Prosvjedi širom Europe ponovno su u prvom planu, a prosvjedi širom Europe ovoga puta imaju neobičan prizvuk – aktivisti su se na željezničkim kolodvorima pojavili u pidžamama kako bi istaknuli da su noćni vlakovi, ključna alternativa zrakoplovima, sustavno ukinuti ili ograničeni. U uvodnom dijelu istražit ćemo motive ovih akcija, predstaviti organizatore i objasniti zašto je obnovljeni noćni promet Pariz–Beč tek vrh ledenog brijega krize međunarodnih vlakova.
Uvod: Zašto noćni vlakovi postaju predmet prosvjeda
Od 1970-ih godina broj međunarodnih željezničkih linija u Europi konstantno opada, a zbog toga se putnici danas suočavaju s manjom ponudom nego prije pola stoljeća. Iako je povećanje zračnog prometa odvozilo milijune putnika godišnje, ekološke obveze i klimatska kriza nameću potrebu za održivijim načinima prijevoza. Prosvjedi širom Europe organizirani su kako bi se upozorilo na “drastično” smanjenje međunarodnog željezničkog prometa – ukidanje svih noćnih vlakova dovodi do povećanja CO2 emisija i gubitka društvene pravednosti u prijevozu.
Organizatori i ciljevi akcije
Tri glavne aktivističke skupine – Back-on-Track Europe, Stay Grounded Network i Aterra – udružile su snage kako bi putem javnih performansa revitalizirale diskusiju o noćnim vlakovima. Njihov zajednički cilj je:
- Povećati vidljivost problema ukidanja noćnih linija
- Poticati političare na ulaganja u željezničku infrastrukturu
- Senzibilizirati putnike za ekološke i društvene prednosti željezničkog putovanja
H2: Pozadina ukidanja noćnih vlakova u Europi
Od sedamdesetih do danas Europa je s preko 50 međugradskih noćnih ruta pala na tek nekoliko desetaka aktivnih linija. Glavni razlozi su:
- Financijski rezovi i smanjenje državnih subvencija
- Konkurencija niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika
- Neadekvatne investicije u željezničku mrežu
- Kompleksna koordinacija između različitih nacionalnih operatera
Financijski i politički kontekst
U mnogim zemljama europski državni međugradski željeznički prijevoznici – poput ÖBB u Austriji ili SNCF u Francuskoj – počeli su povlačiti financijsku potporu za noćne linije nakon što su one zaključivale gubitke. Na primjer, vlak Pariz–Beč lansiran je u prosincu 2021. uz velika očekivanja, no francuska vlada povukla je poticaje u drugoj godini, što je definiralo sudbinu linije.
Promjene u putničkom ponašanju
Analize Europske komisije iz 2018. ukazuju da je broj putnika željeznicom u noćnom segmentu sufikasan da se linije isplate jedino uz snažnu javnu potporu. Prema podacima Eurostat-a, zabilježen je pad od 35% europskih noćnih putovanja između 1990. i 2020. godine. Istovremeno, broj niskotarifnih aviolinija porastao je za čak 200% u istom razdoblju.
H2: Prosvjedi u pidžamama – koncept i izvedba
Središnji element prosvjedi širom Europe je neobičan “pidžama dress code”. Sudionici se na kolodvore pojavljuju u spavaćoj odjeći, simbolizirajući “noć” u kojoj više ne možemo putovati željeznicom.
Umjetnički performans na kolodvorima
Glavni dodirni moment je tiha diskoteka – DJ postavlja glazbu koju aktivisti puštaju na prijenosnim zvučnicima, dok prosvjednici plešu ispred ulaza u stanicu. Ponekad se formira “živi vlak” od ljudi koji stoje jedan iza drugoga, čime ilustruju želju za povratkom noćnih linija.
Komunikacijski materijali i poruke
- Transparenti s natpisima: “Vratite nam noćne vlakove” i “Bez vagona nema budućnosti”
- Letci s informacijama o ekološkom otisku zrakoplovstva i željeznice
- Intervjui s građanima: aktivisti postavljaju pitanje “Kamo biste putovali noćnim vlakom da ste imali tu mogućnost?”
H2: Glavne lokacije prosvjeda
Prosvjedi su planirani istovremeno u više od deset europskih gradova, uključujući:
- Amsterdam (Nizozemska)
- Helsinki (Finska)
- Basel (Švicarska)
- Lisabon (Portugal)
- Madrid (Španjolska)
- Pariz (Francuska)
- Stockholm (Švedska)
- Beč (Austrija)
Svaka od ovih akcija ima lokalne varijacije, no zajednički cilj jest istaknuti pad međunarodnog noćnog prometa te naznačiti potrebu za hitnim ulaganjima.
H2: Noćni vlakovi kao alternativa avionima
Aktivisti ističu da su noćni vlakovi najbolja alternativa zrakoplovstvu zbog nekoliko ključnih prednosti:
- Niže emisije CO2 po putniku: željeznica emitira u prosjeku 14 puta manje stakleničkih plinova od kratkih avionskih letova.
- Očuvanje noćne infrastrukture: putnici doputovavši izravno u jutarnjim satima štede vrijeme na smještaj.
- Društvena uključenost: vlakovi pokrivaju sela i regije koje zračni prijevoz ne opslužuje.
Ekološki utjecaj
Prema istraživanju Međunarodne unije za željeznicu (UIC) iz 2022., prelazak od zrakoplovstva na željeznicu na relacijama do 800 km mogao bi smanjiti emisije stakleničkih plinova EU za 15%. No statistike pokazuju da je realizacija takvih planova usporena zbog nedostatka političke volje i financija.
Gospodarske implikacije
Investicija u željeznice donosi višestruku društvenu korist – otvaranje radnih mjesta u sektoru infrastrukture, oživljavanje ruralnih krajeva te povećanje turističke ponude. Primjerice, projekt Nordic Ark u skandinavskim zemljama pokazao je da je obnova noćnih linija između Osla i Berlina rezultirala 20%-tnim porastom putničkog prometa u prvoj godini.
H2: Prednosti i mane protestnih akcija
Kao i svaka vrsta javnog nastupa, protesti u pidžamama imaju svoje prednosti i nedostatke. Važno je sagledati obje strane kako bismo razumjeli potencijal njihovog utjecaja.
Prednosti
- Viralnost i medijska pokrivenost: neobičan kostim privlači pažnju novinara i prolaznika.
- Povećanje javne svijesti: pojedinci koji do sada nisu razmišljali o problemu vlakova sada žele saznati više.
- Umjetnički pristup: korištenje performansa olakšava komunikaciju poruke na nenametljiv način.
Nedostaci
- Mogućnost ometanja javnog reda i sigurnosti na kolodvorima.
- Ograničen doseg – lokalni događaji teško dopiru do šire javnosti bez dodatne promocije.
- Rizik politizacije – akcija može biti etiketirana kao “radikalna” ili “neozbiljna”.
H2: Temporalni kontekst i statistike
Da bismo razumjeli hitnost situacije, dobro je pogledati ključne brojke i vremensku liniju razvoja željezničkog prometa u Europi:
- 1970. – Više od 80 noćnih linija pokrivalo je sve glavne europske metropole.
- 1990. – Početak liberalizacije zračnog tržišta u EU; niskotarifni prijevoznici bilježe rast od 50% godišnje.
- 2000.–2010. – Postupno ukidanje dvadesetak noćnih ruta zbog smanjenog interesa i profitabilnosti.
- 2021. – Lansiranje Pariz–Beč Nightjet, simboličan pokušaj povratka noćnih linija.
- 2023. – Otkazivanje financiranja Pariz–Beč linije; potvrđeno ukidanje.
- 2024. – Pojačani prosvjedi i istraživanja o električnoj i hibridnoj vuči u željeznici.
Zaključak
Prosvjedi u pidžamama predstavljaju neobičan, ali efektan način da se pokrene dijalog o važnosti noćnih vlakova. Dok međunarodne željeznice gube rute zbog financijskih i političkih razloga, građani i aktivisti pozivaju na povratak održivih alternativa zračnoj plovidbi. Uz snažnu podršku javnosti i strateška ulaganja, moguće je obnoviti željezničku noćnu mrežu, smanjiti emisije CO2 i osigurati jednak pristup prijevozu za sve europske regije.
FAQ – Često postavljana pitanja
1. Zašto su noćni vlakovi značajni za okoliš?
Noćni vlakovi emitiraju znatno manje CO2 u usporedbi s kratkim i srednjim aviolinijama. Prema UIC-u, prelazak samo 10% zračnih putnika na željeznicu smanjio bi emisije EU za 5%.
2. Koliko noćnih linija je trenutno u funkciji?
U 2024. godini u Europi djeluje oko 30 redovitih međunarodnih noćnih linija. Prije 50 godina taj je broj bio više od 80.
3. Koji su glavni razlozi ukidanja ovih linija?
Financijski gubici, smanjena državna potpora, konkurencija niskotarifnih avioprijevoznika i nedostatak ulaganja u željezničku infrastrukturu.
4. Kako građani mogu podržati inicijative za povratak noćnih vlakova?
Potpisivanjem peticija, sudjelovanjem u javnim raspravama, podrškom organizacija poput Back-on-Track Europe ili direktnim obraćanjem lokalnim i nacionalnim vlastima.
5. Postoje li tehnička rješenja za modernizaciju noćnih vlakova?
Apsolutno. Primjeri uključuju hibridne vlakove na električni i dizelski pogon, obnovu starih spavaćih vagonа te integraciju digitalnih sustava za rezervaciju i upravljanje.
6. Kada možemo očekivati prve rezultate pritiska javnosti?
Promjene u prometnoj politici obično traju 1–3 godine. Ako prosvjedi i lobiranje uspiju mobilizirati političku volju, prve obnove linija mogu krenuti već od 2025.–2026.
7. Hoće li noćni vlakovi ponovno postati popularni?
Da, ako se ostvare tri uvjeta: politička i financijska podrška, modernizacija voznog parka i svakodnevna integracija s dnevnim linijama na ključnim čvorištima.
Autor: Iva Kovač
Kriminal Informatacije – stručni i angažirani sadržaj o aktualnim društvenim temama
Leave a Comment