U dinamičnom svijetu zdravstvene zaštite, Ministarstvo zdravstva upravo je postavilo nove temelje za dopunski rad medicinskog osoblja. Počevši od 1. siječnja 2026. godine, uvode se strogi, mjerljivi kriteriji koji direktno povezuju mogućnost rada izvan matične ustanove s dugima lista čekanja i individualnim radnim učinkom. Ova odluka, objavljena u obliku upute bolničkim ravnateljima, predstavlja jedan od najznačajnijih pomaka u regulaciji zdravstvenog sektora u posljednje vrijeme, s ciljem balansiranja između prava zaposlenika i interesa pacijenata.
Što donose nove smjernice za dopunski rad?
Ministarstvo zdravstva donijelo je detaljnu uputu koja precizno definira uvjete pod kojima zdravstveni radnici mogu obavljati dopunski rad. Za razliku od ranijih praksi, koje su često nejasne i subjektivne, nova pravila uvode objektivne, kvantitativne kriterije. Glavni fokus je na listama čekanja – ako pacijenti čekaju duže od 120 dana na određene usluge, dopunski rad u toj specijalnosti postaje nemoguć. Ovo je revolucionaran korak prema transparentnosti, ali izaziva i brojna pitanja o praktičnoj provedbi i utjecaju na zaposlenike.
Primjerice, u hipotetskoj situaciji gdje ortopedska ordinacija u nekoj bolnici ima listu čekanja od 150 dana, nijedan liječnik iz te jedinice neće moći dobiti dopuštenje za dodatne smjene u privatnoj klinici. S druge strane, ako je čekanje za dermatološke preglede samo 20 dana, svi zaposlenici te službe imaju zelenu granu za dopunski angažman.
Kako funkcioniraju kriteriji temeljeni na listama čekanja?
Sustav je dizajniran kao progresivna ljestvica koja direktno proporcionalno ograničava broj radnika koji mogu obavljati dopunski rad ovisno o dužini čekanja pacijenata. Evo kako to izgleda u praksi:
- Do 30 dana čekanja: Nema restrikcija – svi zdravstveni radnici mogu tražiti odobrenje
- 31-60 dana čekanja: Maksimalno 75% zaposlenika može dobiti dopuštenje
- 61-90 dana čekanja: Ograničenje na 50% osoblja
- 91-120 dana čekanja: Samo 25% radnika može obavljati dodatni rad
- Preko 120 dana čekanja: Potpuna zabrana dopunskog rada za sve zaposlenike
Ovi pragovi nameću ravnateljima bolnica da prvo riješe probleme u vlastitim ustanovama prije nego što dopuste osobľju dodatne angažmane. U nekom way, to je mehanizam pritiska za poboljšanje efikasnosti javnog zdravstva.
Zašto su liste čekanja postale toliko važne?
Liste čekanja dugo su bile bolna točka hrvatskog zdravstvenog sustava. Prema podacima HZJZ-a iz 2023. godine, prosječno čekanje za nehitne specijalističke preglede iznosilo je 87 dana, s izrazitim regionalnim razlikama. U nekim županijama, pacijenti su čekali i preko 200 dana na odredene procedure. Ove nove smjernice direktno koriste ovaj problem kao mjerilo efikasnosti – ako ustanova ne može brzo poslužiti svoje pacijente, njeni zaposlenici gube priliku za dodatnim zaradama.
Kako se mjeri radni učinak i zašto je to ključno?
Osim lista čekanja, drugi kĺjučni faktor je individualni radni učinak svakog zdravstvenog radnika. Ministarstvo je razvilo detaljne metričke koje prate produktivnost zaposlenika kroz posljednjih 12 mjeseci. Ovo uključuje broj obavljenih procedura, pacijenata zbrinutih po smjeni, i druge relevantne pokazatelje specifične za svaku specijalnost.
Zanimljiv primjer: Ako je prosječni liječnik interne medicine u nekoj bolnici obavio 1200 pregleda godišnje, a neki pojedinac samo 8000, taj drugi će imati manje šansi za dopunski rad čak i ako lista čekanja dopušta takve aktivnosti. Sustav nagrađuje one koji su produktivniji u svom primarnom poslu.
Koje su ostale odredbe u novim pravilima?
Uputa donosi još nekoliko važnih odredbi koje utječu na svakodnevni rad zdravstvenog osoblja:
- Trajanje odobrenja: Sva dopuštenja vrijede maksimalno godinu dana, nakon čega se moraju obnoviti
- Uvjeti ugovora: Ugovori za dopunski rad moraju jasno specificirati radne zadatke, točno vrijeme i satnicu
- Minimalna satnica: Plaća po satu ne smije biti niža od prosječne bruto satnice koju je radnik imao kod matičnog poslodavca u posljednjih 6 mjeseci
- Prioriteti pri odlučivanju: Ako ima više kandidata nego dopuštenih mjesta, prednost imaju oni s boljim radnim učinkom
Ove odredbe štite radnike od iskorištavanja istovremeno osiguravajući da dopunski rad ne utječe negativno na kvalitetu usluga u primarnom radnom mjestu.
Reakcije struke: Podjieljeni stavovi
Nove smjernice izazvale su oštru podjelu u zdravstvenoj zajednici. S jedne strane, Ministarstvo zdravstva i neke pacijentske organizacije slave odluku kao korak prema većoj odgovornosti. S druge strane, liječničke udruge izražavaju ozbiljne zabrinutosti.
Stav Ministarstva zdravstva: Red, mjerljivost i odgovornost
Ministrica zdravstva Irena Hrstić jasno je istaknula da je cilj ove reforme uspostavljanje sustava koji daje prioritet pacijentima. “Ova uputa uvodi red, mjerljivost i odgovornost u sustav dopunskog rada,” izjavila je ministrica. “Dajemo jasnu poruku da interes pacijenata i dostupnost zdravstvene zaštite imaju apsolutni prioritet.”
“Ne radi se o ograničavanju prava zdravstvenih radnika, već o uspostavljanju pravednijeg sustava u kojem dopunski rad ne smije ugroziti kvalitetu usluga u javnom sektoru.” – Irena Hrstić, ministrica zdravstva
Protivljenje liječničkih udruga: Nejjednakost i pravna neizvjesnost
Hrvatska liječnička komora (HLK) i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) oštro su kritizirale nove smjernice. Njihov glavni prigovor je da upute nisu pravno obvezujuće i da će dovesti do nejednakih uvjeta različitim ustanovama.
Prema HLK-u, činjenica da svaki ravnatelj može drugačije tumačiti i primjenjivati ove smjernice stvara pravni haos. “U javnom sustavu trebamo jasna, jedinstvena pravila, a ne upute koje svaki menadžer može interpretirati po svom nahođenju,” istaknuo je predsjednik HLK-a.
HUBOL je dodatno upozorio da će ove mjere pogoršati već postojeći problem odliva kadrova iz javnog u privatni sektor, posebno u regijama s dugim listama čekanja gdje će sada biti onemogućen dopunski rad.
Praksične implikacije za zdravstvene radnike
Za pojedinačne liječnike, medicinske sestre i tehničare, ove promjene znače potpunu promjenu u načinu na koji planiraju svoje karijere i dodatne prihode. Evo nekoliko scenarija kako bi nova pravila mogla utjecati na različite profesionalce:
Primjer 1: Dr. Ivanović, ortoped u velikoj bolnici gdje se čeka 140 dana na operacije – neće moći obavljati dopunski rad ni u jednoj privatnoj ustanovi sve dok se lista čekanja ne skrati ispod 120 dana.
Primjer 2: Medicinska sestra Ana, koja radi u hitnoj službi s minimalnim vremenom čekanja – može lako dobiti odobrenje za dodatne smjene, ali mora dokazati izvrstan radni učinak u matičnoj ustanovi.
Primjer 3: Stručnjak za magnetnu rezonancu u bolnici s listom čekanja od 45 dana – spada u kategoriju gdje maksimalno 75% osoblja može dobiti dopuštenje, pa će morati konkurirati s kolegama na temelju svoje produktivnosti.
Što ovo znači za pacijente?
Za obične građane koji koriste zdravstvene usluge, ove promjene mogu imati i pozitivne i negativne implikacije. S jedne strane, namjera je skratiti liste čekanja time što će se zdravstveno osoblje više fokusirati na posao u javnim ustanovama. S druge strane, postoji rizik da se smanji dostupnost stručnjaka u privatnom sektoru, posebno u područjima s velikim problemima čekanja.
Statistički gledano, ako ove mjere budu uspješne, pacijenti bi trebali vidjeti poboljšanje u vremenima čekanja u javnom sustavu. Međutim, u kratkoročnoj perspektivi, neki pacijenti koji su se oslanjali na privatne usluge mogu doživjeti smanjenje dostupnosti tih usluga.
Zaključak: Balansiranje između prava i odgovornosti
Nove smjernice za dopunski rad predstavljaju hrabar pokušaj da se riješi dugogodišnji problem nejednakosti u zdravstvenom sustavu. S jedne strane, štite prava pacijenata na pravovremenu skrb, a s druge, nastoje osigurati fer uvjete za zdravstvene radnike. Međutim, kao i svaka velika reforma, nose i rizike – od pravnih nesigurnosti do potencijalnog odliva kadrova.
Pravi test će doći nakon 1. siječnja 2026. godine, kada će se vidjeti hoće li ove mjere zaista skratiti liste čekanja ili će dovesti do novih problema u već napetom zdravstvenom sustavu. Jedno je sigurno – rasprava o dopunskom radu i njegovom utjecaju na kvalitetu usluga tek je počela.
Često postavljana pitanja
Kada točno stupaju na snagu nova pravila za dopunski rad?
Nove smjernice stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine i primjenjuju se na sve zahtjeve podnesene nakon tog datuma. Zdravstveni radnici koji već imaju važeća odobrenja nastavljaju po starim pravilima do isteka svojih trenutnih ugovora.
Što ako ravnatelj ne poštuje ove smjernice?
Prema uputi, ravnatelji su obvezni koristiti kontrolnu listu prilikom odlučivanja i revidirati postojeća odobrenja ako postoje organizacijski problemi. Ne poštovanje ovih pravila može dovesti do disciplinskih postupaka, a ravnatelji su dužni izvještavati ministarstvo o provedbi.
Kako se točno mjeri radni učinak?
Radni učinak se prati kroz različite metričke specifične za svaku specijalnost, uključujući broj obavljenih procedura, pacijenata zbrinutih u određenom periodu, i druge relevantne pokazatelje. Gleda se razdoblje od posljednjih 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva.
Mogu li se ove odluke pobijati ili žaliti?
Zdravstveni radnici imaju pravo žalbe ako im bude odbijen zahtjev za dopunski rad. Žalbe se podnose ravnatelju ustanove, a zatim nadležnom ministarstvu ako se problem ne riješi na lokalnoj razini.
Kako ove promjene utječu na specijalizante i stažiste?
Posebna pravila za specijalizante i stažiste još uvijek nisu detaljno definirana. Očekuje se da će Ministarstvo zdravstva izdati dodatna uputstva specifična za ove kategorije zdravstvenih radnika prije stupanja mjera na snagu.
Leave a Comment