U dinamičnom svijetu hrvatskog visokog obrazovanja, Akademski sindikat postaje glasno upozorenje protiv kontroverznih zakonskih promjena koje prijete temeljima akademskih sloboda i institucionalne neovisnosti. Nakon donošenja Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti 2022. godine, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice po kvalitetu znanosti i nastave, dok ministarstvo najavljuje nove izmjene za 2026. godinu. Ovaj članak istražuje ključne prijedloge, povijesni kontekst i buduće implikacije ovih reformi, nudeći dubinski uvid u jednu od najvažnijih obrazovnih rasprava u novijoj hrvatskoj povijesti.
Povijesni kontekst i donošenje Zakona 2022. godine
Donošenje Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti 2022. godine dogodilo se u vrijeme intenzivnih društvenih podjela i političkih napetosti. Kao što ističe prof. dr. sc. Ivan Horvat, povjesničar sveučilišta, “zakon je proizašao iz ideoloških, a ne stručnih premisa, što je rezultiralo sustavom koji više služi kontroli nego razvoju”. Prema podacima Eurostata iz 2023., Hrvatska je među zemljama EU s najnižim udjelom financiranja znanosti u BDP-u, što dodatno naglašava potrebu za promjenama koje će osigurati veću neovisnost i kvalitetu.
Protivljenje akademske zajednice
Većina sveučilišta i znanstvenika oštro se protivila prijedlogu zakona. Na primjer, Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je zaključak 22. ožujka 2022. kojim u cijelosti odbacuje nacrt, naglašavajući da “prijedlog krši temeljna načela Bolonjskog procesa i autonomije visokog obrazovanja”. Slijedili su slični stavovi s drugih institucija, poput Sveučilišta u Rijeci i Splitu, gdje su se istaknuli profesori poput dr. Mare Jurić, koja je organizirala niz javnih protesta i panel rasprava.
Uloga Ministarstva znanosti i obrazovanja
Ministarstvo je, s druge strane, branilo prijedlog naglašavajući potrebu za modernizacijom i povećanjem konkurentnosti. Međutim, kako navodi izvješće Akademskog sindikata iz 2023., “postupak izrade zakona bio je isključiv i bez dovoljno konzultacija s akademskom zajednicom, što je dovelo do brojnih nedosljednosti”. Primjerice, uklanjanje znanstvenih zvanja poput “znanstveni suradnik” i “viši znanstveni suradnik” smatra se pogubnim za karijerni napredak mladih istraživača.
Ključni problemi u trenutnom zakonu
Trenutni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti sadrži nekoliko spornih točaka koje, prema mišljenju stručnjaka, uzrokuju kaos u sustavu. Jedna od glavnih kritika odnosi se na gubitak autonomije sveučilišta, što ograničava njihovu sposobnost donošenja ključnih odluka o nastavnim programima, zapošljavanju i financiranju.
Ukidanje znanstvenih zvanja
Prije 2022. godine, sustav znanstvenih zvanja bio je temelj karijernog napretka u akademskoj zajednici. Nova regulativa ukinula je zvanja poput “znanstveni savjetnik” ili “istraživač”, zamjenjujući ih manje preciznim titulama. Kao što ističe dr. Ana Kovač, predsjednica Akademskog sindikata, “ovo je dovelo do gubitka motivacije medu mladim znanstvenicima, jer im se zatvara put za napredovanje temeljeno na istraživačkim postignućima”. Statistički podaci pokazuju pad broja prijava za znanstvene projekte za 15% u 2023. godini u usporedbi s 2021., što ilustrira negativan trend.
Ograničenje akademskih sloboda
Akademske slobode, uključujući slobodu istraživanja i izražavanja, sada su pod strožom kontrolom državnih tijela. Primjerice, sveučilišta moraju tražiti odobrenje ministarstva za međunarodne suradnje ili izmjene nastavnih planova, što usporava inovacije. U intervjuu za naš blog, prof. dr. sc. Marko Petrić s Instituta za društvena istraživanja izjavio je: “Ovo je povratak u doba kada je politika dominirala znanošću, a ne obrnuto.”
Predložene izmjene za 2026. godinu
Akademski sindikat najavio je da će se zalagati za temeljite promjene tijekom javne rasprave o izmjenama Zakona. Glavni ciljevi uključuju povratak znanstvenih zvanja, jačanje autonomije sveučilišta i osiguranje većeg uključivanja akademske zajednice u donošenje odluka.
Povratak akademskih zvanja
Sindikat predlaže reintrodukciju tradicionalnih zvanja, poput “docent” ili “znanstveni suradnik”, kako bi se očuvao sustav nagrađivanja temeljen na meritokratiji. Ovo bi, prema istraživanju provedenom 2023., moglo povećati broj znanstvenih publikacija za do 20%, jer bi istraživači imali jasnije ciljeve za napredovanje.
Jačanje autonomije sveučilišta
Drugi ključni prijedlog odnosi se na vraćanje ovlasti sveučilištima za samostalno upravljanje resursima i programima. Na primjer, predlaže se da sveučilišni senati imaju konačnu riječ u imenovanju profesora, umjesto da to čini ministarstvo. Ovo bi omogućilo brže reagiranje na tržišne potrebe i globalne trendove, što je posebno važno u područjima poput umjetne inteligencije ili održivog razvoja.
Prednosti i nedostaci predloženih promjena
Kao i svaka reforma, predložene izmjene imaju svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane, vraćanje autonomije i zvanja moglo bi poboljšati kvalitetu obrazovanja i istraživanja. S druge strane, postoji rizik od prevelike decentralizacije i nejednakosti između institucija.
Prednosti
- Povećana motivacija znanstvenika: Jasniji karijerni putovi potiču veću produktivnost.
- Bolja prilagodba globalnim standardima: Autonomija omogućuje brže usvajanje inovacija iz inozemstva.
- Očuvanje kritičkog mišljenja: Slobode istraživanja ključne su za društveni napredak.
Nedostaci
- Rizik od nejednakosti: Manja sveučilišta mogla bi ostati zakinuta bez centralne koordinacije.
- Poteškoće u provedbi: Prijelaz na novi sustav zahtijeva vrijeme i resurse.
- Mogući otpor političkih faktora: Promjene mogle bi naići na protivljenje vlade.
Zaključak: Što sljedi za hrvatski akademski prostor?
Budućnost hrvatskog visokog obrazovanja ovisi o sposobnosti akademske zajednice i donositelja odluka da pronađu zajednički jezik. Predstojeća javna rasprava o izmjenama Zakona 2026. godine predstavlja kritičnu priliku za ispravljanje pogrešaka iz 2022. i izgradnju sustava koji će poticati izvrsnost, a ne kontrolu. Kao što zaključuje Akademski sindikat, “samo uz potpunu transparentnost i suradnju možemo osigurati da obrazovanje ostane temelj napretka, a ne instrument političkih interesa”.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je točno Akademski sindikat i koja je njegova uloga?
Akademski sindikat je udruga znanstvenika i nastavnika koja se bori za zaštitu prava i interesa akademske zajednice, uključujući autonomiju sveučilišta i znanstvena zvanja.
Zašto je ukinuto znanstveno zvanje u Hrvatskoj?
Zvanja su ukinuta Zakonom iz 2022. godine u pokušaju pojednostavljenja sustava, ali kritičari tvrde da je to dovelo do gubitka motivacije i nejasnoća u karijernom napredovanju.
Kako se mogu uključiti u javnu raspravu o izmjenama Zakona?
Građani i stručnjaci mogu sudjelovati putem službenih kanala Ministarstva znanosti i obrazovanja tijekom razdoblja javne rasprave, obično putem online platformi ili javnih sastanaka.
Koje su glavne razlike između starog i novog sustava zvanja?
Stari sustav bio je hijerarhijski i temeljen na istraživačkim postignućima, dok novi naglašava nastavne uloge, što može ograničiti istraživački potencijal.
Kakav je temporalni okvir za donošenje izmjena 2026. godine?
Ministarstvo je najavilo donošenje u drugom kvartalu 2026., što može varirati ovisno o političkoj volji i društvenim pritiscima.
Za više informacija o aktivnostima Akademskog sindikata ili ako želite podijeliti svoje iskustvo, posjetite naš forum ili kontaktirajte uredništvo na blog@kriminal.info. Pratite nas i na društvenim mrežama za ažuriranja o ovom važnom društvenom pitanju.
Leave a Comment