Na sindikalnoj sceni 2025. godine obilježili su neuspješni pregovori sindikata državnih i javnih službi o povećanju osnovice plaće za 2026. godinu, kao i ostvarenju drugih materijalnih prava. Osim toga, zabilježeni su štrajkovi radnika iz kompanije Fortenova, vatrogasaca te su se održavali prosvjedi upozorenja “hitnjaka” i izmjena Zakona o radu (ZOR).
Složenost pregovora i izazovi u javnim službama
Stanje u javnom sektoru i šansa za dogovor
Predstavnici sindikata u obrazovanju, zdravstvu i javnim službama često ističu kako je trenutačno stanje u sustavu veoma teško. Uzimajući u obzir rast troškova života i inflaciju, zaposlenici u javnom sektoru očekuju minimalna povećanja plaća koja će im pomoći da prebrode financijske izazove. No, s druge strane, Vlada je često izražavala zabrinutost zbog financijskih ograničenja, pogotovo u kontekstu turbulentne ekonomske situacije.
Pregovori i štrajkovi kao izazovi
Osim što su pregovori najčešće trajali mjesecima, često je došlo i do štrajkova, što je dodatno zakompliciralo situaciju. U 2025. godini neki sindikati najavili su štrajkove upozorenja, a najveći štrajkovi zabilježeni su u obrazovnom sektoru, gdje su nastavnici i djelatnici tražili veće osnovice i sigurnije radne uvjete. Iako je dio zahtjeva odobren, mnogi su ostali na čekanju, a odnosi su dodatno narušeni.
Ministar Marin Piletić poručuje: ‘Sindikati trebaju smanjiti očekivanja’
Razumijevanje državnih mogućnosti
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić, jasno je istaknuo da će rast plaća u 2026. biti ograničen. Trenutne brojke na raspolaganju, prema njegovim riječima, ne omogućavaju značajnija povećanja, stoga su njihovi zahtjevi nerealni. Piletić je naglasio da je u 2024. ostvaren rast plaća od 30 posto, što je vrlo visok rast, ali u narednoj godini takvi trendovi nisu mogući.
Reakcije sindikata na Vladinu politiku
Sindikati, međutim, smatraju kako je situacija u javnom sektoru značajno lošija od službenih podataka. Oni upozoravaju na gotovo smanjenje cijene rada, odnosno da će djelatnici imati manje primanja ili će biti suočeni s rezovima. U tom kontekstu, najavljeni su industrijski štrajkovi i protesti ako Vlada ne pristane na zahtjeve. Ključne točke zahtjeva uključivale su povećanje osnovice od najmanje 12 posto, povećanje toplica, uskrsnica i drugih beneficija.
Ključni zahtjevi sindikata i Vladine ponude
Što traže sindikati?
- Povećanje osnovice plaće za najmanje 12 posto
- Uskrsnice s dosadašnjih 100 na 150 eura
- Mjesecni dodaci za topli obrok na minimalno 100 eura
- Nove kolektivne ugovore i zaštitu prava zaposlenika
Vladine prijedlozi i reakcije
Vlada je, pak, predložila povećanje osnovice od 1 posto od 1. srpnja 2026., što je gotovo zanemarivo u odnosu na zahtjeve sindikata. Poručuju da u proračunu nema dovoljno sredstava za dodatno povećanje, a toplu naknadu će povećati tek na 20 eura mjesečno. Osim toga, fleksibilne su i namjere da se neke beneficije, poput uskrsnica, odgode ili smanje.
Posljedice i budući razvoj situacije
Koje su prednosti i mane ovakvog rješenja?
Prednosti ovakvog pristupa su očigledne – smanjenje troškova za državni proračun i očuvanje financijske stabilnosti. No, s druge strane, zaposlenici u javnom sektoru osjećaju da ih se ne poštuje, te se mogu povećati šanse za izglasavanje štrajkova i prosvjeda. U konačnici, dugoročno stanje u javnim službama može eskalirati, izazivajući poteškoće u funkcioniranju sustava.
Statistika i aktualni podaci
Prema najnovijim podacima, gotovo 65 posto zaposlenika u javnom sektoru smatra da će biti primorani na štrajkove već do sredine 2026. godine, ako se ne postigne dogovor. To je povećanje od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Štrajkovi su već utjecali na rad odgojno-obrazovnih ustanova, bolnica i javnih službi, izazivajući velike probleme u svakodnevnom životu građana.
Prednosti i nedostaci pregovaračkog procesa
Pregovarački proces često donosi nove izazove, ali i mogućnosti za poboljšanja. Prednosti uključuju uspostavljanje dijaloga, zaštitu radničkih prava i izmjene zakona u korist zaposlenika. Međutim, nestašice kompromisa, nerealni zahtjevi i političke igrice mogu samo zakomplicirati stvari te dodatno narušiti povjerenje između sindikata i Vlade.
Iskustva iz drugih zemalja
U zapadnim zemljama, poput Njemačke ili Švedske, pregovori su često složeniji i uključuju šire društvene potpisnike. Uključivanje trećih strana i arbitraža često dovodi do dogovora koji je zadovoljavajući za obje strane. Kod nas, pak, često dominira konfliktni model, što dovodi do stalnih štrajkova i gušenja konstruktivnog dijaloga.
Zaključak
Očito je da je situacija u hrvatskom javnom sektoru složena i zahtijeva temeljitu analizu. Sindikati i Vlada moraju pronaći kompromis kako bi se osigurali pravični uvjeti rada i dostojanstvene plaće, ali i stabilan financijski sustav. Sadašnje ponašanje, od potpore štrajkovima do zahtjeva za velikim povećanjima, moglo bi dovesti do još većih problema, uključujući pad povjerenja i funkcioniranja ključnih institucija.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto sindikati traže veće povećanje plaća u javnom sektoru?
Sindikati ističu da su troškovi života znatno porasli, a inflacija je uzela maha, što je dovelo do potrebe za povećanjem osnovice plaće. Ocjenjuju da trenutna ponuda Vlade ne zadovoljava njihove zahtjeve i da radnici zaslužuju veću sigurnost i dostojanstvene prihode.
Koji su najčešći razlozi za štrajkove u Hrvatskoj?
Najčešći razlozi uključuju nisku razinu plaća, loše radne uvjete, neriješena prava iz kolektivnih ugovora, te nepoštivanje ranije dogovorenih sporazuma. Štrajkovi su najčešće izraz nezadovoljstva i način pritiska na poslodavca da promisli i pristane na zahtjeve.
Hoće li doći do velikog štrajka u 2026. godini?
Prema najnovijim upozorenjima sindikata, postoji velika šansa da će doći do masovnih štrajkova ako se situacija ne promijeni. Sindikati upozoravaju da su spremni na velike aktivnosti, uključujući i priključenje većim protestnim skupovima.
Za kraj, ostaje nam da čekamo razvoj događaja i nadamo se da će dijalog što prije pronaći način za rješenje problema i osigurati dostojanstvene uvjete za sve zaposlene u javnom sektoru.
Leave a Comment