Posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za ekonomiju, Zvonimir Savić, u nedavnom istupu na N1 televiziji oštro je demantirao tvrdnje prema kojima Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po stopi inflacije. Savjetnik Savić iznio je argumente koji pobijaju ove navode, naglašavajući značajan pozitivni financijski saldo Hrvatske od ulaska u EU te uspješno povlačenje sredstava iz europskih fondova. Njegovo gostovanje poslužilo je kao platforma za detaljnije pojašnjenje ekonomske slike Hrvatske u kontekstu europskih integracija i globalnih ekonomskih izazova.
Hrvatska u Plusu: Detaljna Analiza Europskih Sredstava i Njihov Utjecaj
Zvonimir Savić, kao osoba zadužena za savjetovanje premijera o ekonomskim pitanjima, predstavio je preciznu računicu koja pokazuje da je Hrvatska od svog ulaska u Europsku uniju do danas u financijskom plusu od otprilike 18 milijardi eura. Ova impresivna brojka rezultat je uspješnog korištenja i povlačenja značajnih sredstava iz raznih europskih fondova, za koje se, kako ističe Savić, Vlada izuzetno izborila tijekom pregovaračkih procesa.
“Računica je vrlo jednostavna,” pojasnio je Savić, naglašavajući da je Hrvatska aktivno i učinkovito koristila financijske potencijale koje je članstvo u EU omogućilo. “Od trenutka ulaska Hrvatske u Europsku uniju do danas, u plusu smo za otprilike 18 milijardi eura.” Ovo potvrđuje da je država ne samo ispunila ciljeve u povlačenju sredstava, već je i nadmašila očekivanja, što direktno doprinosi nacionalnom gospodarstvu i infrastrukturnim projektima.
Povlačenje Sredstava: Milijarde Eura za Razvoj
Posebno je naglašeno povlačenje značajnih financijskih sredstava u posljednjem kvartalu godine. Savić je najavio da će prije kraja tekuće godine biti povuče milijardu i stotinu milijuna eura. Ova sredstva dolaze iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, čiji ukupni potencijal za Hrvatsku iznosi dodatnih 14 milijardi eura.
“Koristimo i višegodišnji financijski okvir, što je još 14 milijardi eura,” izjavio je Savić, dodajući da je po tom pitanju Hrvatska “među najboljima u Europskoj uniji”. Ovakva uspješnost u povlačenju sredstava nije samo stvar dobre administracije, već i strateškog planiranja i provedbe projekata koji su u skladu s europskim prioritetima. To pokazuje da Hrvatska ne samo da dobiva novac, već ga i pametno investira u svoj razvoj.
Savić je naglasio da se navodi o neučinkovitosti ili nedovoljnom korištenju fondova jednostavno ne poklapaju sa stvarnošću. “Dakle, nije točno da se diskutira na način da se ne vidi efekt,” jasno je poručio, ističući da su efekti povlačenja i ulaganja europskog novca vidljivi na brojnim razinama.
Utjecaj Europskog Novca na Lokalnu Razinu
Europska sredstva, kako je pojasnio Savić, ne dolaze samo do centralne države, već značajno doprinose razvoju i na lokalnoj razini. “Podsjetio je da i svi gradovi u Hrvatskoj imaju koristi od europskog novca ‘za koji se izborila Vlada’.” Ovo znači da infrastrukturni projekti, od obnovljenih cesta i mostova do moderniziranih javnih ustanova i podrške poduzetništvu, direktno utječu na kvalitetu života građana diljem zemlje.
“Nema kutka ni prostora u zemlji gdje se ne vidi utjecaj tog novca,” uvjeren je Savić. Ovo je snažna poruka da europski novac nije samo apstraktna ekonomska kategorija, već ima konkretne manifestacije u svakodnevnom životu.
Primjeri ulaganja europskih sredstava u Hrvatskoj:
Infrastruktura: Modernizacija prometne mreže, izgradnja i obnova autocesta, željezničkih pruga i luka.
Obrazovanje: Unapređenje školskih i sveučilišnih ustanova, podrška znanstvenim istraživanjima i razvoju novih studijskih programa.
Zdravstvo: Nabava suvremene medicinske opreme, rekonstrukcija bolnica i domova zdravlja.
Poduzetništvo: Poticanje malog i srednjeg poduzetništva kroz bespovratne potpore, subvencije i financijske instrumente.
Održivi razvoj: Financiranje projekata zaštite okoliša, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
Socijalna uključenost: Podrška ranjivim skupinama, projekti zapošljavanja i socijalnog poduzetništva.
Svrha europskih fondova, kako je naglašeno, jest smanjiti razvojne razlike unutar Europske unije, potičući ravnomjerniji rast i bolju konkurentnost svih zemalja članica.
Hrvatska u EU Prosjeku: BDP po Glavi Stanovnika kao Pokazatelj Razvijenosti
Zvonimir Savić je istaknuo da je BDP po glavi stanovnika najbolji pokazatelj razvijenosti neke države unutar Europske unije, te je predstavio relevantne podatke o poziciji Hrvatske. “Zato je mjera razvijenosti neke države najbolji pokazatelj, a to je BDP po glavi stanovnika.”
Prema njegovim riječima, Hrvatska se trenutno nalazi na 77 posto prosjeka Europske unije. Iako to može zvučati kao izazovna pozicija, Savić je pružio kontekst usporedbom s drugim zemljama članicama, kao i s prošlim stanjem. “Ispod su Slovačka, Latvija, Bugarska, blizu smo Poljske i Portugala.” Ove usporedbe pokazuju da Hrvatska nije izolirani slučaj, već se nalazi u grupi zemalja s gotovo sličnim ekonomskim pokazateljima.
Važan naglasak stavljen je na komparaciju s razdobljem prije ulaska u EU. “A 2013. su ispod bile samo Rumunjska i Bugarska,” poručio je Savić, čime je jasno istaknuo napredak koji je Hrvatska ostvarila u proteklih desetak godina. Ovaj napredak, iako još uvijek ima prostora za poboljšanje, nedvojbeno ukazuje na pozitivne efekte članstva u EU i provedenih ekonomskih reformi.
Utjecaj na Nezaposlenost i Potencijalne Kritike
Savić je također komentirao pozitivne učinke europskih sredstava na tržište rada, ističući smanjenje nezaposlenosti. “Istaknuo je da sve to utječe na smanjenje nezaposlenosti.” Kao rezultat investicija i jačanja gospodarstva, stvorena su nova radna mjesta.
Međutim, Savić se osvrnuo i na kritike koje sugeriraju da je smanjenje nezaposlenosti posljedica iseljavanja stanovništva, a ne rasta zaposlenosti. Njegov odgovor na takve tvrdnje bio je jasan i direktan: “Nikad više ljudi nije radilo u Hrvatskoj.” Ova izjava sugerira da trenutni broj zaposlenih premašuje sve prethodne razine, što je snažan pokazatelj ekonomske aktivnosti i uspješnog tržišta rada.
Dodatno, Savić je naglasio ulaganje u istraživanje i razvoj: “Jako puno se ulaže u istraživanje i razvoj.” Ovo je ključno za dugoročni rast i konkurentnost, jer inovacije i napredak u znanosti i tehnologiji generiraju nove industrije i radna mjesta visoke dodane vrijednosti.
Zaključna Ocjena o Doprinosu EU Fondova
U završnom dijelu svoje argumentacije, Savić je ponovio ključne teze o uspješnosti Hrvatske u korištenju europskih fondova. “Zaključno, ne stoji teza da fondovi ne doprinose ili da ih Hrvatska ne koristi.” Ovo je snažna potvrda da politika Vlade u pogledu europskih fondova daje vidljive i mjerljive rezultate.
Posebno je istaknuta činjenica da je Hrvatska jedina zemlja u EU koja je uspjela ispuniti sve uvjete i obveze vezane uz sedam rata financijske pomoći, što je značajan uspjeh koji “treba isticati”. Takva pedantnost i ispunjavanje obveza svjedoče o administrativnoj sposobnosti i posvećenosti države ispunjavanju dogovorenih ciljeva.
Inflacija u Hrvatskoj: Realna Slika u Odnosu na EU Prosjek
Jedan od ključnih argumenata koji je Zvonimir Savić nastojao razbiti jest onaj o Hrvatskoj kao najgorem u EU po stopi inflacije. Njegova analiza nudi drugačiju perspektivu, baziranu na dugoročnijem promatranju.
“Nije točno,” kategorički je Savić odbacio tvrdnje o Hrvatskoj kao apsolutnom predvodniku u inflaciji. Priznao je da na mjesečnoj razini može doći do određenih odstupanja, ali je naglasio da je gledište na “posljednje četiri godine” ključno za realnu procjenu. U tom dugoročnijem periodu, Savić tvrdi da “osam ili devet država EU-a stoji lošije” od Hrvatske. Ovo sugerira da Hrvatska nije iznimka u negativnom smislu, već se uklapa u širi europski trend.
Gdje se Najviše Osjeti Inflacija?
Savić je precizirao segmente ekonomije u kojima je inflatorni pritisak najizraženiji. “Ono na čemu se najviše vidi inflacija, to je rast cijena usluga”. Ova kategorija obuhvaća širok spektar usluga, od osobnih do komunalnih.
Posebno je izdvojio turistički sektor kao primjer rasta cijena usluga. “Pogotovo kad je riječ o smještaju u turizmu.” Ovo je očekivano, s obzirom na sezonski karakter turizma i rast potražnje, koji često diktira cijene.
Komentirao je i rast cijena osnovnih životnih namirnica. “Cijene hrane rastu, ali ako gledamo višegodišnji period, rastu sporije od rasta prosječne plaće.” Ova usporedba je ključna jer ukazuje na to da, iako cijene hrane rastu, primanja radnika rastu brže. To implicira da kupovna moć prosječnog radnika nije nužno ugrožena u istoj mjeri kao što bi se moglo činiti na prvi pogled, barem u usporedbi s rastom plaća.
Analiza Rasta Cijena i Plaća (Konceptualno):
Mjesečna promatranja: Mogu pokazati značajne skokove cijena, posebno u određenim sektorima ili nakon vanjskih šokova (npr. energetski cjenovni šokovi).
Godišnja promatranja: Pružaju stabilniju sliku, pokazujući godišnju stopu inflacije.
Višegodišnja promatranja: Omogućuju sagledavanje dugoročnih trendova i usporedbu rasta cijena s rastom primanja.
Pros i Cons Stranog Financiranja i Inflacije
Korištenje europskih fondova, iako ključno za razvoj, može imati i indirektne efekte na inflaciju.
Prednosti europskih fondova (Pros):
Poticanje rasta BDP-a: Investicije iz EU fondova pokreću gospodarsku aktivnost, stvaraju radna mjesta i povećavaju produktivnost.
Modernizacija infrastrukture: Poboljšanje prometne, energetske i digitalne infrastrukture smanjuje troškove poslovanja i podiže kvalitetu života.
Jačanje konkurentnosti: Financiranje istraživanja, razvoja i inovacija pomaže poduzećima da postanu konkurentnija na globalnom tržištu.
Povećanje zaposlenosti: Projekti financirani iz fondova izravno ili neizravno stvaraju nova radna mjesta.
Smanjenje regionalnih nejednakosti: Financijska podrška manje razvijenim područjima doprinosi smanjenju dispariteta unutar zemlje.
Potencijalni Rizici i Nedostaci (Cons) u kontekstu inflacije:
Potražnja za radnom snagom i rast plaća: Kada se velik broj projekata financira istovremeno, može doći do pojačane potražnje za radnom snagom, što može potaknuti rast plaća. Ako rast plaća nadmašuje rast produktivnosti, to može dovesti do inflatornih pritisaka.
Uvozni inputi: Neki projekti zahtijevaju uvoz materijala i opreme, što može biti podložno globalnim cjenovnim promjenama, uključujući inflaciju u zemljama dobavljačima.
Potrošnja stanovništva: Povećanje zaposlenosti i dohotka može rezultirati većom potrošnjom stanovništva, što dodatno povećava agregatnu potražnju i može doprinijeti inflaciji, posebno ako ponuda ne prati potražnju.
Energetski i sirovinski šokovi: EU fondovi često podržavaju projekte koji su energetski intenzivni ili ovise o sirovinama. Globalni šokovi cijena energenata i sirovina izravno utječu na troškove i mogu potaknuti inflaciju.
Zvonimir Savić svojim izjavama nastoji naglasiti da se pozitivni učinci povlačenja sredstava i rasta gospodarstva, potaknutog europskim novcem, trebaju promatrati u širem kontekstu. Dok inflacija jest izazov, Hrvatska se prema njegovim riječima uspješno nosi s njom u usporedbi s drugim članicama EU-a, posebno kada se gledaju dugoročni trendovi i rast životnog standarda.
Zaključak: Optimizam Usprkos Izazovima
Izjave Zvonimira Savića nude uravnoteženi pogled na hrvatsku ekonomsku poziciju unutar Europske unije. Demantirajući crne prognoze o najgoroj inflaciji, naglasio je uspješnost u povlačenju europskih sredstava, značajan financijski plus od ulaska u EU te pozitivan utjecaj tih sredstava na razvoj svih dijelova zemlje. Pokazatelj BDP-a po glavi stanovnika, iako pokazuje prostor za napredak, u usporedbi s 2013. godinom jasno ukazuje na ostvareni napredak. Nadalje, tvrdnje o rastu zaposlenosti potvrđuju da se ne radi o demografskom porastu, već o realnom jačanju tržišta rada.
Iako inflacija predstavlja globalni i europski problem, Savićeva analiza ukazuje na to da Hrvatska nije u najgoroj poziciji, posebno kada se sagledaju dugoročni trendovi rasta cijena u odnosu na rast plaća. Rast cijena usluga, osobito u turizmu, te rast cijena hrane, iako prisutni, u višegodišnjoj perspektivi pokazuju sporiji rast od prosječne plaće.
Ukupno gledajući, poruka iz Savićevih izjava je optimistična, ali utemeljena na konkretnim podacima i usporedbama. Hrvatska uspješno koristi prednosti članstva u Europskoj uniji, dok se istovremeno suočava s ekonomskim izazovima na način koji je usporediv, a u nekim aspektima i bolji, od dijela zemalja članica. Ključ uspjeha leži u kontinuiranom radu na jačanju konkurentnosti, inovacijama i pametnom upravljanju europskim sredstvima.
—
Često Postavljana Pitanja (FAQ) o Europskim Sredstvima i Inflaciji u Hrvatskoj
Je li Hrvatska zaista najgora u EU po inflaciji?
Prema izjavama posebnog savjetnika premijera za ekonomiju, Zvonimira Savića, tvrdnje da je Hrvatska najgora u EU po inflaciji “ni izbliza nisu točne”. Dok inflatorni pritisci postoje, gledano na posljednje četiri godine, osam ili devet država EU-a stoji lošije od Hrvatske.
Koliko je novca Hrvatska povukla iz EU fondova?
Od ulaska u Europsku uniju do danas, Hrvatska je u financijskom plusu od otprilike 18 milijardi eura od povučenih sredstava. Dodatno, u tijeku je korištenje sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, koji ukupno iznosi 14 milijardi eura, po čemu je Hrvatska među najboljima u EU.
Gdje su vidljivi efekti europskog novca u Hrvatskoj?
Efekti europskog novca vidljivi su u svim krajevima Hrvatske, od infrastrukturnih projekata do ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, poduzetništvo i zaštitu okoliša. Nema dijela zemlje koji ne osjeti pozitivan utjecaj ovih sredstava.
Kako se mjeri razvijenost države u EU?
Ključni pokazatelj razvijenosti države unutar EU je BDP po glavi stanovnika. Hrvatska je na 77 posto prosjeka EU-a, što je značajan napredak u odnosu na 2013. godinu kada je bila iznad samo Rumunjske i Bugarske.
Zašto se smanjuje nezaposlenost u Hrvatskoj?
Smanjenje nezaposlenosti rezultat je više faktora, uključujući investicije iz europskih fondova koje potiču gospodarsku aktivnost i otvaraju nova radna mjesta. Trenutno u Hrvatskoj nikad više ljudi nije radilo.
U kojim sektorima je inflacija najizraženija?
Inflacija se najviše osjeti u rastu cijena usluga, posebno u turizmu (smještaj). Cijene hrane također rastu, ali dugoročno sporije od rasta prosječne plaće.
Jesu li europski fondovi uzrok inflacije?
Europski fondovi izravno ne uzrokuju inflaciju, ali poticanje gospodarske aktivnosti i rast plaća koje oni omogućuju mogu doprinijeti inflatornim pritiscima ako ponuda ne prati potražnju. Međutim, dugoročni benefiti u vidu rasta BDP-a i konkurentnosti obično nadmašuju te potencijalne rizike.
Leave a Comment