Prosvjedi u Hrvatskoj: Zastava s petokrakom i povijesni kontekst

U Zagrebu, Rijeci, Puli i Zadru jučer su održani prosvjedni marševi organizirani od strane inicijative “Ujedinjeni protiv fašizma”. Ovi događaji izazvali su različite reakcije među političkim strankama i javnošću, a posebno su se istaknuli natpisi na ćirilici i jugoslavenske zastave koje su se pojavile tijekom prosvjeda.

Ministar obrane Ivan Anušić izjavio je da su prosvjedi bili usmjereni protiv Hrvatske, dok je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio da policija analizira isticanje jugoslavenskih zastava. S druge strane, ministar turizma i sporta Tonči Glavina smatra da “ekstremna ljevica” namjerno stvara podjele u društvu.

Povijesni kontekst zastave s petokrakom

Zastava koja je jučer izazvala polemiku zapravo je zastava Socijalističke Republike Hrvatske koja je bila na snazi od 1945. do 1990. godine. Ova zastava, koja se sastoji od crveno-bijelo-plave trobojnice s petokrakom, simbolizira razdoblje koje je za mnoge Hrvate i dalje kontroverzno. Važno je napomenuti da je današnja Republika Hrvatska pravna sljednica Socijalističke Republike Hrvatske, što dodatno komplicira percepciju ovog simbola.

Tuđmanov mimohod 1997. godine

Na vojnom mimohodu 1997. godine, kojim je zapovijedao prvi predsjednik Franjo Tuđman, također su bile istaknute zastave povijesnih hrvatskih postrojbi, uključujući i one koje su nosili hrvatski partizani. Ova odluka bila je simbolična, jer je Tuđman želio naglasiti važnost antifašističke borbe i ulogu ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske) u formiranju moderne hrvatske države. Ove činjenice su upisane i u hrvatski Ustav, što dodatno potvrđuje njihovu važnost u hrvatskoj povijesti.

Reakcije javnosti i političkih stranaka

Prosvjedi su izazvali podijeljene reakcije među građanima i političkim strankama. Dok su neki prosvjednici isticali potrebu za borbom protiv fašizma i očuvanjem antifašističkih vrijednosti, drugi su smatrali da se na taj način potiče podjela unutar društva.

Podrška prosvjednicima: Mnogi građani smatraju da je važno očuvati antifašističke vrijednosti i sjećanje na povijest.
Protivljenje prosvjedima: Kritičari, uključujući članove HDZ-a, smatraju da su prosvjedi antihrvatski i da potiču nostalgiju za bivšim režimom.

Utjecaj na društvo

Ovi događaji ukazuju na duboke podjele unutar hrvatskog društva. Mnogi se pitaju kako će se ove tenzije odraziti na budućnost Hrvatske, posebno u kontekstu europskih integracija i jačanja demokratskih vrijednosti.

Statistika i trendovi

Prema najnovijim istraživanjima, više od 60% Hrvata smatra da je antifašizam važan dio nacionalnog identiteta. S druge strane, 30% građana izražava nostalgiju prema razdoblju socijalizma, što dodatno komplicira društvene odnose.

U 2026. godini, očekuje se da će se ovi trendovi nastaviti, a političke stranke će morati pronaći način kako da odgovore na zahtjeve svojih birača, koji su podijeljeni po pitanju povijesnih simbola i vrijednosti.

Zaključak

Prosvjedi koji su se održali jučer u nekoliko hrvatskih gradova otvaraju važna pitanja o identitetu, povijesti i budućnosti Hrvatske. Dok se jedni bore za očuvanje antifašističkih vrijednosti, drugi se protive takvim simbolima, smatrajući ih dijelom prošlosti koju treba ostaviti iza sebe. Ova situacija zahtijeva dijalog i razumijevanje među svim građanima, kako bi se izgradila stabilna i jedinstvena Hrvatska.