Na današnjoj sjednici Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora došlo je do žustre rasprave vezane uz navodnu dojavu sutkinje Mirte Matić bivšem suprugu, kao i postupanje premijera Andreja Plenkovića u vezi s tim slučajem.
Na sjednicu su se okupili kandidati za predsjednika Vrhovnog suda: Aleksandra Maganić, Mirta Matić i Šime Savić. Nakon intenzivne rasprave i kratke stanke, Odbor je odlučio pozvati glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića na sljedeću sjednicu.
Članovi Odbora, među kojima se istaknuo predsjednik Nikola Grmoja, iznijeli su tvrdnje da je Turudić navodno obavijestio premijera Andreja Plenkovića o predstojećem uhićenju glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića. Prema njihovim riječima, Vlada je Mikulića smijenila nekoliko sati prije njegovog uhićenja, što je izazvalo sumnje o povezanosti tih događaja, prenosi Dnevnik.hr.
“Mikulić je šest godina bio na čelu Državnog inspektorata, a smijenjen je u četvrtak, nekoliko sati prije nego što je uhićen zbog optužbi za korupciju. Premijer je izjavio da smjena nije povezana s uhićenjem, no nadam se da u Odboru za pravosuđe nema nikoga tko bi mogao povjerovati u tu priču. Jasno je da je lex AP prekršen u korist AP-a”, dodao je Grmoja.
Burna rasprava o dokumentu
Predsjednik Odbora, Nikola Grmoja, izjavio je da je HDZ-ovac Nikola Mažar prenio informacije iz USKOK-ova izvješća o Matić, koja se sumnjiči da je bivšem suprugu dojavljivala informacije o tajnom nadzoru.
Dalija Orešković (DOSIP) podržala je prijedlog da se Turudić pozove na sjednicu, ali se usprotivila tajnosti bilo koje točke rasprave. Zatražila je deklasifikaciju USKOK-ova dokumenta vezanog uz Matić, što je podržao i Željko Lacković (Nezavisni).
“Dokle god nemamo izvorni dokument, ne možemo donositi zaključke na temelju zaprimljenog izvješća. Predlažem da se pribavi izvorni dokument ili da se skine klasifikacija tajnosti”, rekao je Lacković.
Zastupnica iz stranke Možemo! Urša Raukar-Gamulin naglasila je: “Klasificirani dokumenti ne smiju se prenositi, a vi ste rekli da su preneseni. Na uvidu nam je rečeno da to nije dozvoljeno.” Grmoja je uvrstio na dnevni red poziv glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića zbog sumnje da je premijeru Plenkoviću prenio informacije o nadolazećem uhićenju Mikulića.
GRMOJA: Neću sazvati Odbor za pravosuđe dok USKOK ne odgovori je li Matić odavala informacije
“Stavit ću to na dnevni red, a vi ćete glasati, pa će hrvatska javnost vidjeti da se štiti Plenković, koji nije smio imati informacije o uhićenju”, rekao je Grmoja Mažaru, koji je ranije izrazio prigovor na prijedlog.
Grmoja i članovi Odbora iz lijevih oporbenih stranaka zahtijevali su deklasifikaciju dokumenta o Matić kako bi bio dostupan svima. SDP-ovac Mišel Jakšić upozorio je da je Grmoja u Dnevniku Nove TV rekao da ono što je vidio u dokumentu ne ide u prilog Matić: “Trebali bismo njoj i ostalim kandidatima postavljati pitanja i donositi zaključke, a dokument nije deklasificiran. Koja je svrha današnje rasprave?”
Grmoja mu je odgovorio: “Vi biste da ja u medijima ne smijem reći svoju kvalifikaciju onoga što piše u dokumentu. Taj film nećete gledati.”
Uloga DORH-a u izboru predsjednika Vrhovnog suda
Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagrebu upozorila je da državni odvjetnik ne bi smio utjecati na izbor predsjednika Vrhovnog suda.
“Ulazimo u povredu vladavine prava. Takve stvari se događaju u državama poput Poljske i Mađarske, a Hrvatska još nije bila u toj kategoriji, što je rizično”, objasnila je.
“Ako Sabor ili Odbor za pravosuđe odlučuje na temelju klasificiranih podataka – to bi bilo tajno glasanje, a toga u demokracijama ne može biti. Sabor, osim u posebnim slučajevima, ne može birati tajno. Tada više nismo demokracija i ne djelujemo u okviru vladavine prava”, dodala je Đurđević.
Saslušanje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda
Nakon više od sat vremena uvodne rasprave, Odbor je prešao na saslušanje kandidata, a prva na redu bila je Aleksandra Maganić. Nakon nje slijedi Mirta Matić, a potom i Šime Savić. Svaki kandidat najprije predstavlja svoj program, nakon čega članovi Odbora imaju pravo postavljati pitanja.
Ovo je prvo saslušanje kandidata uslijedilo tek nakon trećeg javnog poziva od smrti bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u ožujku ove godine. Predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je već ranije najavio da je glavna kandidatkinja u ovom trećem pokušaju popunjavanja čelne pozicije ove institucije sutkinja Matić.
Državno sudbeno vijeće već je dalo pozitivno mišljenje na svojoj sjednici kandidatkinji Matić, a čeka se i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe, iako mišljenja niti jednog od ova dva tijela nisu obvezujuća za predsjednika Republike.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što se dogodilo na sjednici Odbora za pravosuđe?
Na sjednici Odbora raspravljalo se o mogućoj dojavi sutkinje Mirte Matić bivšem suprugu i postupcima premijera Plenkovića vezanim uz uhićenje Andrije Mikulića.
Koji su ključni akteri u ovoj raspravi?
Ključni akteri uključuju sutkinju Mirtu Matić, premijera Andreja Plenkovića, glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i predsjednika Odbora Nikolu Grmoju.
Zašto je deklasifikacija dokumenta važna?
Deklasifikacija dokumenta omogućila bi transparentnost i pristup informacijama koje su ključne za donošenje odluka i zaključaka o predmetu.
Kako se bira predsjednik Vrhovnog suda?
Predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Republike.
Koje su posljedice utjecaja DORH-a na pravosudne odluke?
Utjecaj DORH-a na pravosudne odluke može dovesti do povrede vladavine prava i smanjenja povjerenja u pravosudni sustav.
Leave a Comment