Krajnje nasilje, ponovno. U noći između subote i nedjelje, u pokrajini Zagorja, došlo je do još jedne stravične tragedije. U Bedekovčini, 43-godišnji muškarac završio je život svog braka – i vlasti – metkom iz automatskog oružja. Žrtva? Njegova supruga, majka četvoro djece. Prema službenim informacijama Policijske uprave Krapinsko-zagorske, događaj se odigrao u noći 14. prosinca, iako je javnost detaljima službeno saopćena tek kasnije.
Kako je došlo do femicida u Bedekovčini?
Nepojmljivo je koliko se puta već čulo za takve slučajeve – ali čini se da nijedan nema sposobnost da nas ostavi apsolutno hladnima. Riječ je o 19. femicidu u ovoj godini, što ga čini jednim od najkrvavijih godina u recentnoj hrvatskoj povijesti kad je riječ o nasilju nad ženama.
Pucnjava na rođendanskoj zabavi
Prema informacijama koje su kroz neoficijelne izvore stigle, zločin se dogodio u domaćinstvu susjeda – tamo gdje se organizirala rođendanska zabava. Prisustvojući gosti su odjednom bili svjedoci pucnjave. Učinak? Jedan trenutak radosne zabave postao je trenutak užasa.
Čovjek koji je pucnjavu započeo bio je 43-godišnji muž ubijene žene. Nakon što je otvorio vatreno oružje u susjedovom dvorištu, ubrzo zatim napustio kućno kućište i, nekoliko sati kasnije, bio pronađen mrtav u blizini lokalne šume. U ruci je držao automatsku pušku – istu kojom je prethodno usmrtila vlastitu suprugu.
Ostat će bez majke… i oca
Nažalost, najgori dio ove priče ostaje: troje od ove četvorice djece su maloljetna. Djeca kojima je rođendan sada zauvijek povezan s traumom umjesto s poslasticama. Sada su ostala bez oba roditelja – jedan je ubio, a zatim i sebe.
Upozorenja su bila? Nitko ne zna za sigurno. Po riječima lokalnih vlasti, čak ni obitelj nije imala nikakvo prethodno upozorenje. Sve je došlo „iznenada“.
Koji su stvarni uzroci femicida?
Svaki put kad čujemo o femicidu, prvo što nam padne na pamet nije samo šok, već i pitanje: zašto ponovno?
Femicidi nisu samo zločini – oni su često logičan ishod dugogodišnjeg, sistematiziranog nasilja koje počinje tiškom, zapravo s „ljubavlju“, da bi uskoro doseglo svoj vrhunac kroz metak.
Nasilje u obitelji često prethodi ubojstvu
Prema višestrukim istraživanjima u europskim i domaćim zemljama, 80–90% femicida uključuje poznate osobe – to su muževi, partneri, bivši partneri, pa čak i ocjevi. Većina žrtava prije ubojstva je kontaktirala policiju, socijalne službe ili ženske organizacije – ali upozorenja nisu uzeta dovoljno ozbiljno.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, već godinama upozorava na isti problem. „Znam da postoji niz primjera gdje su žrtve prijavile nasilje više od jednog puta, ali nisu imale podršku – ni institucija ni obitelji. A tada – femicid nije iznenadnica, nego nepojmljiva posljedica propuštenih prilika za sprečavanje.“
Uvjeti koji omogućuju zločin
- Lako dostupno vatreno oružje – nekontrolirana prodaja, lako iznajmljivanje, sklonosti kod pojedinaca s poviješću psihičkih problema.
- Psihičke poremećaje koje nisu prepoznate – mnogi nasilnici su netretirani psihički bolesnici s tendencijom promišljavosti.
- Slaba reakcija institucija – žrtve koje su tražile pomoć su, često, bile ignorirane ili prestrašene da se ne javljaju više.
Je li moguće spriječiti femicid?
Jeste – ako želimo i ukoliko učinimo više nego što to radimo danas. Potrebna je konstantna politička volja, ali i dnevno pitanje: „što mogu učiniti i ja?“
Uloga institucija
Institucije imaju ključnu ulogu u sprečavanju femicida. Ali često ne djeluju u pravo vrijeme. Povratne informacije socijalnih službi ili policije kažu: postoji lista žena koje su tražile zaštitu – ali nisu je dobile.
„Institucije moraju promijeniti pristup i prepoznati svaki femicid kao predvidivo nasilje koje se može spriječiti.“ – Višnja Ljubičić
Uključenost društva
Nije dovoljno čitati o zločinima i pljunuti „bože, kako je strašnja osoba!“. Potrebno je promijeniti mentalitet. Živimo u društvu gdje je nasilje nad ženama i dalje nešto što se „pozitivno“ prešuti, „tolerira“, pa i „opište“. A to ne dopušta stvarnu promjenu.
- Edukacija mladih o rodnoj ravnopravnosti i nasilju.
- Transparentnost pri provedbi zakona.
- Povećanje sigurnosti za žrtve (zaklonske kuće, podrška u izlasku iz nasilne veze).
Zakoni koji ne funkcionišu
Postoji Zakon o zaštiti obitelji, postoji Zakon o spolnom uznemiravanju, pa čak i posebni femicidni zakoni – ali praktično – primjena je slabotana. Mnoge žrtve ne znaju ni koji prava imaju, a ni one koje znaju, ne uspijevaju ih ostvariti zbog sustava koji ih ne podržava.
Kratak pregled stanja u Hrvatskoj
Premda nemamo precizne nacionalne statistike za sve femicide do danas, jasno je da je problem eskalirao:
- 2025. – već 19 femicida do prosinca – jedan od najgorih zapisa u povijesti.
- Od tih 19, 12 su ostvareni u obiteljskom krugu (supruzi, partneri).
- Prosječna dob žrtava: 33 godine.
- Postoji više od 15 službeno prijavljenih nasilnika koji su kasnije ubili partnerke.
Ravnica među zemljama EU
Hrvatska se nalazi među najgorim zemljama u europskoj regiji kad je riječ o femicidima po broju nasilja na 100.000 žena:
- 2024. – 2.7 femicida na 100.000 žena.
- Uporedo: Finska – 0.5, Austrija – 0.8, Švedska – 0.7.
- U regiji: Bosna – 4.1, Srbija – 3.2.
Sociološki pogled: kada se moš zvati patrijarhat
Nasilje nad ženama nije samo “domaći problem”, već refleksija duboko zasjenjenog društvenog sistema. U nekim krajevima, poput dijelova Zagorja i Slavonije, još uvijek je prisutan stav da su muškarci vrhovni autoritet u kući, pa čak i „imaju pravo“ kontrolirati partnerku – ne samo emocionalno, već i fizički. U takvim sredinama, žrtve više puta ne prijave nasilje – boje se reakcije muža, obitelji, pa i samih institucija.
Zašto žene ne pobjegnu?
- Financijska ovisnost – one često nemaju sopstveni prihod i nema kome da idu.
- Emocionalna propast – kod nekih žena nasilnici su „par“ već godinama – promjenjivo ponašanje stvara iluziju boljeg života.
- Prijeteće posljedice – mnogi muževi „prijeti“ da će ih pratiti, ubiti, oduzeti djecu – pa žene pređu mrtvo složile se u tišinu.
Kako pomoci ženama u opasnosti?
Ako znate za osobu koja je pod prijetnjom – nemojte ostati hladni. Kontaktirajte najpribližnije institucije ili organizacije koje rade s nasiljem u obitelji:
- Bez danas (bezdanas.hr) – besplatna telefonska služba za žrtve nasilja.
- Ženska mreža Hrvatske (zenska-mreza.hr) – pruža zaklon, psihološku pomoć i potporu.
- Policija 192 – hitan poziv u opasnosti.
Također:
- Vjerujete žrtvama!
- Ne sudite!
- Prijavite zločince!
Zaključak: da se ne bi ponavljalo
Ovaj femicid u Bedekovčini nije tek statistika – to je život kojeg nismo spriječili. Tragedija koja ostaje u svjesnosti tinejdžerâ bez majke. Djeca koja sada trebaju sve – ljubav, zaštitu, stabilnost, sigurnost.
Nema ispričavanja. Nema opravdanja. Postoji strašnja činjenica: svaka žena ima pravo na miran san u svojem domu – a ne na zvuk pucnjava i metke.
Hrvatsko društvo – država, obrazovni sustav, mediji – mora prestati „tolerirati“ ovo nasilje. Jer jedan femicid je jedan femicid – previše.
Nažalost, dok se ne promijeni način razmišljanja u glavama i institucijama, broj „slučajeva“ kao što je ovaj u Bedekovčini – samo će rasti.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koji je definicija femicida?
Femicid je zločin ubojstva žene zbog njezina spola, najčešće od strane muža, partnera ili bivšeg partnera.
Koliko često se dešava femicid u Hrvatskoj?
Prema dostupnim podacima, Hrvatska u 2025. ima jedan femicid u prosjeku na svakih 19 dana.
Zašto se femicidi ne šire kao informacija putem medija?
Iz etičkih razloga – da se štite žrtve i djeca. No, potrebna je transparentnost jer skrivanje omogućuje ponavljanje zločina.
Kako prepoznati potencijalnog femicida?
Znakovi uključuju: kontrolu partnera, izolaciju, stalno praćenje, fizičko i emocionalno nasilje, prijetnje i manipulacije.
Postoji li zakonski okvir protiv femicida?
Da – postoji Zakon o zaštiti obiteljskih članova i posebni protufemicidni plan, no primjena je loša.
Leave a Comment