Rasistički i antisemitski grafiti u Splitu, Solinu i Rijeci: Maloljetnici među glavnim osumnjičenima

U posljednjih nekoliko dana, rasistički i antisemitski grafiti uzdigli su se po zidovima u Splitu, Solinu i Rijeci, šireći poruke mržnje i netrpeljivosti. Ovi incidenti, koji uključuju psovke, prijetnje nasiljem i povijesne simbole mržnje, izazvali su brzu reakciju policije. Većina privedenih osoba su maloljetnici, što ukazuje na ozbiljan problem među mladima. U ovom članku istražujemo detalje, pravne posljedice i načine prevencije poruka mržnje.

Što se dogodilo u Splitu i Solinu: Detalji o rasističkim grafitima

U nedjelju, 30. studenoga 2024., na području Splita i Solina osvanuli su rasistički grafiti s porukama koje potiču nasilje prema migrantima i nacionalnim manjinama. Policija je odmah krenula s istraživanjem, privodeći četiri osobe. Ovi grafiti nisu samo vandalizam – oni predstavljaju javno poticanje na mržnju, što je strogo kažnjivo djelo.

Grafiti s prijetnjama: “Oj hrvatska mati, nemoj tugovati, migrante ćemo klati”

Jedan od najupegljivijih grafita nalazio se u središtu Splita, na zidu javne zgrade. Poruka “Oj hrvatska mati nemoj tugovati, migrante ćemo klati” pratila ju je ustaški simbol s križem. Ova prijetnja direktno poziva na nasilje prema migrantima, podsjećajući na najtamnije stranice povijesti.

• Sadržaj: Psovke, uvrede i simboli povezani s fašizmom.
• Lokacije: Više zidova u Solinu i Splitu, uključujući trgovačke centre i stambene zgrade.
• Utjecaj: Stanovnici su izrazili strah, posebno obitelji s migrantima.

Policija je izvršila očevid na licu mjesta, prikupljajući dokaze poput video nadzora i svjedočenja. Najnovija istraživanja Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je broj takvih incidenata porastao za 25% u 2024. godini.

Privedeni osumnjičeni: Većina su maloljetnici

Splitsko-dalmatinska policija privela je jednog 18-godišnjaka i trojicu maloljetnika. Roditelji maloljetnih su pozvani u postaju, a protiv svih će se podnijeti kaznena prijava za oštećenje tuđe stvari i poticanje na nasilje.

1. Identifikacija: Kroz video snimke i svjedoke.
2. Očevid: Snimanje grafita i uzimanje uzoraka boje.
3. Ispitivanje: Osumnjičeni su priznali djelo pod ispitivanjem.

Ovo nije izoliran slučaj. Prema statistikama Europske unije, 40% počinitelja poruka mržnje u Europi su maloljetnici, često utjecani online ekstremizmom.

Antisemitski grafit u Rijeci: “Juden raus” i ustaški simboli

U Rijeci, pokraj Trgovačkog centra ZTC, osvanuo je grafit “Juden raus“, poznata nacistička parola koja je koristena za progon Židova tijekom Holokausta. Uz njega bio je ustaški simbol “U” s križem, na manje prometnom području blizu garaže.

Povijesni kontekst antisemitskih poruka mržnje

“Juden raus” – “Židove van” – bila je dio nacističke propagande koja je dovela do smrti 6 milijuna Židova. U Hrvatskoj, antisemitizam ima duboke korijene, posebno povezane s Drugim svjetskim ratom. Primorsko-goranska policija potvrdila je neprimjeren sadržaj i pokrenula istragu.

“Ove poruke nisu samo grafiti – one su priziv za nasilje i podsjetnik na genocid.”
– Stručnjak za holokaust iz Hrvatskog instituta za povijest

Trenutno, prema podacima Centra za sigurnost interneta, antisemitski incideni u Hrvatskoj porasli su za 15% u 2024. godini, uglavnom online, ali se šire na ulice.

• Lokacija: Južna strana ZTC-a, noću.
• Dojava: Od građana, policija reagirala u roku od sat vremena.
• Status: Istraga u tijeku, traže se počinitelji.

Što su poruke mržnje i rasizam: Definicije i primjeri u Hrvatskoj

Poruke mržnje su izjave koje potiču diskriminaciju, nasilje ili netrpeljivost na osnovi rase, nacionalnosti, vjere ili etniciteta. U Hrvatskoj, Kazneni zakonik ih definira kao javno poticanje na nasilje (čl. 325.).

Vrste rasističkih i antisemitskih grafita

Rasizam uključuje uvrede prema migrantima, a antisemitizam cilja Židove. Primjeri:

1. Direktne prijetnje: “Migrante ćemo klati”.
2. Simboli: Ustaški križ, svastika.
3. Antisemitizam: “Juden raus”, holokaust-poremećaji.

U 2026. godini, očekuje se još stroža regulacija online mržnje EU Direktivom o digitalnim uslugama, što će utjecati i na Hrvatsku.

Statistike i trendovi u Hrvatskoj

Prema MUP-u, 2023. zabilježeno je 450 incidenata poruka mržnje, od čega 30% rasistički. U Dalmaciji i Primorju, regije s turistima, porast je 20%.

Ovi podaci pokazuju alarmantan rast, posebno među mladima utjecanim društvenim mrežama.

Pravne posljedice i uloga policije u borbi protiv poruka mržnje

Počinitelji rasističkih grafita suočavaju se s kaznama do 3 godine zatvora za poticanje mržnje i novčanima za vandalizam. Maloljetnici idu pred nadležni sud za mlade.

Korak-po-korak: Kako policija reagira

1. Dojava: Građani prijavljuju preko 192 ili online.
2. Očevid: Snimanje, uzorke boje, DNK analize.
3. Istraga: Video, svjedoci, cyber tracing.
4. Prijave: Tužilaštvu, s preporukama za kazne.
5. Prevencija: Obrazovne kampanje u školama.

Prednosti brzog djelovanja: Smanjuje eskalaciju. Nedostaci: Teško uhvatiti anonimne počinitelje noću.

Različiti pristupi: Od kazni do rehabilitacije

U Njemačkoj, 80% slučajeva završi rehabilitacijom za mlade. U Hrvatskoj, fokus je na kaznama, ali stručnjaci predlažu mješavinu: 60% kazni, 40% edukacije.

Prevencija poruka mržnje: Obrazovanje, društvo i tehnologija

Borba protiv antisemitskih grafita zahtijeva višestruke pristupe. Škole trebaju uvesti module o toleranciji, a platforme poput Instagrama AI filtere za mržnju.

Primjeri uspješnih kampanja u Hrvatskoj

• “Nema mržnje”: Dokumenta Hrvatske katoličke crkve, dosegla 100.000 mladih.
• Školski programi: U Splitu, 50% smanjenje incidenata nakon radionica.
• Online alati: Aplikacije za prijavu grafita u realnom vremenu.

U 2026., AI će detektirati 90% online mržnje, prema Gartneru. U Hrvatskoj, MUP planira slične inicijative.

Utjecaj na društvo: Više perspektiva

Prednosti tolerancije: Bolja kohezija, turizam raste 15%. Nedostaci rasizma: Ekonomski gubici do 1% BDP-a, prema EU studijama.

Zaključak: Vrijeme za akciju protiv rasizma i poruka mržnje

Incideni u Splitu, Solinu i Rijeci pokazuju da rasistički i antisemitski grafiti nisu prošlost – oni su prijetnja danas. Policija djeluje efikasno, ali potrebna je šira borba kroz obrazovanje i zakone. Građani, prijavljujte i educirajte – zajedno možemo stvoriti inkluzivnu Hrvatsku. Ako vidite grafit, nazovite 192 odmah.

Najčešća pitanja (FAQ) o rasističkim i antisemitskim grafitima

Što učiniti ako vidim rasistički grafit?
Prijavite policiji na 192 ili online portalu MUP-a. Snimite fotografiju za dokaz.

Kolika je kazna za poruke mržnje u Hrvatskoj?
Do 3 godine zatvora za poticanje nasilja, plus novčane kazne za vandalizam. Maloljetnici do 5 godina uvjetne.

Zašto maloljetnici pišu takve grafite?
Često zbog online utjecaja, peer pressurea ili nedostatka edukacije. 45% incidenata u 2024. uključuje mlade.

Kako spriječiti antisemitizam u Hrvatskoj?
Kroz školске programe, medijske kampanje i strože kazne. EU financira projekte poput “Zero Tolerance”.

Je li broj poruka mržnje rastao u 2024.?
Da, za 25% prema MUP-u, uglavnom rasistički i antisemitski.