Švicarski list Neue Züricher Zeitung (NZZ) analizira političke podjele u Hrvatskoj, ističući kako se zaoštravanje situacije može povezati s koncertom Marka Perkovića Thompsona održanim u srpnju. Autor članka, Jašar Dugalić, dopisnik NZZ-a iz Beograda, naglašava da Hrvatska, iako se smatra “uzoritim članom” Europske unije, suočava s rastućim problemima desničarskog ekstremizma.
U članku se navodi da Hrvatska, uz svojih 1800 kilometara obale, predstavlja “jeftinu i privlačnu alternativu talijanskoj obali”. Međutim, autor upozorava da je to “idila koja vara”, jer se u pozadini odvijaju ozbiljni društveni problemi.
Antifašistički prosvjedi i rast ekstremizma
Dugalić ističe kako su u posljednje vrijeme održani antifašistički prosvjedi, na kojima su sudionici izrazili protivljenje desnom ekstremizmu i reviziji povijesti, koja uključuje i veličanje fašističke prošlosti Hrvatske. Ovi prosvjedi ukazuju na rastuću zabrinutost građana zbog nasilja i diskriminacije prema srpskoj manjini.
Nedavni incidenti i napadi
Autor nabraja nekoliko nedavnih incidenata u kojima su pripadnici srpske manjine bili na meti napada, uključujući događaje u Splitu, Rijeci i Zagrebu. U tim napadima često se čuo pozdrav “Za dom spremni”, koji potječe od ustaša, hrvatskih fašista iz Drugog svjetskog rata, koji su odgovorni za smrt tisuća Srba, Roma i Židova.
Ovi incidenti, koji su se do nedavno smatrali rijetkim, sada se vide kao dio šireg trenda nasilja i netolerancije, potaknutog nacionalističkim politikama i retorikom.
Utjecaj koncerta Marka Perkovića Thompsona
Prema Dugaliću, koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu u srpnju mogao je dodatno ojačati uvjerenja ekstremnih desničara i povećati njihovu spremnost za djelovanje protiv srpske manjine. Thompson je tijekom rata u devedesetima svojim pjesmama podizao borbeni moral, koristeći motive i slogane iz Drugog svjetskog rata.
Politička reakcija na ekstremizam
Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović osudili su napade na srpsku manjinu, no Plenković je također negirao postojanje povijesnog revizionizma u Hrvatskoj. On smatra da su reakcije lijevih političara na koncert i porast nasilja pretjerane, te da doprinose podjelama u društvu.
Plenković je izjavio: “U posljednjim mjesecima vidjeli smo histeričnu reakciju ljevice, koja nakon koncerta u Zagrebu posvuda vidi revizionizam povijesti i veličanje ustaša.” Ova izjava ukazuje na duboke političke podjele unutar Hrvatske, gdje se različiti politički akteri bore za narativ o prošlosti i identitetu.
Zaključak
Rast desničarskog ekstremizma u Hrvatskoj predstavlja ozbiljan izazov za društvo i politiku. Dok se antifašistički pokreti bore protiv revizije povijesti i nasilja, političke elite često minimiziraju ozbiljnost problema. Ova situacija zahtijeva hitnu pažnju i djelovanje kako bi se osigurala prava svih građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Česta pitanja (FAQ)
Što je uzrok rasta desničarskog ekstremizma u Hrvatskoj?
Rast desničarskog ekstremizma u Hrvatskoj može se povezati s nacionalističkom retorikom, političkim podjelama i događajima poput koncerata koji potiču ekstremne stavove.
Kako se društvo bori protiv desničarskog ekstremizma?
Društvo se bori kroz antifašističke prosvjede, edukaciju i osudu nasilja, ali se suočava s otporom dijela političke elite.
Koje su posljedice desničarskog ekstremizma za manjine?
Desničarski ekstremizam može dovesti do nasilja, diskriminacije i ugrožavanja prava manjinskih skupina, što stvara strah i nesigurnost unutar tih zajednica.
Kako političari reagiraju na porast ekstremizma?
Političari često osude nasilje, ali neki minimiziraju problem, smatrajući ga dijelom političke borbe ili preuveličavanjem od strane opozicije.
Što građani mogu učiniti protiv ekstremizma?
Građani mogu sudjelovati u prosvjedima, educirati se o povijesti i aktivno se protiviti diskriminaciji i nasilju u svojim zajednicama.
Leave a Comment