U doba kada Europska unija razmatra uvođenje digitalnog eura kao novog oblika novca, mnogi političari i stručnjaci izrazili su zabrinutost zbog mogućih posljedica takvog koraka. Među njima su najglasniji bili zastupnici iz hrvatskog Mosta i nezavisni zastupnik Josip Jurčević, koji su upozorili na opasnosti od gubitka financijske slobode i privatnosti građana. Ovaj tekst donosi detaljan pregled stavova, rizika, te argumenta za i protiv uvođenja digitalnog eura u Hrvatskoj i šire.
Što je digitalni euro i zašto je izazvao kontroverze?
Digitalni euro najavio je Europska središnja banka kao digitalnu verziju europske valute koja će funkcionirati uz postojeće novčane instrumente. Zasad je njegova uloga u eurozoni još uvijek u fazi testiranja i razmatranja, no unutar Europske unije već se javlja optužba za centralizaciju moći i rizik od gubitka kontrole nad vlastitim financijama.
Ova novina, istovremeno, predstavlja izazov za postojeće sustave zaštite gotovine, osobne privatnosti i financijskih sloboda. Kritičari upozoravaju da digitalni euro može biti instrument nadzora, kontrole i čak političke represije.
Protivnici digitalnog eura: strahovi od zloupotrebe i gubitka slobode
Zašto zagovaraju zaštitu gotovine?
Zastupnici poput Zvonimira Troskota iz Mosta ističu kako je zaštita gotovine od presudne važnosti za očuvanje ustavnih prava građana. On tvrdi da se uvode digitalni novac u svrhu kontrole, umjesto da služi kao pomoć i poboljšanje financijskog sustava.
“Gotovinu u Hrvatskoj treba zaštititi Ustavom kako bi se na dodatan način štitila sloboda našeg stanovništva”, naglasio je Troskot. Podsjetio je da većina država oko nas, poput Slovenije i Austrije, već su poduzeli korake ka institucionalnoj zaštiti prava na plaćanje u gotovini.
Koje prijetnje donosi digitalni euro?
- Politička zloupotreba: Uvođenje digitalnog eura može dovesti do da se, u slučaju političke neprilagođenosti ili sumnjive djelatnosti, građani „zamrznu“ ili izopće iz financijskih transakcija.
- Programabilnost novca: Digitalni novac može biti programiran na način da istječe nakon određenog vremena ili da blokira određene investicije, što povećava rizik od potencijalne zloupotrebe i gubitka kontrole.
- Praćenje i nadzor: Digitalni euro omogućava jednostavnije praćenje financijskih transakcija, čime se narušava privatnost i potencijalno ugrožava pravo na anonimno plaćanje.
- Politički i ekonomski utjecaji: Slični sustavi mogu biti korišteni kao alat za političko pritiskanje ili ekonomski pritisak na pojedince i institucije koje se ne uklapaju u europske ili globalne ciljeve.
Ustavne zaštite i reakcije država u okruženju
Što su već poduzele susjedne nam države?
Primjerice, Slovenija je donijela Ustavnu zaštitu za gotovinu, što znači da su građani i institucije sigurni od nametanja digitalnog novca. U Austriji su skupili preko 500.000 potpisa kako bi zaštitili pravo na plaćanje u gotovini Ustavom, dok je Švicarska krenula u sličnu inicijativu.
Zašto je važno očuvati pravo na gotovinu?
Pravo na plaćanje u gotovini smješteno je unutar temeljnih ljudskih prava i ustavnih odredbi, a predstavlja temelj financijske i osobne slobode. Kada država i EU gotovo nametnu digitalnu valutu, građani mogu izgubiti pristup vlastitom novcu ili biti podložni stalnom nadzoru i kontroli.
Digitalni euro i konzentracija moći na razini EU
Josip Jurčević upozorava na činjenicu da digitalni euro omogućava Europskoj uniji povećanu centralizaciju moći, što je u suprotnosti s idejama suvereniteta i demokracije. Uz to, ovaj projekt omogućava cjelovite baze podataka o svakom pojedincu i njegovim financijskim aktivnostima, čime se narušavaju temeljne demokratske slobode.
Uloga umjetne inteligencije i algoritama
Pri tome, ističe Miletić, globalističke strukture putem algoritama i umjetne inteligencije žele unaprijed znati što građani misle, kako se kreću i što ih najviše zabrinjava. Uvjeren je da takvi sustavi vode prema totalitarizmu i gubitku individualnih sloboda.
Analiza implikacija uvođenja eura za Hrvatsku
Inflacija i porezne promjene
Zvonimir Troskot ističe kako je uvođenje eura u Hrvatskoj već dovelo do povećanja inflacije, koja je među najvišima u EU. Osim toga, postoje naznake da će se u budućnosti uvesti pojedinačni porezi na razini EU, što će značiti gubitak fiskalne i porezne autonomije.
Zašto nije bilo pravo vrijeme za ulazak u eurozonu?
Most i mnogi analitičari upozoravali su ranije da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura. Nedavno iskustvo s povećanjem cijena i inflacijom potvrđuje te tvrdnje. Osim toga, ulazak u eurozonu može ugroziti ekonomsku stabilnost i povećati ovisnost o Bruxellesu.
Gdje su granice i izazovi?
- Gubitak suvereniteta: S uvođenjem digitalnog novca, država gubi kontrolu nad novčanim politikama i fiskalnim mjerama.
- Složenost tehnološke implementacije: Precizno upravljanje digitalnim financijama zahtijeva složene sustave sigurnosti i zaštite podataka.
- Građanska opozicija: Rast zabrinutosti i oporbe nije zanemariv, a mnogi građani smatraju da je zaštita privatnosti i financijske sigurnosti prioritet.
Zaključak: što nam donosi budućnost?
Uvod digitalnog eura na nivou Europske unije nosi sa sobom velike izazove i rizike. Za neke je to korak prema modernizaciji i efikasnosti, ali za mnoge je to gubitak moći nad vlastitim novcem, privatnosti i individualnim slobodama. Hrvatska, kao članica EU, nalazi se pred odlukom hoće li i kako zaštititi svoje građane od potencijalnih zloupotreba i gubitka temeljnih prava. Očuvanje gotovine, ustavne zaštite i transparentnosti postaju ključni faktori u očuvanju demokracije i društvene slobode.
Najčešća pitanja (FAQ)
Je li digitalni euro već uvode u Europskoj uniji?
Ne, trenutno je u fazi razmatranja, testiranja i pilot projekata. Međutim, Europska središnja banka i dalje radi na njegovoj implementaciji, a mnoge zemlje već izražavaju zabrinutost ili poduzimaju korake prema zaštiti prava na gotovinu.
Koje su prednosti digitalnog eura?
Među prednostima navode se brže transakcije, niži troškovi, jednostavnije plaćanje putem mobilnih uređaja, te mogućnost brze reakcije na ekonomske promjene. No, ove prednosti često se preklapaju s rizicima gubitka privatnosti i kontrole.
Što građani mogu učiniti za zaštitu svojih prava?
Građani mogu podržati inicijative koje štite pravo na plaćanje u gotovini, zagovarati Ustavne promjene, te aktivno sudjelovati u debatama o financijskoj sigurnosti i privatnosti.
Koje su najvažnije alternative digitalnom euru?
Najvažnija alternativa je zadržavanje i jačanje prava na plaćanje u gotovini, korištenje privatnih decentraliziranih valuta, te potpora zakonodavnim inicijativama koje štite privatnost i financijsku autonomiju građana.
Kako će digitalni euro utjecati na hrvatsku ekonomiju?
U slučaju implementacije, moguće je da će doći do povećanja kontrole nad novčanim tokovima, moguće inflacije, te gubitka fiskalne autonomije. S druge strane, može donijeti i efikasnije financijske usluge, ali to je pitanje s previše nepoznanica.
Ova tema već izaziva velike rasprave diljem Europe, a Hrvatska se nalaze na raskrižju — hoće li zaštititi svoje građane ili prihvatiti novi, centralizirani oblik novca? Jedno je sigurno: u vrijeme digitalizacije, prava na privatno vlasništvo i financijsku slobodu moraju ostati prioritet.
Leave a Comment