U posljednjim tjednima javnost je zatekla vijest koja je izazvala brojna pitanja i negodovanja: veliki infrastrukturni projekt Hrvatskih željeznica, procijenjen na 255 milijuna eura, službeno je poništen nakon godina priprema i kontroverzi. Riječ je o planiranoj rekonstrukciji i elektrifikaciji pruge M202 na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, ključnom koraku za modernizaciju željezničkog prometa u Hrvatskoj. No, umjesto napretka, projekt je završio u žalbenom postupku, otkrivajući duboke probleme u sustavu javnih nabava i upravljanja infrastrukturnim investicijama. U ovom članku detaljno ćemo istražiti zašto je došlo do ovakvog ishoda, tko su sve akteri u priči i kakve posljedice ovo ima za hrvatsku željezničku mrežu i šire.
Pozadina projekta: Ambiciozni planovi i početni koraci
Projekt rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka te elektrifikacije pruge M202 nije nastao preko noći. Prvi natječaj za ovaj posao raspisan je još u rujnu 2020. godine, u vrijeme kada je Hrvatska težila unaprjeđenju svoje prometne infrastrukture kako bi se približila europskim standardima. Dionica Hrvatski Leskovac-Karlovac smatra se strateški važnom jer povezuje ključna gospodarska područja i može znatno poboljšati efikasnost teretnog i putničkog prometa.
Cilj projekta bio je modernizirati postojeću infrastrukturu, uključujući nadogradnju signalizacije, izgradnju novih kolosijeka i uvođenje elektrifikacije, što bi omogućilo brže i ekološkije vlakove. Procjena troškova od 255 milijuna eura bez PDV-a ukazivala je na ozbiljnost i opsežnost planova, a financiranje je dijelom trebalo doći iz europskih fondova, što je dodatno povećalo očekivanja od uspješne realizacije.
Kliučni akteri i početni izbor izvođača
U lipnju ove godine, HŽ Infrastruktura (HŽI) donijela je odluku o odabiru izvođača radova. Pobjednički konsorcij činile su turska tvrtka Doguş İnşaat ve Ticaret A.S. i zagrebačka BK montaža. Ovaj izbor temeljio se na natječajnom postupku koji je trajao mjesecima, a navodno je ponuda ovih tvrtki bila najpovoljnija i tehnički najbolje ocijenjena. Međutim, upravo ovdje počinju problemi, jer druge sudionike nije zadovoljio način vrednovanja ponuda.
Primjerice, indijska Afcons Infrastructure Limited iz Mumbaija i španjolska Comsa S.A. iz Barcelone, koje su također sudjelovale u natječaju, podnijele su žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), tvrdeći da postupak nije proveden pošteno i transparentno. Ove žalbe postale su ključni prekretnica u cijeloj priči, vodeći do poništenja odluke i dodatnih troškova za HŽI.
Žalbeni postupak i odluka DKOM-a
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) uložila je značajan napor u ispitivanje žalbi podnesenih od strane Afcons Infrastructure i Comsa S.A. Nakon detaljne analize, DKOM je donio odluku o poništenju odluke HŽI-ja o odabiru izvođača, ističući nepravilnosti u postupku. Ova odluka donesena je 10. studenoga, ali objavljena tek 19. prosinca, što je izazvalo dodatna pitanja o transparentnosti i vremenskom okviru cijelog procesa.
Osim što je poništio odluku, DKOM je naložio HŽI-ju da isplati po 65.516 eura troškova žalbenog postupka svakoj od žaliteljskih tvrtki. Ova novčana naknada predstavlja značajan teret za HŽ Infrastrukturu i dodatno opterećuje proračun, što ukazuje na ozbiljnost propusta u postupku.
Zašto je došlo do poništenja?
Prema dostupnim informacijama, žalbe su se temeljile na navodima o nepoštivanju pravila javne nabave, uključujući nejasnoće u kriterijima ocjenjivanja, moguću pristranost prema odabranim izvođačima i nedostatak transparentnosti u donošenju odluke. Na primjer, neke od primjedbi ukazivale su na to da su tehnički aspekti ponuda nisu bili dosljedno vrednovani, što je dovelo do nepravedne prednosti za određene sudionike.
Usporedbe radi, slični incidenti dogodili su se i u drugim europskim zemljama, gdje su žalbe često dovodile do ponovnog raspisivanja natječaja, uzrokujući kašnjenja i povećane troškove. Ovo naglašava važnost stroge provedbe pravilnika o javnim nabavama kako bi se izbjegli sukobi i osigurala fer konkurencija.
Posljedice za Hrvatske željeznice i širu zajednicu
Poništenje ovog projekta ima dalekosežne posljedice, kako za HŽ Infrastrukturu, tako i za hrvatsko gospodarstvo i građane. Prvo, kašnjenje u modernizaciji pruge M202 produžit će postojeće probleme u željezničkom prometu, uključujući sporije putovanja, manju pouzdanost i veće operativne troškove. Ovo može negativno utjecati na konkurentnost hrvatskog prometnog sustava u odnosu na susjedne zemlje.
Drugo, financijski gubici su značajni. Osim troškova žalbenog postupka, HŽI će vjerojatno morati ponovno raspisati natječaj, što zahtijeva dodatno vrijeme i resurse. U kontekstu ukupnih investicija u infrastrukturu, ovo kašnjenje može ugroziti i korištenje europskih fondova, koji često imaju rokove za realizaciju projekata.
Statistike i temporalni kontekst
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u posljednjem desetljeću uložila preko 1,5 milijardi eura u željezničku infrastrukturu, ali stopa uspješnosti projekta i dalje zaostaje za europskim prosjekom. Na primjer, samo 60% velikih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj završi na vrijeme, u usporedbi s 75% u EU. Ovo kašnjenje dodatno naglašava sistemske probleme u upravljanju projektima.
Uz to, temporalni kontekst ovog slučaja – s natječajem započetim 2020. i poništenjem krajem 2023. – ilustrira koliko dugo mogu trajati takvi procesi, što podcrtava potrebu za reformama u sustavu javnih nabava kako bi se ubrzala izgradnja ključne infrastrukture.
Prednosti i nedostaci projekta: Što je moglo biti, a što je izgubljeno
Da je projekt uspješno realiziran, Hrvatska bi imala brojne prednosti. Na primjer, elektrifikacija pruge smanjila bi emisije stakleničkih plinova i poboljšala energetsku učinkovitost, što je u skladu s klimatskim ciljevima EU. Osim toga, modernizirana infrastruktura privukla bi više teretnog prometa, potaknula regionalni razvoj i smanjila ovisnost o cestovnom prometu, što bi dovelo do manje gužvi i bolje povezanosti.
Međutim, s poništenjem, sve ove prednosti ostaju nerealizirane, a umjesto toga pojavljuju se nedostaci: gubitak povjerenja javnosti u institucije, dodatni troškovi za porezne obveznike i produžetak postojećih problema. Ovo slučaj također naglašava potrebu za boljom koordinacijom između različitih dijelova uprave i strožom provedbom anti-korupcijskih mjera.
Usporedbe s drugim sličnim projektima
U Europi, slični izazovi česti su u zemljama u razvoju infrastrukture, poput Poljske ili Rumunjske, gdje žalbe i kašnjenja također otežavaju realizaciju projekata. Na primjer, u Poljskoj, natječaj za izgradnju visokoh brzinske pruge doživio je sličan fijasko 2022. godine, što je rezultiralo gubitkom od preko 100 milijuna eura i kašnjenjem od nekoliko godina. Ovi primjeri pokazuju da Hrvatska nije jedina suočena s takvim problemima, ali istovremeno ukazuju na univerzalnu potrebu za poboljšanjem upravljačkih kapaciteta.
Zaključak: Pouke za budućnost i put naprijed
Poništenje nabave za projekt HŽ Infrastrukture vrijedan 255 milijuna eura predstavlja ozbiljan udarac za modernizaciju hrvatskih željeznica, ali i važnu pouku o važnosti transparentnosti, poštenja i efikasnosti u javnim nabavama. Kako bismo izbjegli slične situacije u budućnosti, neophodno je jačati kapacitete institucija poput DKOM-a, unaprijediti pravilnike o natječajima i osigurati veću uključenost građana u nadzor procesa.
Za Hrvatske željeznice, put naprijed uključuje ponovno pokretanje natječaja s poboljšanim uvjetima, uz iskorištavanje iskustva iz ovog neuspjeha kako bi se osigurala uspješna realizacija projekta. Nadamo se da će ova situacija poslužiti kao katalizator pozitivnih promjena, a ne samo kao još jedan primjer propusta u infrastrukturnom razvoju.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto je projekt HŽ Infrastrukture poništen?
Projekt je poništen nakon žalbi indijske i španjolske tvrtke koje su ukazale na nepravilnosti u postupku javne nabave, što je dovelo do odluke DKOM-a o poništenju odabira izvođača.
Koji su troškovi povezani s poništenjem?
HŽ Infrastruktura mora isplatiti po 65.516 eura troškova žalbenog postupka svakoj od žaliteljskih tvrtki, uz potencijalne dodatne troškove ponovnog raspisivanja natječaja.
Kako će ovo kašnjenje utjecati na hrvatsku željezničku infrastrukturu?
Kašnjenje će produžiti postojeće probleme, uključujući sporiji promet i manju pouzdanost, te moguće ugroziti korištenje europskih fondova za buduće projekte.
Postoji li nada da će projekt ipak biti realiziran?
Da, HŽ Infrastruktura će vjerojatno ponovno raspisati natječaj, ali to zahtijeva dodatne napore kako bi se osigurala poštena i transparentna procedura.
Što se može naučiti iz ovog slučaja?
Ovaj slučaj naglašava važnost stroge provedbe pravila javnih nabava, bolje koordinacije između institucija i većeg nadzora kako bi se izbjegli slični neuspjesi u budućnosti.
Za više informacija o sličnim temama, pratite naš blog Kriminal.info – uvijek ažurni s analizama i dubinskim istragama iz svijeta kriminala i kontroverzi.
—
Leave a Comment