Gradonačelnik Tomislav Tomašević na nedavnoj sjednici Gradske skupštine izjavio je kako proračun za 2024. raste tek dva posto, dok inflacija prema procjeni Ministarstva financija doseže 2,8 posto. Takav odnos stavlja gradske čelnike pred političku i ekonomsku dilemu: smanjivati porez na dohodak ili zadržati postojeće stope kako bi se pokrili osnovni troškovi javne uprave i ključnih usluga?
Ova analiza istražuje proračun Grada Zagreba, potencijalne izmjene poreznih stopa, transparentnost javnih natječaja te političke kontroverze koje su se posljednjih tjedana našle na dnevnom redu. Donosimo statistike, primjere i scenarije, a na kraju odgovaramo na najčešća pitanja građana.
Proračun Grada Zagreba za 2024. – analitički pregled
Planirani prihodi i rashodi
Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2024. iznosi oko 8,7 milijardi kuna, što je povećanje od 2 % u odnosu na lanjskih 8,5 milijardi. Glavni izvor prihoda ostaju porezne kvote – prije svega porez na dohodak, čiji se udjel kreće između 23 i 33 %. S druge strane, značajni rashodi idu na subvencije javnog prijevoza, troškove vrtića, kulture i upravljanje gradskom imovinom.
Usporedba s inflacijom i realni rast
Ministarstvo financija procjenjuje inflaciju za 2024. na 2,8 %. To znači da realni rast proračuna iznosi minus 0,8 %, odnosno da će “kupovna moć” sredstava koja Grad planira rashodovati biti manja nego lani. U praksi, uz takav tempo, zapravo trošimo više da bismo zadržali istu razinu usluga.
Porezne stope na dohodak pod povećalom
Povijest poreza u Zagrebu
Zagreb kroz godine prednjači u visini poreza na dohodak među hrvatskim gradovima. Još od vremena “Grunfove ekonomske doktrine”, prema kojoj je “najbolji porez onaj koji se nikad ne smanjuje”, lokalni su lideri održavali stope od 23 % za nižu, odnosno 33 % za višu stopu.
Argumenti za i protiv smanjenja
- Za smanjenje: Povećava se potrošnja građana i podupiru lokalne tvrtke. Primjerice, pri smanjenju od 1 postotnog boda, procjenjuje se dodatnih 200 milijuna kuna godišnje u džepovima plaćalaca poreza.
- Protiv smanjenja: Manjak prihoda ugrozio bi sufinanciranje vrtića, besplatnih linija ZET-a i subsidije za kulturne institucije. Time bismo riskirali zamrzavanje projekata obnove fasada i cesta.
Transparentnost javnih nabava i natječaja
Stadion u Kranjčevićevoj – gdje su troškovi otišli u nebo?
Zastupnik Tomislav Jelić iz kluba “Jedino Hrvatska” upozorio je na razliku između projekta rekonstrukcije stadiona koji je koštao 50.000 eura i ponude za uredski prostor u Slovenskoj ulici – 27.000 eura. Sumnja se da je praksa uvođenja uvećanih ponuda jedne tvrtke kako bi “suprotna” pobijedila, što narušava princip javnog nadmetanja.
Prema novom pravilniku, direktna narudžba moguća je do 50.000 kuna, iznad čega je obavezno najmanje tri ponude. Ipak, slučajevi prelaska granica bez transparentnih obrazloženja i dalje su učestali.
Kino Europa – sanacija koja ne ide po planu
Obnova kina Europa predviđa obnovu krovišta, postavljanje novog ventilacijskog sustava i suvremene audio instalacije. Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet otkrio je da je ključno pitanje postavljanje krana, a jedini mogući pristup pao je na Prolaz sestara Baković. Ispod se, pak, nalazi podrum Državnih nekretnina u zakupu treće osobe.
Nakon pregovora, najavljena je obustava zakupa podruma i preuzimanje od strane Grada. Ipak, konačna izvedba radova još je uvijek dva semestra udaljena, a rok od 19 mjeseci za završetak radova mnogi smatraju preambicioznim.
Političke tenzije i istrage – USKOK, DORH i gradski dužnosnici
Slučaj Goran Đulić – obrana i optužbe
“Niti vi niti ja nismo vidjeli optužnicu, a o sadržaju tek će sud odlučiti. On smatra da nije kriv i ja nemam razloga ne vjerovati mu”, rekao je Tomašević o kolegi iz stranke kojeg USKOK tereti za zloupotrebu položaja.
Protiv Gorana Đulića DORH je podigao optužnicu zbog navodnog pritiska na zaposlenike Ustanove za upravljanje sportskim objektima, kako bi se diskreditiralo svjedoke u slučaju bivšeg ravnatelja Koste Kostanjevića. Stranka Možemo i Nezavisna lista Marije Selak Raspudić zahtijevale su jasnu osudu, no gradonačelnik je inzistirao na pretpostavci nevinosti.
Uloga Gradske skupštine i oporbeni pritisak
HDZ-ov Mislav Herman ponovno je otvorio pitanje smanjenja porezne stope. “Je li proračun složen po Grunfovoj doktrini?”, pitao je, aludirajući na striktnu politiku neopadanja poreza. S druge strane, oporba podsjeća na rast prihoda od poreza na dohodak od 170 milijuna eura u odnosu na 2023.
Debata ovisnosti proračuna o poreznim prihodima, uslugama i političkom kapitalu dovodi do zamršenih saveza – HDZ i Možemo optužuju se za populizam, dok centar vidi priliku za koheziju oko hitnih projekata poput obnove vrtića i kulturnih centara.
Prednosti i nedostaci aktualnog proračuna
- Prednosti:
- Očuvanje sufinanciranja javnog prijevoza (besplatne karte za umirovljenike).
- Stabilna sredstva za vrtiće, škole i kulturu (knjižnice, muzeji, teatar).
- Jedan od najvećih gradskih proračuna u EU (uređeno gospodarstvo i infrastrukturni projekti).
- Nedostaci:
- Realni pad vrijednosti budžeta – inflacija krade 0,8 % kupovne moći.
- Mala fleksibilnost za nove investicije (prometnice, zelene zone).
- Potencijalni rizik od korupcije pri javnim nabavama i upitna transparentnost.
Što čeka građane – perspektiva proračuna u 2025.?
Već sada su najavljene izmjene proračunskog kalendara kako bi se prilagodio mogućem padu prihoda od poreza. Ključno je pratiti kretanje inflacije i dinamiku oporavka gospodarstva nakon globalnih kriza. Udruga financijskih analitičara predviđa da bi u slučaju inflacije iznad 3 % Grad mogao razmotriti dodatno zaduživanje ili rebalans proračuna.
Na horizontu su projekti energetske obnove zgrada javnih ustanova, proširenje zelenih površina u Naselju Sigečica te novi inkubatori za kreativne industrije. Svi oni ovise o ravnoteži između poreznih izmjena i dugoročnih kreditnih linija.
Zaključak
Rasprava na aktualnom satu o proračunu Grada Zagreba razotkrila je klasične političke podjele između štedljivih i socijalno orijentiranih pristupa. Uz realni pad vrijednosti gradskog budžeta zbog inflacije, pitanje smanjenja poreza na dohodak ostaje vruće – s jedne strane poziva se na poticanje potrošnje, a s druge na očuvanje ključnih javnih usluga.
Transparentnost javnih nabava, pravosuđe (USKOK i DORH) te nadzor Gradske skupštine vitalni su elementi za kontrolu proračuna i borbu protiv korupcije. Građanima ostaje pratiti kako će se gradska administracija nositi s inflacijom, hoće li doći do smanjenja poreznih stopa te kakva nas nova ulaganja očekuju u 2025. godini.
Česta pitanja (FAQ)
- Što znači realni rast proračuna manji od inflacije?
Realni rast manji od inflacije znači da, unatoč nominalnom povećanju sredstava, kupovna moć proračuna pada jer troškovi usluga i materijala rastu brže od rasta prihoda.
- Zašto se ne smanjuje stopa poreza na dohodak?
Prema gradonačelnikovim riječima, niži porez bi ugrozio sufinanciranje javnog prijevoza, vrtića i kulturnih ustanova. Nadalje, proračun raste sporije od inflacije, što ostavlja malo manevarskog prostora.
- Kako se planiraju javne nabave u Gradu Zagrebu?
Grad je donio pravilnik prema kojemu za iznose do 50.000 kuna može ići direktna narudžba, a za veće se traže najmanje tri ponude. No, problemi se javljaju kod projekata kao što je stadion u Kranjčevićevoj zbog neujednačenih cijena.
- Koji su glavni rizici korupcije u proračunu?
Najveći rizici odnose se na manipulaciju natječaja, nejasne kriterije pri odabiru izvođača i nedovoljnu transparentnost javnih natječaja za projekte viših vrijednosti.
- Što donosi godina 2025. za gradski proračun?
Planirani su energetski projekti, obnova društvenih domova i nove zelene oaze, ali sve ovisi o kretanju inflacije, prihodima od poreza i eventualnom rebalansu proračuna.
- Kako građani mogu pratiti izvršenje proračuna?
Na službenim stranicama Grada Zagreba objavljuju se mjesečni i tromjesečni izvještaji o izvršenju proračuna. Također, građani mogu pratiti i dokumente koji se dostavljaju Gradskom uredu za financije.
Leave a Comment