Klub studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (KSFPZG) javno je prozvao profesora Borisa Havela, istaknutog politologa i sveučilišnog predavača, zbog niza kontroverznih objava na društvenoj mreži X. Studenti smatraju da su profesorove izjave neprimjerene za javnu osobu koja radi s mladima i predaje na akademskoj instituciji, te da narušavaju ugled fakulteta i akademske etike.
Ključne točke skandala s profesorom Havelom:
Seksističke izjave: Havelove objave, koje uključuju seksističke komentare o sudionicama javnih skupova, izazvale su osudu studenata.
Diskreditacija novinarstva: Kritike su usmjerene i na profesorovo relativiziranje istinitosti medijskih izvještaja, što je posebno problematično s obzirom na to da FPZG obrazuje buduće novinare.
Širenje dezinformacija: Studenti optužuju Havela za širenje neprovjerenih informacija i podržavanje kontroverznih stavova, uključujući podršku politici izraelske vlade uz korištenje upitnih izvora.
Problematični simboli: Upotreba simbola poput grba HOS-a uz prigodne poruke izazvala je dodatne kontroverze.
Odbijanje komentara: Profesor Havel odbio je komentirati optužbe, što dodatno podgrijava raspravu.
Optužbe studenata: Neprimjerene izjave profesora Borisa Havela na društvenim mrežama
Nedavni događaji na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti (FPZG) bacili su sjenu na akademsku reputaciju institucije. Klub studenata FPZG-a (KSFPZG) javno je prozvao profesora Borisa Havela, poznatog politologa, zbog niza objava na društvenoj mreži X koje smatraju neprimjerenima i štetnima za ugled fakulteta te za studente s kojima profesor svakodnevno radi. KSFPZG naglašava da njihova inicijativa nije usmjerena na cenzuru, već na akademski legitimnu reakciju na iznesena stajališta koja smatraju problematičnima.
„KSFPZG nije za cenzuru niti će ikada biti, ali ako profesor i akademik može iznositi seksistička stajališta bez javne prozivke, mi kao akademski građani smatramo da je naša dužnost reagirati na iznesena stajališta“, poručili su studenti u svojoj objavi, postavljajući time visoke standarde za ponašanje javnih osoba u akademskoj zajednici. Ova situacija otvara širu raspravu o granicama slobode izražavanja na sveučilištu, akademskoj etici te odgovornosti profesora prema svojim studentima i društvu.
Seksistički komentari i diskriminacija novinara
Jedna od ključnih točaka optužbi odnosi se na ono što studenti opisuju kao seksističke poruke i diskriminaciju sudionica javnih skupova. Konkretno, profesor Havel je na platformi X objavio komentar koji je izazvao snažnu reakciju studenata: „Jbš skup na kojem je Maja Sever najljepša.“ Ova izjava, popraćena fotografijom s Antifašističkog marša, protumačena je kao degradiranje skupa i nipodaštavanje sudionica, među kojima su i kolegice s FPZG-a koje su izrazile svoj stav.
Studenti ističu da ovakve izjave, pogotovo od strane sveučilišnog profesora, šalju poruku da seksizam može proći bez javne osude, što je nedopustivo u suvremenom društvu, a pogotovo u akademskoj sredini. Dodatno, smatraju da se ovim komentarom diskriminira i novinarska struka, kao i alumni FPZG-a, poput Maje Sever, koja je poznata novinarka. Profesorovo umanjivanje značaja skupa na temelju izgleda jedne sudionice smatraju uvredljivim i neprofesionalnim.
Ovaj aspekt sukoba direktno dotiče teme novinarske etike i rodne ravnopravnosti, dva ključna područja koja se izučavaju i promiču na FPZG-u. Izjave koje sugeriraju da je izgled žene primarna relevantna karakteristika na javnom skupu, te da to umanjuje njegovu važnost, duboko su problematične u kontekstu akademske rasprave o rodnim ulogama i medijskoj slici žena.
Relativiziranje istine i širenje dezinformacija o požaru u Vjesniku
Studenti su također istaknuli profesorovo problematično komentiranje događaja poput požara u zgradi Vjesnika. Havel je na X-u, ironičnim tonom, sugerirao da je riječ o samozapaljenju. KSFPZG to tumači kao direktno impliciranje da mediji ne prenose istinu i da šire dezinformacije.
„Novinari su često meta napada i prijetnji u Hrvatskoj, a ovdje se radi o osobi koja je profesor i radi na fakultetu gdje se predaje novinarstvo“, upozoravaju studenti. Ova kritika naglašava dvostruku opasnost: s jedne strane, profesorove izjave mogu potkopati povjerenje u medije, a s druge strane, mogu stvoriti okruženje u kojem studenti novinarstva nisu adekvatno podučeni o važnosti istinitog i nepristranog izvještavanja.
Kao primjer možemo uzeti slučajeve lažnih vijesti koje su u posljednjim godinama imale značajan utjecaj na javno mnijenje i političke procese diljem svijeta. Profesorova sklonost relativiziranju istinitosti medijskih izvještaja, pogotovo u kontekstu potencijalno senzacionalističkih događaja poput požara, može potaknuti studente na sumnju u medije općenito, umjesto da ih potiče na kritičko propitivanje izvora i metoda novinarstva.
Podrška izraelskoj vladi i kontroverzne snimke
Profesor Havel je također poznat po svojim objavama u kojima izražava snažnu podršku izraelskoj vladi i premijeru Benjaminu Netanyahuu. Jedna od spornih objava uključivala je dijeljenje isječka snimke kojom je izraelska vojska pravdala zauzimanje bolnice u Gazi. Kasnije se pokazalo da je ta snimka bila uređivana, što dodatno naglašava problem s pouzdanošću informacija koje profesor dijeli.
Ova situacija otvara pitanja o političkoj pristranosti na sveučilištu i potencijalnom utjecaju takvih stavova na slobodno akademsko izražavanje. Dok profesori imaju pravo na svoje političke stavove, način na koji ih iznose i informacije koje koriste pritom mogu biti predmet akademske rasprave. Posebno je važno kada se dijele informacije koje su kasnije pokazale da su bile netočne ili manipulativne, kao u slučaju snimke iz Gaze.
Dodatno, profesor je objavio kolekciju snimki koje prikazuju izraelski napad na glavni grad Irana, uz lakonski komentar „Dobro jutro“. Ovakve objave, koje banaliziraju vojne akcije i ljudske patnje, izazivaju snažne reakcije i dovode u pitanje empatiju i etičku dimenziju profesora.
Grb HOS-a i poruka o „hrvatskom domu“
Jedan od najkontroverznijih aspekata optužbi datira iz 2020. godine kada je profesor Havel na svojoj društvenoj mreži objavio grb HOS-a uz poruku „čast je biti spreman za svoj hrvatski dom“. Ova objava izazvala je snažne reakcije zbog povijesnog konteksta HOS-a i asocijacija na ustaški pokret.
Korištenje ovakvih simbola u javnom prostoru, a posebice od strane sveučilišnog profesora, smatra se izrazito problematičnim. Studenti naglašavaju da takve poruke mogu biti protumačene kao glorifikacija povijesno osuđenih režima i ideologija, što je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima demokratskog društva i akademske slobode koja podrazumijeva i odgovornost za javno izražavanje.
Ovaj potez direktno se tiče povijesnog revizionizma i političke radikalizacije, čije su posljedice često duboke i dugotrajne. Za studente FPZG-a, fakulteta koji bi trebao educirati o demokratskim procesima, povijesti i međunarodnim odnosima, ovakve izjave predstavljaju snažan signal da profesor ne samo da dijeli problematične stavove, već ih i aktivno promovira.
Akademska etika i odgovornost profesora
Studenti KSFPZG-a svoju kritiku formuliraju kroz prizmu akademske etike i odgovornosti koju sveučilišni profesori nose. Njihova reakcija nije potaknuta željom za ukidanjem slobode govora, već željom da se naglasi nužnost odgovornog i etičkog ponašanja javnih osoba, pogotovo onih koji odgajaju mlade naraštaje.
„S obzirom da je vidljivo da profesor ima tendenciju dijeliti neprovjerene informacije, smatramo da bi mogao malo naučiti od profesora novinarstva na kolegiju novinarska etika ili osnove novinarstva“, navode studenti. Ova kritika usmjerena je na direktnu pedagošku dimenziju – profesor koji predaje o medijima i politici trebao bi biti primjer etičkog ponašanja i pouzdanog informiranja.
Poruka studenata također uključuje i poziv na podršku palestinskom narodu: „Također bismo za kraj izrazili naš jasan stav, koji profesor nažalost ne dijeli. Free Palestine!“ Ovo pokazuje da studenti vide sukob ne samo kao etički i profesionalni problem, već i kao pitanje osobne odgovornosti u kontekstu globalnih događaja i ljudskih prava.
Stav studenata i njihove preporuke
Studenti ističu da njihova inicijativa proizlazi iz brige za ugled FPZG-a i za kvalitetu obrazovanja koje dobivaju. Žele naglasiti da je FPZG mjesto gdje se potiče kritičko razmišljanje, a ne prihvaćanje neprovjerenih informacija ili diskriminatornih stavova.
Edukacija o medijskoj pismenosti: KSFPZG sugerira da bi profesor Havel mogao unaprijediti svoje znanje o medijskoj etici i novinarstvu, čime bi postao bolji uzor studentima.
Promicanje etičkih standarda: Studenti pozivaju na strože pridržavanje etičkih kodeksa u akademskoj zajednici, naglašavajući da javne izjave profesora trebaju biti u skladu s vrijednostima tolerancije, poštovanja i istinitosti.
Podrška žrtvama diskriminacije: Inicijativa KSFPZG-a pokazuje da studenti aktivno promišljaju o pitanjima poput rodne ravnopravnosti i ljudskih prava, te da su spremni reagirati kada te vrijednosti budu ugrožene.
Odbijanje komentara i budućnost rasprave
Na upit novinara Indexa, profesor Boris Havel navodno je odbio dati komentar na optužbe, prekinuvši poziv prije nego što je saslušao cijelo pitanje. Nije odgovarao ni na nove pokušaje kontakta. Ova šutnja, iako ga pravno ne diskreditira, dodatno potpiruje raspravu i ostavlja prostor za razna tumačenja.
Fakultet političkih znanosti još nije javno komentirao situaciju. Na upit Indexa upućen dekanatu, očekuje se odgovor koji bi mogao rasvijetliti stav institucije prema ovim optužbama i budućim koracima. Reakcija fakulteta bit će ključna za utvrđivanje daljnjeg razvoja događaja i za definiranje jasnog stava akademske zajednice prema ovakvim kontroverzama.
Ovaj slučaj postavlja važna pitanja o tome kako sveučilišta trebaju reagirati na javne izjave svojih zaposlenika, pogotovo kada su te izjave u suprotnosti s temeljnim akademskim vrijednostima i kada ih studenti otvoreno kritiziraju. Ekspertiza u području medija, etike i društvenih znanosti podrazumijeva ne samo posjedovanje znanja, već i odgovornost u njegovoj primjeni i prezentaciji.
Zaključak: Između slobode izražavanja i akademske odgovornosti
Afera s profesorom Borisom Havelom na FPZG-u ukazuje na složen odnos između slobode izražavanja, akademske etike i društvene odgovornosti. Studentima je nedopustivo da profesor, koji ih treba educirati o kritičkom mišljenju i etičkom novinarstvu, sam širi dezinformacije, upućuje seksističke komentare i koristi problematične povijesne simbole. Njihova inicijativa pokazuje zrelu želju za očuvanjem akademskih standarda i promoviranju tolerantnog i odgovornog društva.
Slučaj Havela naglašava potrebu za jasnim etičkim kodeksima na sveučilištima te za mehanizmima koji omogućavaju raspravu i, ako je potrebno, sankcioniranje neprimjerenog ponašanja. Bez obzira na njegove osobne stavove, profesor na FPZG-u nosi posebnu odgovornost zbog svoje uloge u obrazovanju budućih novinara, politologa i analitičara. Njegove izjave ne utječu samo na njegov osobni kredibilitet, već i na kredibilitet cijele institucije.
Ovaj događaj podsjeća na važnost transparentnosti, javne rasprave i akademske kolegijalnosti. Dok se čeka službeni stav fakulteta, ostaje otvoreno pitanje kako će se FPZG, i akademska zajednica u Hrvatskoj općenito, nositi s izazovima koje donose društvene mreže i potreba za stalnim preispitivanjem etičkih granica u javnom diskursu. Odgovor na ova pitanja ključan je za osiguravanje da sveučilišta ostanu mjesta kritičkog mišljenja i nepristranog obrazovanja.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što su studenti FPZG-a zamjerili profesoru Borisu Havelu?
Studenti Kluba studenata FPZG-a (KSFPZG) optužuju profesora Borisa Havela za niz neprimjerenih javnih objava na društvenoj mreži X. Glavne kritike uključuju: seksističke komentare (npr. o novinarki Maji Sever), relativiziranje istinitosti medijskih izvještaja i širenje dezinformacija (npr. o požaru u zgradi Vjesnika), te korištenje problematičnih povijesnih simbola (grb HOS-a) uz kontroverzne poruke.
Koje su specifične izjave profesora Havela izazvale najviše kontroverzi?
Najviše kontroverzi izazvale su izjave poput „Jbš skup na kojem je Maja Sever najljepša“, ironično komentiranje požara u zgradi Vjesnika kao „samozapaljenja“, te objava grba HOS-a uz poruku „čast je biti spreman za svoj hrvatski dom“. Njegove objave podrške izraelskoj vladi, koje su ponekad uključivale kontroverzne ili uređivane snimke, također su podigle prašinu.
Zašto su ove izjave problematične s obzirom na to da ih je iznio profesor FPZG-a?
FPZG je institucija koja obrazuje buduće novinare, politologe i stručnjake za međunarodne odnose. Studenti smatraju da profesor koji prenosi dezinformacije, širi seksističke stavove ili glorificira problematične povijesne simbole potkopava temeljne akademske vrijednosti poput kritičkog mišljenja, etike i poštovanja. Njegove izjave mogu negativno utjecati na percepciju medija i povijesnih događaja, te ugroziti odgoj mladih stručnjaka.
Kakva je reakcija profesora Havela na optužbe?
Profesor Boris Havel odbio je komentirati optužbe studenata kada ga je kontaktirao portal Index.hr, prekinuvši poziv prije saslušanja cijelog pitanja, te se nije javljao na nove pozive.
Kakav je stav Fakulteta političkih znanosti (FPZG) o ovome?
Fakultet političkih znanosti još nije javno komentirao ove optužbe. Uputili smo upit dekanatu i čekamo njihov službeni odgovor koji će objaviti kada ga dobijemo. Njihov stav bit će ključan za daljnji razvoj situacije.
Što studenti predlažu kao rješenje?
Studenti KSFPZG-a naglašavaju da nisu za cenzuru, već za akademsku reakciju. Predlažu da bi profesor Havel trebao unaprijediti svoje znanje o novinarskoj etici i etičkom izvještavanju. Također, njihovom inicijativom žele potaknuti raspravu o potrebi pridržavanja etičkih standarda u akademskoj zajednici i ukazati na važnost odgovornog javnog djelovanja. Izrazili su i podršku palestinskom narodu, stavljajući svoje kritike u širi kontekst ljudskih prava.
Leave a Comment