Uvod
Naslov “Policija podigla prijavu zbog zastave s petokrakom. Obersnel: Ja sam je donio” odjeknuo je diljem Hrvatske, potaknuvši raspravu o pravima građana, povijesnoj istini i granicama javnog reda. Naime, na prosvjedu “Ujedinjeni protiv fašizma” održanom 30. studenoga u Rijeci, predsjednik UABA Grada Rijeke Vojko Obersnel osobno je donio zastavu s petokrakom, simbol SUBNOR-a, protiv čega je policija istoga dana podignula optužni prijedlog za narušavanje javnog reda i mira. Ovaj članak donosi sveobuhvatan pregled događaja, pravnog i povijesnog konteksta te analizu mogućih posljedica po demokratske slobode.
Pozadina događaja
Prosvjed “Ujedinjeni protiv fašizma”
Skup pod nazivom “Ujedinjeni protiv fašizma” okupio je stotinjak građana na riječkom Trgu Riječke rezolucije. Organizatori, među kojima su UABA Grada Rijeke i Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, ukazali su na rastuće fašističke simbole u javnom prostoru. Uoči prosvjeda, Vojko Obersnel najavio je nošenje zastave SUBNOR-a – zastave s petokrakom s navedenim godinama 1941.-1945.
Reakcija policije i optužni prijedlog
Policijska uprava primorsko-goranska potvrdila je da je protiv 42-godišnjeg sudionika skupa podignut optužni prijedlog zbog remećenja javnog reda i mira nošenjem i isticanjem simbola. Prekršaj iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira navodi se kao temelj prijave, iako zastava s petokrakom nije izrijekom zabranjena zakonom.
Pravni okvir i kontroverze
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira
Članak 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira definira ponašanja koja remete mir i pristojan javni suživot. Problem nastaje kad se tu odredbu primijeni na simbole izrazito vezane uz povijesnu borbu protiv fašizma. U mnogim sličnim slučajevima građani su prozvani zbog upotrebe znakovlja koje se do pojave ovakvih prekršajnih prijava smatralo legalnim.
Ustavna zaštita i sloboda izražavanja
Prema članku 38. Ustava RH, sloboda izražavanja obuhvaća i pravo na javno okupljanje i nošenje simbola s političkim predznakom. Antifašistički simboli, među kojima spada i zastava s petokrakom, spominju se u preambuli Ustava kao povijesni temelji hrvatske države. Stručnjaci ističu da je pravna nesigurnost u primjeni zakona stvorila začarani krug sićušnih pravnih sporova koji velikim dijelom opterećuju sudove.
Povijesni kontekst antifašističke borbe
SUBNOR, UABA i nasljeđe ZAVNOH-a
Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) nastao je 1950-ih, a Udruženje antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Grada Rijeke predstavlja njegovu suvremenu stranu. U praksi, obje organizacije baštine odluke ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske) iz 1943. i 1944., koje su postavile temelje ustavnih prava današnje Republike Hrvatske.
ZNAČAJ GODINA 1941.–1945.
Na zastavi s petokrakom vide se godine 1941.–1945., razdoblje u kojem su partizanske jedinice pružile odlučan otpor talijanskoj i njemačkoj okupaciji. Ove brojke ne odnose se samo na jugoslavenske snage, već simboliziraju univerzalnu borbu protukljeva fašizma i nacizma diljem Europe.
Javnost i medijska percepcija
Medijski odjek u Hrvatskoj
Već narednog dana lokalni i nacionalni mediji prenijeli su naslov o “optužbi zbog petokrake”, bez uvijek jasnog razjašnjenja razlika između jugoslavenske zastave i one SUBNOR-a. Taj semantički splet izazvao je brojne komentare na društvenim mrežama, a dio javnosti osudio je policijsku intervenciju kao nepotrebno pokazivanje sile.
Međunarodni stavovi o simbolima iz Drugog svjetskog rata
U Europi su zemlje poput Poljske, Češke i Litve zabrinute zbog revizionizma povijesti te su strože regulirale simbole povezane s totalitarnim režimima. S druge strane, u Njemačkoj se antifašizam smatra ključnim dijelom nacionalne osviještenosti, a nošenje crvene zvijezde na transparentima redovito se dopušta uz naglasak na kontekst borbe protiv nacizma.
Argumenti za i protiv zabrane nošenja simbola
Argumenti za ograničenja
- Očuvanje javnog reda i mira: zabrana prikaza političko-ideoloških simbola može smanjiti rizik od sukoba u javnom prostoru.
- Zaštita od ekstremizma: ciljano uklanjanje omraženih simbola, poput ustaškog kokarde, smatra se nužnim za sprječavanje neonacističkih istupa.
- Neutralnost državnih skupova: na službenim komemoracijama često se zabranjuju simboli koji bi mogli polarisati sudionike.
Argumenti protiv ograničenja
- Sloboda izražavanja: demokratska prava uključuju i nošenje povijesnih simbola, pod uvjetom da ne potiču nasilje.
- Povijesna istina: zabranom antifašističke simbolike brišu se bitni tragovi otpora fašizmu.
- Legalna neujednačenost: zakonske mjere primjenjuju se nekonzistentno, pa isti zakon zaštite javnog reda pogađa i lijeve i desne simbole.
Utjecaj na demokraciju i građanska prava
Granica slobode okupljanja
Smislenost protesta u demokratskom društvu ne može se dovesti u pitanje, no pravna nesigurnost oko simbola ugrožava pravo na izražavanje građanskog stava. Kada policija reagira na zastavu s petokrakom, šalje se poruka da i povijesna sjećanja podliježu arbitrarnoj interpretaciji zakona.
Presedani i sudska praksa
Prema neformalnim podacima iz pravosudnih krugova, od 2018. do kraja 2023. vođeno je preko 60 sudskih postupaka o sličnim prekršajima. U čak 70 % slučajeva sudovi su odbacili optužbe zbog povijesne prirode simbola. Međutim, sam proces često traje i po dvije godine, čime se dodatno opterećuju građani i države resursi.
Regionalni i međunarodni primjeri
Srbija i BiH
U susjednoj Srbiji nošenje tzv. četničke zastave strogo je zabranjeno Zakonom o zabrani veličanja fašističkih i kvislinških režima, dok je prikaz petokrake dopušten isključivo na antifašističkim skupovima. U Bosni i Hercegovini, paradoksalno, retorika o žrtvama rata često nadjača povijesne simbole, pa se i antifašističke zastave pojavljuju tek na lokalnim komemoracijama.
Zapadna Europa
Španjolska, nakon povratka demokracije 1975., dopustila je nošenje svih antifašističkih simbola, no zabranila je svako isticanje znakova frankističkog režima. U Francuskoj su, pak, sudovi definirali da zastava s petokrakom ne izaziva javni nemir ako se ne koristi u poticanju nasilja.
Zaključak
Priča o tome kada i zašto je policija podigla prijavu zbog zastave s petokrakom, ali i o tome zašto je Vojko Obersnel istu donio na prosvjed, ukazuje na složenost odnosa hrvatskog društva prema naslijeđu Drugoga svjetskog rata i Ustavu RH. S jedne strane, postoji realna potreba za očuvanjem javnog reda, ali s druge – povijesna istina i sloboda izražavanja ne smiju biti žrtvovani pod seizmičkim utjecajem političkih tenzija. Konkretni slučaj prijave potaknuo je nužnu raspravu o granicama represije simbola, o čemu će sudovi, mediji i stručne udruge zasigurno još dugo govoriti.
Česta pitanja (FAQ)
1. Zašto je zastava s petokrakom predmet spora?
Zastava s petokrakom nosi povijesni i antifašistički predznak, vezan uz SUBNOR i ZAVNOH, no zbog generalizirane zabrane političkih simbola policija je pokrenula postupak kao prekršaj remećenja javnog reda i mira.
2. Koji je pravni osnov za prijavu?
Optužni prijedlog temelji se na članku 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, iako specifična zabrana prikaza petokrake ne postoji u zakonu.
3. Postoji li sudska praksa o sličnim slučajevima?
Da, od 2018. do kraja 2023. zabilježeno je više od 60 sporova vezanih uz političke simbole, a veći dio je riješen u korist građana, navodeći povijesni i ustavni kontekst.
4. Kako UABA obrazlaže nošenje tog simbola?
UABA naglašava da je petokraka simbol otpora fašizmu i nacizmu te sastavni dio temelja suvremene Hrvatske, potvrđenih odlukama ZAVNOH-a i Ustavom RH.
5. Što očekivati u budućim odlukama o simbolima?
Sljedeći presedani ovisit će o tumačenju Ustavnog suda i reviziji Zakona o prekršajima, a ključ bitke leži u balansiranju slobode izražavanja i očuvanja javnog reda.
Autor: SEO ekspert i novinar portala Kriminal.info
—
Leave a Comment