Grad Zagreb planira za iduću godinu proračun od gotovo 3,1 milijarde eura, što predstavlja najveći iznos u povijesti grada. Unatoč impresivnoj brojci, zastupnici Kluba Liberala u Gradskoj skupštini ističu da dokument ne daje odgovore na ključna pitanja: tko točno dobiva novac, po kojim kriterijima i s kakvim očekivanim rezultatima. Kao što je istaknula predsjednica Kluba Gabriela Bošnjak, ovakav proračun grad si može priuštiti, ali ne i neracionalno trošenje bez transparentnih mehanizama. U ovom članku ćemo detaljno analizirati najveći proračun Zagreba, istražiti nedostatke u raspodjeli sredstava te razmotriti implikacije po građane i javne usluge.
Povijesni iznosi i nedostatak strategije
Proračun Grada Zagreba za narednu godinu dosegnuo je bez presedana visinu od približno 3,1 milijarde eura, što je porast u odnosu na prethodne godine. Iako se veličina proračuna čini impresivnom, kritičari poput Liberalaca ističu da nedostaje dugoročna strategija koja bi osigurali da se sredstva ulažu na učinkovit i mjerljiv način. Na primjer, unatoč visokom iznosu, mnogi projekti i programi nemaju jasno definirane pokazatelje uspjeha, što otežava praćenje ishoda i odgovornost.
Usporedbe s prijašnjim proračunima otkrivaju da rast nije praćen proporcionalnim poboljšanjima u ključnim područjima kao što su obrazovanje, zdravstvo ili infrastruktura. Umjesto toga, dio sredstava odlazi u nejasno definirane stavke, što otvara prostor za nepotizam i neefikasnost. Statistički podaci pokazuju da je Zagreb zadržao jednu od najviših stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj, što građane opterećuje, a da im se ne vraća kroz bolje usluge.
Primjeri nejasne raspodjele sredstava
Jedan od najuočljivijih primjera nejasnoća je u području kulture, gdje su iznosi za grad ske ustanove gotovo izjednačeni s onima za udruge i vanjske subjekte, unatoč tome što Grad nije njihov osnivač. Ranije je omjer bio najmanje 1:2 u korist gradskih ustanova, što je osiguravalo veću kontrolu i evaluaciju. Sada, s više od 14,5 milijuna eura namijenjenih kulturi bez jasnih kriterija, postoji rizik od rasipanja sredstava bez mjerljivih rezultata.
Drugi primjer je obrazovanje, gdje se milijuni eura raspoređuju kroz brojne programe bez transparentnih rang-lista ili evaluacije. Na primjer, za školu za djecu s autizmom izdvojeno je samo 2 milijuna eura, dok su druge nejasne stavke dobile znatno veće iznose. Ovo ukazuje na neravnotežu u prioritetima i nedostatak fokusa na stvarne potrebe građana.
Utjecaj na građane i javne usluge
Visoki porezi i nedostatak poboljšanja u javnim uslugama direktno utječu na kvalitetu života zagrepčana. Unatoč rekordnom proračunu, grad nije planirao niti jedan novi dom za umirovljenike, iako postoji dugotrajna lista čekanja i ubrzano starenje stanovništva. Ovo pokazuje da se sredstva ne usmjeravaju prema rješavanju dugoročnih društvenih izazova.
Osim toga, kontinuirani rast troškova administracije ukazuje na to da se više novca ulaže u birokratiju nego u izravne usluge za građane. Na primjer, izdvojeno je samo 61.000 eura za vatrogasnu opremu, unatoč povećanim sigurnosnim i klimatskim rizicima, što otvara pitanje jesu li prioriteti postavljeni ispravno.
Pozitivne i negativne strane proračuna
S pozitivne strane, veliki proračun omogućava financiranje brojnih projekata i programa koji mogu potaknuti gospodarski rast i poboljšati infrastrukturu. Međutim, bez transparentnosti, ovi potencijalni benefiti mogu biti umanjeni neefikasnošću. Negativna strana uključuje rizik od korupcije, neracionalnog trošenja i gubitka povjerenja građana, što dugoročno može naštetiti razvoju grada.
Kao što ističu Liberalci, uklanjanjem netransparentnih praksi moglo bi se uštedjeti između 8 i 12 milijuna eura, koja bi se preusmjerila u stvarne prioritete poput zdravstva, obrazovanja ili sigurnosti. Ovo bi omogućilo bolju ravnotežu između veličine proračuna i njegove stvarne koristi za zajednicu.
Zaključak: Potreba za reformama i transparentnošću
Rekordan proračun Zagreba predstavlja priliku za značajna poboljšanja, ali samo ako se upravljanje sredstvima temelji na jasnim kriterijima, evaluaciji i odgovornosti. Trenutni nedostaci u transparentnosti i strategiji riskiraju da se ogromni iznosi potroše bez dugoročnog pozitivnog utjecaja. Građani zaslužuju sustav koji im omogućuje da vide kako se njihov novac koristi i kakve rezultate donosi.
Kao što su zastupnice Liberalaca poručile, borba za odgovorno upravljanje ne staje, a nadamo se da će budući proračuni biti oblikovani uz veću participaciju javnosti i strožu kontrolu. Samo na taj način Zagreb može iskoristiti svoj financijski potencijal za stvaranje boljeg okruženja za sve stanovnike.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koji je iznos proračuna Grada Zagreba za iduću godinu?
Proračun iznosi gotovo 3,1 milijarde eura, što je najveći iznos u povijesti grada.
Koje su glavne kritike na račun proračuna?
Kritike uključuju nedostatak jasnih kriterija za raspodjelu sredstava, nejasnoće u tome tko dobiva novac i s kakvim rezultatima, te neravnotežu u prioritetima, kao što je podfinanciranje ključnih područja poput zdravstva i obrazovanja.
Kako proračun utječe na građane?
Građani plaćaju jedne od najviših poreza u Hrvatskoj, ali ne vide proporcionalna poboljšanja u javnim uslugama, što smanjuje kvalitetu života i povjerenje u upravljanje gradom.
Postoje li primjeri netransparentne raspodjele sredstava?
Da, na primjer u kulturi, gdje se više od 14,5 milijuna eura dodjeljuje bez javnih rang-lista, ili u obrazovanju, gdje se milijuni raspoređuju kroz nejasne programe.
Što se može učiniti za poboljšanje situacije?
Uvođenje transparentnih mehanizama, jasnih kriterija evaluacije i veće uključivanje javnosti u donošenje odluka moglo bi osigurati racionalnije korištenje sredstava.
Ovaj članak temelji se na analizi trenutne situacije i izjavama zastupnika, s ciljem pružanja informativnog uvid a u upravljanje proračunom Grada Zagreba. Za ažurirane informacije, pratite službene izvore i rasprave u Gradskoj skupštini.
Leave a Comment