PRVA OBLJETNICA: Sirija obilježava godišnjicu svrgnuća Bašara al-Asada

Uvod: zašto ova obljetnica privlači pažnju svjetske sigurnosne zajednice

Godišnjica prvog potpuno simboličnog preokreta u Siriji ostavlja duboke ožiljke na zemlji koja je godinama bila pustoš sukoba, ali i na međunarodnom poretku koji je pokušavao pronaći ravnotežu između pravednih zahtjeva civila, geostrategijskih interesa i realpolitike. Dok stanovnici Damaska i pograničnih područja brojno broje dane bez bombardiranja i novih progona, stručnjaci upozoravaju da politički napredak ne smije biti samo mimihana; on mora biti i konkretna mjera za sigurnost, pravdu i gospodarsku stabilnost. U ovom članku pod naslovom Kriminal.info analizirat ćemo što se točno dogodilo tijekom tranzicijskog razdoblja, kakve su posljedice po svakodnevni život ljudi, kakav je bio odgovor međunarodne zajednice te koji su glavni rizici i prilike koje cijela zemlja sada nosi u 2024./2025. godini.

Temeljem podataka dostupnih iz međunarodnih agencija i lokalnih izvora, možemo sagledati složen okvir: sigurnost je i dalje nestabilna na mnogim frontama, infrastruktura je dokazano oštećena, a povratak raseljenih osoba i normalizacija javnog života iziskuju nove, transformativne politike. Ova analiza namijenjena je čitateljima zainteresiranima za dubinsku procjenu sigurnosnih rizika, ali i za one koji traže konkretne primjere kako se u praksi mijenja svakodnevica u Siriji nakon velikog političkog preokreta. Kriminal.info nastoji pružiti precizne informacije uz odgovaranje na pitanja koja se često postavljaju u javnom prostoru: „Što se promijenilo na terenu? Koje su konkretne mjere sigurnosti i zaštite građana? Koje su najmudrije politike za vrijeme tranzicije?“

Godišnjica svrgnuća: kontekst, simbolika i realnost na terenu

Godišnjica o kojoj govorimo simbolizira prekretnicu u kojem su politički akteri najavili promjene i obećali veći društveni konsenzus. U službenom diskursu nova administracija naglašava da tranzicijski period treba trajati četiri godine, uz uspostavu institucija, novog ustava i eventualne raspisane izbore. No, realnost na terenu često govori drukčije: držeći se tvrdjave i dinamične sigurnosne situacije, mnoge zajednice još uvijek osjećaju posljedice dugotrajnog konflikta. U ovom dijelu osvrtamo se na tri ključna vida: političku dinamiku, sigurnosnu realnost i unutarnje socioekonomske izazove.

Političku transformaciju popraćaju promjene u vanjskim odnosima. Nakon dugog niza godina orijentacije prema zapadnim partnerima, nova strategija nastoji pronaći ravnotežu između partnerskih veza s SAD-om, Turskom i državama Zaljeva te iskazati realniji pristup odnosima s tradicionalnim partnerima poput Rusije i Irana. Ova nova realnost otvara mogućnost za inkluzivniju izgradnju institucionalnog okvira, ali istovremeno izaziva sumnje i podjele unutar samog društva. Važno je naglasiti da se politički kursevi moraju preoblikovati u konkretne mjere sigurnosne i socijalne politike koje će biti vidljive na terenu, a ne samo na papiru.

Uloga državne uprave, sudstva i policije, kao i način na koji se provode reforme, bit će ključni pokazatelji iskrene tranzicije. Kritičari upozoravaju da bez snažnog naglaska na vladavinu prava, zaštitu manjinskih prava i transparentnost, rizik od novih kriza ostaje visok. S druge strane, optimisti ističu da kroz stvarne reforme i strukturne promjene možete postići smanjenje nasilja i povećanje povjerenja građana u institucije. U tom okviru, važno je razmotriti i društvene aspekte koji često ostaju u sjeni politike: sigurnost, obrazovanje, zdravstvo i prilike za zapošljavanje svih slojeva stanovništva.

Privremeni ustav i institucionalni okvir: što se doista mijenja

Ustavni okvir i nadležnosti

Privremeni ustav koji je predstavljen kao temelj tranzicije predviđa značajne ovlasti za izvršnu vlast, uz široke ingerencije koje omogućuju donošenje ključnih zakona i postavljanje novog pravnog okvira. Takav pristup omogućuje brži proces reformi, ali i povećava odgovornost institucija. Stručnjaci ističu da jasno definirana ovlast i transparencija u procesima donošenja odluka smanjuju rizike od netransparentnih postupaka i zlouporabe moći. Istovremeno, postavljanje novog ustava treba biti uključujući i sudjelovanje zajednica koje su u posljednjem desetljeću bile žrtve sukoba, kako bi se stvorilo povjerenje u pravni okvir zemlje.

Parlament, koji se danas formira kroz neizravne procese ili dogovore, trebao bi postati mesto za konstruktivan dijalog, a ne instrumentalno sredstvo za održavanje postojećih interesa. U ovom segmentu ključno je postaviti standarde koji će osigurati slobodne izbore i poštenu raspodjelu zastupničkih mjesta. Kroz pažljivo razrađene zakone o izborima, medijima i javnim nabavama, Sirija može ojačati svoju demokratsku dinamiku i time povećati legitimitet političkog sustava.

Vanjsko-politički kontekst: nova arhitektura sigurnosti i partnerstava

Relacije s Amerikom, Turskom i Zaljevom; udaljavanje od tradicionalnih partnera

Trenutna vanjska politika naglašava pragmatičan pristup prema ključnim regionalnim akterima. Uloga SAD-a, Turske i zemalja Zaljeva u sigurnosnim i gospodarskim okruženjima Sirije ostaje od presudne važnosti. Sa željom za stabilizacijom i rekonstrukcijom, Sirija traži ravnotežu između partnerstava koja potiču reforme i onih koja mogu ugrožavati suverenitet ili vode ka većim stranim prisutnostima. U tom kontekstu važni su dijalozi o sigurnosnim garancijama, povratku raseljenih i pravilima o pristupu humanitarnoj pomoći.

Sve prisutne sile svjesne su da se bez jasne vizije sigurnosti i ekonomskog oporavka ne može očekivati dugotrajna stabilnost. Analitičari upozoravaju da daljnje zadržavanje vanjskih prisutnosti bez jasnih mehanizama za povratak i reintegraciju može izazvati otpor lokalnih zajednica i potaknuti nove konflikte. U svakom slučaju, regionalna dinamika ostaje presudna za budućnost Sirije, jer su regionalne veze često i refleksija unutarnjih zamrznutih tenzija i različitih identitetskih narativa.

Unutarnja dinamika: sigurnost, manjinske zajednice i raseljavanje

Kurdska administracija, Druzi i manjine

Najvažniji unutarnji izazovi su sigurnost i socijalna kohezija. Kurdska administracija u nekim regijama i dalje zahtijeva veći stupanj samouprave i zaštite kulturnog identiteta, dok Druzi, vjerska manjina, traže jasniju pravnu zaštitu i mogućnost sudjelovanja u političkom životu zemlje. Raseljavanje i povratak ljudi ostaju stalni elementi dnevne realnosti: mnogi su se preselili unutar Sirije ili su se vratili iz susjednih zemalja. Ipak, povratkom često slijedi potreba za obnovom infrastrukture, sigurnosnim garancijama i povjerenjem u pravosuđe koje ne bude selektivno ili politički obojeno.

Sigurnost na mnogim područjima ostaje izazov. Sukobi lokalnih skupina, ili čak pojedinačni incidenti, mogu uzrokovati novo kretanje stanovništva i dodatno opteretiti resurse koji su ionako ograniceni. Stručnjaci naglašavaju kako je ključ za sigurnost uspostava učinkovitog sustava pravde, jednaka primjena zakona i snažna sigurnosna prisutnost koja štiti civile bez pritiska na civilne slobode. Bez ovih elemenata, rizik od novih odluka o masovnim protjerivanjima i kolektivnim nasilnim događajima ostaje visoki.

Ekonomija, rehabilitacija i humanitarna podrška

Ekonomski izazovi i prilike

Privredna aktivnost u Siriji suočava se s ozbiljnim problemima: oštećena infrastruktura, sukobi slični niskom zastupanju i visoke cijene rekonstrukcije. Gospodarski oporavak zahtijeva koordiniranu podršku međunarodne zajednice, uključujući programiranje pomoći za obnovu ključnih sektora poput energetike, transporta, zdravstva i poljoprivrede. Stručnjaci naglašavaju da bez suštinskog uključivanja lokalnih zajednica u planiranje i implementaciju rekonstrukcije, novostvoreni programi neće proizvesti dugoročne rezultate, već će ostati kratkotrajne mjere bez širine i dubine.

Učinci rata odrazili su se i na poduzetništvo i prilike za zapošljavanje. Vlasti traže modele poticanja malih i srednjih poduzeća, olakšice za investicije i značajno povećanje sigurnosnog okruženja kako bi private sektor mogao funkcionirati bez straha od nasilnih incidenata. Ova perspektiva otvara šansu za zdravi gospodarski rast, ali i zahtijeva jasne uvjete: vladavinu prava, transparentnost javnih nabava i minimalni birokratski teret za strane i domaće ulagače.

Humanitarna pomoć ostaje temeljno sredstvo olakšavanja patnji. Prema podacima UN-a i udruženih agencija, milijuni ljudi još uvijek trebaju prehranu, zdravstvenu zaštitu i pristup vodama tijekom cijele godine. U ovom segmentu, logističke mreže, siguran pristup pogođenim područjima i efektivna koordinacija donatora ključni su za uspjeh. Bez koordiniranog pristupa, potrebe rastu, a rizici od neusklađenog rasporeda pomoći samo se povećavaju.

Povratak i povratne posljedice raseljavanja

Razlozi, prepreke i realne mogućnosti povratka

Povratak raseljenih osoba često je složen i provodi se uz mekani pristup i postepeno smanjenje sigurnosnih rizika. Mnogi građani žele vratiti se svojim domovima, no put do povratka nije jednostavan: ovisit će o sigurnosnim jamstvima, dostupnosti osnovnih usluga, obnovi škola i zdravstvenih centara te povjerenju u javno-pravni sustav. U ovom dijelu detaljno razmatramo faktore koji olakšavaju ili otežavaju povratak: povratne inicijative lokalnih zajednica, uz to i inozemna pomoć za obnavljanje infrastrukture, signale o načinu raspodjele resursa i otvorene kanale komunikacije koji čitavom stanovništvu jasno daju do znanja gdje su njihove potrebe prioritet.

Kritike, izazovi i rizici tranzicije

Što bi moglo poći po zlu

Slaba gospodarska stabilnost i visoka nezaposlenost koja može potaknuti nove valove nezadovoljstva.
Pregoreni odnosi s manjinskim skupinama ako reforme ne uključe njihove potrebe i glasove.
Nedovoljna zaštita civilnih sloboda i rizik od ponovnog scenarija autoritarnih ponašanja.
Spora provedba reformi, neuvjerljivo provođenje zakona i nesigurnost u budućim političkim igrama.

Upravo zato je ključno postaviti jasne mehanizme transparentnosti, slobodnog medijskog prostora i učinkovitih institucija koje će nadgledati provedbu reformi. Bez njih, postoji rizik da proces tranzicije postane populistička ili tehnička varka, bez stvarnog povećanja sigurnosti i blagostanja građana.

Perspektive za budućnost: što Siriju čeka u narednim godinama

Strategije oporavka i vizija stabilnosti

Ukoliko se politički okvir i sigurnosne politike uspiju uskladiti s realnim potrebama građana, Sirija ima potencijal za značajan gospodarski i socijalni pomak. Nije riječ o brzom rješenju, već o sustavnom, pažljivo planiranom pristupu: ulaganje u obnovu infrastrukture, poticanje zaposlenosti kroz inovacije i poduzetništvo, integracija društvenih zajednica kroz edukaciju i kulturni dijalog, te jačanje institucija koje štite građane, prije svega kroz vladavinu prava. Time bi Sirija mogla postati primjer učinkovitog prelaska iz konfliktnog scenarija u modernu državu koja se oslanja na građansko društvo i participativnu demokraciju.

Međutim, ovaj put nije bez rizika. Daljnji sukobi, nepotpuna provedba reformi ili povratna politika koja ne donosi sigurnost i pravdu, mogu drugima dati naslutiti da promjene nisu održive. Zato je ključno da međunarodna zajednica ostane posvećena dugoročnom razvoju Sirije kroz legitimne kanale potpore, uz strogi nadzor i jasne uvjete koji štite civilno društvo i ljudska prava.

FAQ – Često postavljana pitanja čitatelja

Što se točno obilježava prvom godinom svrgnuća? To je politički simboličan trenutak kojim se naglašava početak nove faze u kojoj se najavljuje reformni okvir, novi ustav i eventualni izbori, uz uvjet da se uspješno provede sigurnosna i socijalna rekonstrukcija.
Kako se promijenila vanjska politika Sirije? Tijekom posljednjih godina promjena je u smjeru realpolitik koalicija uz veći naglasak na pragmatične odnose sa SAD-om, Turskom i zaljevskim državama, uz uspostavljanje fleksibilnih, ali jasnih okvira suradnje s Rusijom i Iranom.
Koje su glavne sigurnosne prijetnje danas? I dalje postoje žarišta nasilja, opasnost od ponovnog eskaliranja sukoba u određenim regijama te rizik od povratka taloženih tenzija među zajednicama bez odgovarajućih mehanizama zaštite.
Je li povratak raseljenih moguć bez sigurnosnih jamstava? Bez sigurnosnih jamstava, pristup revitalizaciji područja, obnovi infrastrukture i povratku civila bit će ograničen; povratak zahtijeva integrirane programe i garancije pravde.
Koje su ključne reforme koje treba provesti? Reformama treba donijeti vladavinu prava, transparentnost javne uprave, reformu pravosuđa, slobodu medija, sigurnost civilnih prava i potporu ekonomskom oporavku kroz poticaje za poslovanje i investicije.
Može li Sirija postati stabilna zemlja u skoroj budućnosti? Postizanje dugoročne stabilnosti moguće je ako politike budu uključivale sve segmente društva, ako postoji konsenzus o budućem uređenju i ako vanjska pomoć bude usmjerena prema predmetima nježne tranzicije, a ne političkim igricama.
Koja su očekivanja građana prema budućem ustavu i izborima? Građani očekuju transparentnost, poštene izbore i zaštitu prava manjina te jasna pravila za nadzor izbora i institucija koje ih provode.

Završni zaključak: putovanje Sirije od sukoba prema sigurnosti i pravdi

Godišnjica svrgnuća Bašara al-Asada predstavlja trenutak refleksije o tome što smo naučili iz posljednjih godina i koliko je potrebno vremena kako bi država preuzela kontrolu nad svojim sudbinama. Bez jasnih reformi, uspostavljanja vladavine prava i odlučne podrške međunarodne zajednice, prelazna faza može ostati neizvjesna i rizična. S druge strane, ako se obnovi solidan investicijski okvir, uspostavi inkluzivna politika i poštuje temeljno pravo građana na sigurnost i dostojanstvo, Sirija bi mogla pretvoriti ovu obljetnicu u polazište za novo doba. Kriminal.info ostaje na terenu, prati razvoj situacije, donosi analize i pruža uvid u to kako svako poboljšanje – pa makar bilo malo – utječe na sigurnost i opći život građana.