Svijet s napetošću promatra razvoj događaja u Ukrajini, a izgledi za postizanje mira postaju sve važnijom temom globalne politike. Posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, dr. sc. Mate Granić, nedavno je u gostovanju na HRT-u podijelio svoju stručnu analizu situacije, osvrćući se na mogućnost prekida vatre, izglede za mirovne pregovore i ulogu ključnih međunarodnih aktera. Je li pred nama povijesni trenutak koji bi mogao donijeti dugo priželjkivani mir, ili se radi tek o privremenom zatišju pred novim burama, ostaje ključno pitanje koje muči brojne promatrače.
Ključni sastanci i neizvjesnost oko konačnog dogovora
Nedavno održani sastanak u Berlinu, na kojem su se okupili američki izaslanik Steve Witkoff, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski te čelnici Njemačke, Francuske i Velike Britanije, bio je predmet posebnog interesa dr. Granića. Iako je naglasio važnost ovakvih susreta u poticanju dijaloga, Granić je bio oprezan glede mogućnosti postizanja konačnog dogovora. “Blizu smo dogovora, ali nitko ne može garantirati da će do njega doći”, istaknuo je, dodajući kako bi eventualni sporazum značio sužavanje manevarskog prostora američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Pojedini američki mediji spekulirali su o Trumpovoj opsesiji postizanjem prekida rata do Božića, no Granić je upozorio da će Trump vjerojatno tražiti maksimalne koncesije od Ukrajine kako bi olakšao svoje pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Ovo je ključni trenutak u kojem se diplomacija bori za prevlast nad oružjem, a svaki uspjeh ili neuspjeh ima dalekosežne posljedice ne samo za Ukrajinu, već i za cijelu europsku sigurnost. Uloga Sjedinjenih Američkih Država i njihova spremnost na kompromise, kao i odlučnost Ukrajine da obrani svoj suverenitet, bit će presudni faktori u nadolazećim tjednima i mjesecima.
Demilitarizirana zona i teritorijalni zahtjevi
Jedna od ideja koja se spominjala u kontekstu mogućeg rješenja je formiranje demilitarizirane zone između Rusije i Ukrajine, koja bi uz to omogućila slobodnu ekonomsku i trgovinsku razmjenu. Međutim, dr. Granić je otkrio neočekivan detalj: Putinovi zahtjevi ne ograničavaju se samo na teritorije koje Rusija trenutno kontrolira u četiri regije Ukrajine, već se protežu i na one dijelove Donbasa koje Rusija još nije uspjela osvojiti. Upravo bi na tim neosvojenim područjima bila zamišljena zona slobodne trgovine, što je stavka na koju Ukrajina zasad ne pristaje.
Ovo otkriće naglašava složenost pregovora i potencijalne prepreke na putu do mira. Teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine ostaju načelni stavovi Kijeva, dok se s ruske strane, čini se, provlače zahtjevi koji nadilaze trenutnu vojnu situaciju na terenu.
Neriješena pitanja i sigurnosne garancije
Osim teritorijalnih zahtjeva, mnoga druga pitanja ostaju neriješena, a njihovo rješavanje ključno je za postizanje stabilnog mira. Dr. Granić je podsjetio na ključne točke razilaženja:
NATO i sigurnost: Putin i dalje ne prihvaća mogućnost ulaska Ukrajine u NATO savez. S druge strane, Ukrajina je, u zamjenu za ovu koncesiju, tražila snažne sigurnosne garancije od Sjedinjenih Američkih Država, što Putin odbija dati.
Naoružanje i vojne sposobnosti: Otvoreno je i pitanje budućeg statusa ukrajinskog naoružanja i vojnih sposobnosti. Hoće li se Ukrajina smjeti nastaviti naoružavati, ili će se njezine vojne mogućnosti morati ograničiti, teme su koje tek trebaju biti dogovorene.
Sve ove točke predstavljaju značajne prepreke koje zahtijevaju delikatno balansiranje interesa i pronalaženje kompromisnih rješenja koja će zadovoljiti sve strane, a da pritom ne naruše temeljna načela međunarodnog prava i suvereniteta država.
Alternativni scenariji i budućnost odnosa s SAD-om
Kada je riječ o alternativama u slučaju neuspjeha mirovnih pregovora, dr. Granić je naglasio da bi najbolji ishod bio postizanje dogovora koji bi Trumpu dao snažnu pregovaračku poziciju u razgovorima s Putinom. Ovo sugerira da se nada kako bi snažan diplomatski alat u rukama SAD-a mogao dovesti do pozitivnih pomaka.
Dodatno, dr. Granić je istaknuo imperativ jačanja odnosa Europske unije sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ovo partnerstvo, naglasio je, ključno je za stabilnost i sigurnost Europe te za koordinirano djelovanje na globalnoj sceni, posebice u kontekstu rješavanja sukoba i suočavanja s novim sigurnosnim izazovima. Snažna transatlantska veza predstavlja temelj za izgradnju sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve.
DOLAZE U BERLIN Merz u ponedjeljak s Macronom, Starmerom i Zelenskim. Evo što je na dnevnom redu
Često postavljana pitanja (FAQ)
Pitanje: Koliko su realne šanse za postizanje mira u Ukrajini u skoroj budućnosti?
Odgovor: Bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić ističe da smo “blizu dogovora”, ali naglašava da jamstva za konačni sporazum – nema. Ključnu ulogu igraju koncesije koje će biti spremne napraviti Ukrajina i Rusija, kao i pregovaračka snaga Sjedinjenih Američkih Država. Situacija je dinamična i zahtijeva pažljivo praćenje.
Pitanje: Kakvi su glavni ruski zahtjevi, osim teritorija koje trenutno kontroliraju?
Odgovor: Prema Granićevoj analizi, ruski predsjednik Putin traži i one dijelove Donbasa koje još nije osvojio, a zamišljene su kao zona slobodne trgovine. Također, ključna točka razilaženja je odbijanje ulaska Ukrajine u NATO.
Pitanje: Koja je uloga SAD-a u mirovnim pregovorima?
Odgovor: Sjedinjene Američke Države igraju značajnu ulogu, s obzirom na to da Ukrajina traži sigurnosne garancije od SAD-a u zamjenu za odricanje od članstva u NATO-u. S druge strane, američki predsjednik Donald Trump, prema navodima medija, nastoji postići sporazum do Božića, što bi moglo značiti pritisak na Ukrajinu za ustupke.
Pitanje: Što se događa ako se mirovni dogovor ne postigne?
Odgovor: Mate Granić smatra da bi u tom slučaju najbolji ishod bio postizanje dogovora koji bi ojačao pregovaračku poziciju SAD-a prema Rusiji. Međutim, neuspjeh u postizanju dogovora nosi sa sobom rizik od nastavka sukoba ili eskalacije napetosti.
Pitanje: Koliko je važna suradnja EU i SAD-a u ovom kontekstu?
Odgovor: Dr. Granić naglašava da se Europska unija mora boriti za što bolje odnose sa SAD-om. Snažna transatlantska suradnja ključna je za stabilnost Europe i zajedničko djelovanje u suočavanju s globalnim sigurnosnim izazovima, uključujući i sukob u Ukrajini.
Leave a Comment