana i dovesti do novih opozicija ili pravnih postupaka.
Što je IOOP i kako utječe na građane?
IOOP ili plan individualiziranog prikupljanja otpada je model koji povezuje naknade s količinom otpada ili s posebnim kriterijima po kućanstvima. Ideja je potaknuti odvajanje otpada i smanjenje količine otpadnih materijija koje se odlažu na deponiju, ali prelazak treba biti popraćen jasnim smjernicama, podrškom građanima i edukacijom te sagraditi očekivanja oko računa i usluga.
Koji su rizici socijalnog opterećenja?
Brzi prelazak na nove modele i velike promjene cijena često najviše pogoduje onima s većim troškovima života ili manje elastičnim prihodima. Zbog toga su socijalne olakšice, transparentnost i komunikacijski planovi od presudne važnosti kako bi se osiguralo da najranjivije skupine ne ostanu bez osnovne usluge ili da ne budu izložene nepravednom teretu.
Koje su sljedeće mogućnosti za građane Rijeke?
Građani bi trebali pratiti službene objave Grada Rijeke i Čistoće, sudjelovati u javnim raspravama, tražiti jasna objašnjenja i neprestano tražiti transparentnost troškova. Ako postoji mogućnost za vodstvo kroz socijalne olakšice ili dizajn boljeg IOOP-a, trebali bi ih zatražiti i procijeniti njihovu izvedivost. Krucijalno je da grad i javna poduzeća ponude jasne rokove i javne izvore koji su lako dostupni svima.
Napomena: Sadržaj je prilagođen tonu istraživačkog, analitičkog pristupa koji karakterizira Kriminal.info, s naglaskom na transparentnost, odgovornost i javni interes. Čitatelji su pozvani da svojim pitanjima i komentarima doprinose dijalogu o budućnosti upravljanja otpadom u Rijeci.
Leave a Comment