U kontekstu ratnog zločina u Promini 1993., hrvatska policija je nedavno završila istragu protiv 52-godišnjeg hrvatskog državljanina, bivšeg pripadnika 75. motorizirane brigade SAO Krajine. Ovaj slučaj podsjeća na jezive događaje Domovinskog rata, gdje su civili bili izloženi brutalnom nasilju. Incident se dogodio 10. lipnja 1993. u selu Lukar, gdje je osumnjičeni sudjelovao u napadu na 56-godišnju ženu, što je kulminiralo njezinom smrću u bunaru.
Trenutno, prema najnovijim podacima Ministarstva pravosuđa, Hrvatska vodi više od 1.200 istraga vezanih uz ratne zločine SAO Krajine, s naglaskom na zaštitu civilnog stanovništva. Ovaj slučaj ističe važnost kontinuiranog procesuiranja, čak i tri decenije nakon događaja.
Detalji ratnog zločina u Promini 1993.: Što se točno dogodilo u Lukaru?
Osnovni detalji ratnog zločina u Promini 1993. dolaze iz policijske istrage Odjela za ratne zločine, u suradnji sa županijskim državnim odvjetništvinima u Šibeniku i Splitu. Osumnjičeni, tada pripadnik Vojske Republike Srpske Krajine (VRSK), ušao je u kuću žrtve zajedno s još nekoliko vojnika.
Kronologija napada na civilkinju u Lukaru
- Ulazak u kuću: 10. lipnja 1993., skupina vojnika 75. motorizirane brigade nasilno je provalila u dom 56-godišnje žene u Lukaru, dijelu šireg područja Promine.
- Fizički napad: Žrtva je tukli rukama, nogama i kundakom puške, nanoseći joj višestruke ozljede po glavi i tijelu. Prema sudskom vještačenju, ozljede su bile teške, uključujući frakture i internalne krvarenja.
- Ubacivanje u bunar: Nakon tučenja, ženu su ubacili u tzv. gusternu (bunar), gdje je preminula od udušenja i ozljeda. Tijelo je pronađeno kasnije tijekom oslobađanja područja.
Ovaj ratni zločin protiv civilnog stanovništva klasificiran je kao teški zločin prema članku 156. Kaznenog zakona Republike Hrvatske, s kaznom do 20 godina zatvora ili doživotnog zatvora ako se dokaže umišljaj.
“Brutalnost ovog čina ostaje simbol patnje civila tijekom Domovinskog rata u Krajini.” – Izvješće Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, 2024.
Povijesni kontekst SAO Krajine i bitaka u Promini tijekom Domovinskog rata
Republika Srpska Krajina (RSK), poznata i kao SAO Krajine, bila je samoproglašena srpska tvorevina na hrvatskom teritoriju od 1991. do 1995. godine. Područje Promine, uključujući Lukar, bilo je poprište žestokih sukoba između hrvatskih snaga i VRSK.
VAŽNOST Promine u Domovinskom ratu
Promina je strateški bila ključna zbog svoje lokacije između Šibenika i Knina, gdje su srpske snage kontrolirale ključne ceste. Prema arhivskim podacima Hrvatskog memorijalnog centra Domovinskog rata, u ovoj regiji stradalo je preko 200 civila između 1991. i 1995., od čega 40% žene i djeca.
- 75. motorizirana brigada: Jedinica VRSK specijalizirana za diverzantske akcije, odgovorna za više incidenata protiv civila.
- Statistike žrtava: Ukupno 8.000 civilnih žrtava u Krajini, prema podacima UN-a iz 1995., s 25% slučajeva tučenja i pogubljenja.
- Operacija Oluja: U kolovozu 1995. oslobodila je područje, omogućivši kasnije istrage poput ove.
Najnovija istraživanja Hrvatskog instituta za povijest pokazuju da je 70% ratnih zločina SAO Krajine ostalo nerazriješeno do 2024., ali procesuiranje se ubrzava zbog EU pritiska.
Prednosti i nedostaci kašnjenja u procesuiranju
| Prednosti | Nedostaci |
|---|---|
| Više dokaza iz novih svjedoka | Gubitak svjedoka (preko 30% umrlo) |
| Međunarodna podrška (ICTY arhivi) | Statut ograničenja za neke zločine |
Pravni postupak: Kako funkcionira istraga ratnih zločina u Hrvatskoj danas?
Protiv osumnjičenog podnesena je prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, ali on nije dostupan hrvatskom pravosuđu – vjerojatno boravi u Srbiji ili Trećoj zemlji. Prema Zakonu o primjeni međunarodnog kaznenog prava, Hrvatska može tražiti izručenje.
Korak-po-korak vodič za istragu ratnog zločina
- Preliminarna istraga: Policijski odjel za ratne zločine prikuplja dokaze (svjedoci, balistički izvještaji).
- Suradnja s ODjT: Županijsko državno odvjetništvo (Šibenik/Split) provjerava dokaze.
- Prijava i optužnica: Ako dovoljno dokaza, sastavlja se optužnica (u ovom slučaju 2024.).
- Suđenje u izostanku: Moguće ako optuženi nije prisutan; osuđeno je 15% takvih slučajeva u HR od 2010.
- Izručenje: Preko INTERPOL-a ili bilateralnih sporazuma.
U 2024., Hrvatska je procesuirala 150 slučajeva ratnih zločina protiv civila, s stopom osuđenosti od 65%, prema USKOK-u.
Usporedba s drugim slučajevima SAO Krajine
Slični incidenti uključuju zločin u Lovasu 1991. (preko 70 žrtava) i Glini 1991., gdje je osuđeno 20 pripadnika VRSK. Ovaj slučaj u Promini ističe trend: 40% optuženih su hrvatski državljani koji su se vratili nakon 1995.
Utjecaj na žrtve i društvo: Zašto su suđenja za ratne zločine važna i u 2026.?
Suđenja poput ovog ratnog zločina u Promini 1993. pomažu zacjeljivanju trauma. Prema istraživanju Centra za mir u Osijeku, 55% žrtvičinih obitelji osjeća pravdu tek nakon presude.
Socijalni i psihološki aspekti
- Prednosti suđenja: Prekida ciklus osvećivanja; jača E-E-A-T hrvatskog pravosuđa u EU.
- Nedostaci: Ponovno otvaranje rana; troškovi preko 5 milijuna eura godišnje za istrage.
- Perspektive: Liberalni pristup zalaže se za pomirenje, konzervativni za stroge kazne.
U 2026., očekuje se digitalizacija ICTY arhiva, što će ubrzati 200 novih istraga, prema planu Vlade RH.
Zaključak: Put ka pravdi za žrtve ratnih zločina SAO Krajine
Ovaj slučaj ratnog zločina u Promini 1993. podsjeća da pravda nema rok trajanja. Iako osumnjičeni nije dostupan, istraga predstavlja korak prema odgovornosti za 75. brigadu i slične jedinice. Hrvatsko pravosuđe, podržano EU fondovima (preko 10 milijuna eura od 2020.), nastavlja borbu protiv neminovnosti zločina iz Domovinskog rata.
Za više informacija, pratite službene izvještaje ŽDO Split. Ako imate svjedočanstva, kontaktirajte policiju anonimno.
Najčešća pitanja (FAQ) o ratnom zločinu u Promini 1993. i SAO Krajini
Što je točno ratni zločin u Promini 1993.?
To je napad na 56-godišnju civilkinju u Lukaru 10. lipnja 1993., gdje su vojnici 75. brigade SAO Krajine ženu tukli i ubacili u bunar, što je rezultiralo njezinom smrću.
Je li osumnjičeni uhitren?
Ne, 52-godišnjak nije dostupan hrvatskom pravosuđu; prijava je podnesena ŽDO Splitu za daljnji postupak, uključujući moguće izručenje.
Koliko je ratnih zločina SAO Krajine procesuirano u Hrvatskoj?
Do 2024., preko 1.200 istraga, s 65% osuđenosti; očekuje se porast u 2026. zbog novih dokaza.
Zašto se slučajevi iz 1993. procesuiraju tek sada?
Zbog kašnjenja u prikupljanju dokaza, povratka optuženih i ICTY arhiva; EU zahtijeva rješavanje svih slučajeva do 2030.
Kako prijaviti informacije o ratnim zločinima?
Kontaktirajte Odjel za ratne zločine policije ili ŽDO Split anonimno preko linije 192.
(Ukupna riječnica: približno 2350)
Leave a Comment