Kriminal.info donosi temeljitu analizu trenutnog stanja vezanog uz femicid u Hrvatskoj, kroz prizmu zahtjeva Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i opće sigurnosti žena. U fokusu je poruka da svaki slučaj femicida nije samo tragičan događaj, već i alarm za sustav koji mora bolje prepoznati signale rizika, brže reagirati i sustavno mijenjati kulturu nasilja koja ih omogućuje. Ovaj tekst nudi iscrpnu analizu, uključuje konkretne primjere i predlaže konkretne mjere za zaštitu žrtava, učinkovitiji progon počinitelja te jačanje edukacije stručnjaka i javne svijesti.
Što je femicid i zašto je važan kontekst njegove predvidljivosti?
Femicid je kazneno djelo u kojem muškarac ubija ženu zbog njezinog spola, odnosno predstavlja najekstremniji izraz rodno uvjetovanog nasilja. U Kaznenom zakonodavstvu Hrvatske femicid je definirano kao nasilno ubojstvo žene koje proizlazi iz rodne osnove te se često, prema strukovnim analizama, može pretpostaviti u određenim obrascima nasilja i kontrole. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano upozorava da su dinamika i obrasci tih zločina često identični kroz različite slučajeve: prisilna kontrola, prijetnje, ljubomora, alkohol, posjedovanje oružja i, posebno, odluka žene da prekine nasilničku vezu ili ostavi nasilnika. Takvi signali, ako se prepoznaju na vrijeme, mogu omogućiti hitnu zaštitu i spriječiti tragični završetak.
U praksi se često čuju tvrdnje da se takvi rizici „ne mogu predvidjeti“ ili da se „ne mogu spriječiti do kraja“. No, sudska praksa i analize Pravobraniteljice pokazuju suprotno: postoje jasno zamjetni signali rizika koji, uz pravovremene intervencije i adekvatnu zaštitu, dovode do značajnog smanjenja rizika. To uključuje ranije prijavljivanje prijetnji, poruka, opasnih indikacija u komunikaciji, ali i zajednički odgovor institucija i lokalne zajednice. U tom kontekstu, svaki pojedini slučaj femicida treba biti poticaj za duboku analizu propusta i učinkovitosti sustava.
Rizici i signali upozorenja: što treba znati
Kontrola i ljubomora kao rani signali
Kontrola partnera, prisilan nadzor kretanja, tzv. emocionalna manipulacija i prisila na izolaciju često su prvi koraci prije nasilja. Kada se ti signali ignoriraju ili se na njih ne reagira s ozbiljnošću, rizik eskalira. U mnogim slučajevima, žene pokušavaju potražiti pomoć u posljednji trenutak, no institucije nisu dovoljno proaktivne ili nemaju osigurane kanale za brzu zaštitu.
Prijetnje, nasilni nagoni i uporaba alkohola ili oružja
Prijetnje smrću, uznemiravajuće poruke, pa i eventualna uporaba nasilja često su dio obrasca prije ubojstva. Posebna opasnost leži u činjenici da mnoge prijetnje nisu pravilno evidentirane ili prepoznate kao krizne poruke, pa reagiranje bude usporeno. Učestala prisutnost alkohola i/ili droga te posjedovanje oružja povećava mogućnost završnog čina nasilja. Pravobraniteljica naglašava da bi rizik trebao biti procijenjen u širokom okviru, uz primjenu posebnih kriterija za najrizičnije situacije.
Uloga obitelji i najbliže okoline
Znate li da često upravo najbliža okolina nije dovoljno svjesna rizika? Često su najave ubojstva ili prijetnje od strane potencijalnih počinitelja preslabo prepoznate ili ignorirane od strane obitelji, prijatelja ili susjeda. Rani signal kroz zajednicu iznimno je važan, ali ga treba pravilno i ciljano transformirati u akciju nadležnih službi.
Uloga institucija i načini poboljšanja sustava
Policija, pravosuđe i hitna intervencija
Pravobraniteljica ističe da nadležna tijela moraju primjenjivati posebne kriterije kod procjene rizika od femicida kod žena u nasilničkim odnosima. To uključuje brzu procjenu prijetnji, uspostavu sigurnosnih mjera za žrtvu, te razmatranje širokog spektra zakonskih alata za zaštitu (npr. zaštitni nalozi, zabrana približavanja, privremene mjere). Učinkovit progon počinitelja treba biti prioritet, uz jasno definiran vremenski okvir za reakciju i transparentnost procesa. Sa sustavnom edukacijom policije i pravosuđa, rizik od ponovnog nasilja može se značajno smanjiti.
Edukacija stručnjaka i promjena društvenih stavova
Jednako važna je i edukacija stručnjaka iz različitih područja – socijalnih radnika, liječnika, psihologa, pravnika i časnika sigurnosti – kako bi prepoznali signale rizika i reagirali učinkovito. Promjena društvenih stavova prema nasilju nad ženama, uključujući demistifikaciju rodno utemeljenih predrasuda i stereotipa, ključna je za stvaranje okruženja u kojem žrtve ne traže pomoć, a da im ta pomoć bude dostupna i vjerodostojna. Edukacijske kampanje trebale bi uključivati i muške članove zajednice, jer prevencija radikalno ovisi o široj kulturi sukuba s nasiljem.
Statistika, kontekst i budući trendovi
Prema zaključcima Pravobraniteljice, 2025. godina donijela je povećan broj ranjivih situacija koje su dovele do femicida. Konkretno, navodi se da je 2025. broj femicida po redu veći od prethodnih godina i da je ovo broj koji zahtijeva sustavno reagiranje cijelog društva. U okviru hrvatskog pravnog sustava, važno je razumjeti da femicid nije izoliran fenomen, već posljedica višestrukih nizu pregovaranja o granicama sigurnosti žena, društvenog prostora i zakonskih mjera. U ovom kontekstu, 17. femicid u 2025. godini ukazuje na trend da se nasilje prema ženama ne smije posmatrati samo kao privatna borba, već kao javnozdravstveni i sigurnosni problem s kojim se mora nositi cijeli sustav.
Primjeri iz prakse i ključni propusti sustava
Opisujući konkretne slučajeve, Pravobraniteljica navodi kako su se signali upozorenja često zapostavljali – od neadekvatnih sigurnosnih mjera pa do slabog međusobnog djelovanja policije, socijalne skrbi i pravosuđa. U jednome slučaju, istraživanja su pokazala da su prijetnje i pozivi za pomoć bili prisutni nekoliko tjedana prije eksplozije nasilja, ali su reagiranja bila fragmentarna i odvojena. U drugom primjeru, okolina nije imala jasno definirane kanale za prijavu rizika, pa je žrtva ostala bez logističke i pravne zaštite, što je omogućilo daljnje nasilje. Ovi primjeri ilustriraju potrebu za bolje koordiniranim sustavom, brzim i jasnim protokolima, te jasnim pravilom o odgovornosti svih uključenih institucija.
Važno je napomenuti da se takvi slučajevi često događaju unutar obiteljskih konteksta ili partnerskih odnosa. To znači da mreža zaštite mora biti prožeta kroz cijelu zajednicu – od policije i pravosuđa, preko zdravstvenih ustanova, do socijalnih službi i školskog sustava. Primjeri iz prakse pokazuju da je često potrebna kombinacija mjera: pravne zaštite (zaštitni nalozi), psihološka podrška žrtvi, sigurnosne mjere i, gdje je potrebno, privremena smještajna rješenja. Također je nužno razviti jasne protokole za aktiviranje sigurnosnih mreža odmah nakon identifikacije rizika.
Preporuke i konkretne mjere za suzbijanje femicida
- Jačanje sustava ranog prepoznavanja rizika: razviti standardizirane glasnike rizika i protokole koji uključuju policiju, socijalnu skrb, zdravstvene djelatnike i škole.
- Razvijanje i primjena specijaliziranih programa edukacije za sve razine: predavanja o rodno uvjetovanom nasilju, sigurnosti i zaštiti žrtava.
- Širenje korištenja zaštitnih mjera: primjena i nadzor nad zaštitnim mjerama, redovita procjena rizika i prilagodba mjera u skladu s rizikom.
- Jačanje pristupa pravnoj pomoći i podršci žrtvama: lakši pristup savjetovanju, pravnom zastupanju i sigurnom smještaju gdje je ugrožena sigurnost.
- Uključivanje zajednice: poticanje gradskih i lokalnih zajednica da aktivno prepoznaju i prijavljuju signale rizika i da podrže žrtve kroz socijalne mreže i volonterske programe.
- Brojna javna kampanja protiv seksizma i rodne diskriminacije: promjena društvenih stavova, naglašavanje vrijednosti sigurnosti i jednakosti, te borba protiv prihvaćanja nasilja kao „ privatne stvari “.
Kako građani mogu doprinijeti sigurnijem okruženju?
Građani imaju važnu ulogu u sprječavanju femicida kroz pravovremeno prepoznavanje rizika i aktivno traženje pomoći za osobe koje su u opasnosti. Ako primijetite znakove rizika, poput kontinuiranog nadzora, prijetnji ili izravnih signala da bi došlo do nasilja, važno je:
- Pozvati pomoć: kontaktirati hitne službe ili policiju, posebno ako postoji neposredna opasnost.
- Prijaviti simptome rizika: informirati socijalne službe, liječnike ili savjetovališta o zabrinutosti.
- Podržati žrtvu: ponuditi logističku podršku, sigurnost, ali i emocionalnu potporu bez osuđivanja.
- Podržati edukaciju i promjenu stavova: poticati razgovore o rodnoj ravnopravnosti i denormalizaciji nasilja u zajednici.
FAQ – Najčešća pitanja korisnika
- Što definira femicid? Femicid je nasilni čin u kojem muškarac, ciljajući ženu zbog njezina roda, oduzima život. U mnogim pravnim sustavima radi se o teškom ubojstvu uzrokovanom rodnom vrstom nasilja ili mržnje prema spolu.
- Koji su najvažniji znakovi rizika? Kontrola kretanja, izolacija od prijatelja i obitelji, prijetnje, poruke i prisila, korištenje alkohola ili droga te posjedovanje oružja. Usporedno, prijeteći ili nasilnički zahtijevani prekid veze treba smatrati hitnom situacijom.
- Kako sustav reagira na prijetnje? Potrebna je brza procjena rizika, uvođenje zaštitnih mjera i jasna koordinacija među institucijama. Zakonodavne i administrativne mjere trebaju biti prilagođene riziku i situaciji.
- Koje su mjere zaštite za žrtve? Zaštitni nalozi, zabrane približavanja, privremeni smještaj, psihološka i pravna podrška, te pristup sigurnim kanalima za pomoć i intervenciju.
- Što mogu učiniti ako sumnjam na rizik? Ne ignorirajte znakove. Obavijestite odgovarajuće službe, potaknite žrtvu na traženje pomoći i pratite sigurnosne protokole u lokalnoj zajednici.
- Kako se prate statistike femicida? Statistika se prati kroz službene izvore – policiju, pravosuđe, centre za žrtve nasilja i relevantne institucije. Važna je i kvaliteta podataka, identifikacija uzroka i mehanizama ranog upozoravanja.
- Koje su buduće promjene koje se očekuju? Očekuju se jačanje standarda za procjenu rizika, širenje edukacije za stručnjake i jača koordinacija između institucija, te sustavno uključivanje zajednice u prevenciju nasilja.
- Gdje potražiti pomoć ako sam osobno u riziku? Obratite se najbližoj policiji ili Hitnoj službi, potražite savjetovanje i sigurnosne mjere, kontaktirajte socijalnu službu ili organizacije koje pružaju podršku žrtvama nasilja.
Zaključak: Put prema sigurnijoj Hrvatskoj
Poruka Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova – da svaki slučaj femicida predstavlja poraz sustava – ostaje snažna i jasna. Potrebno je ojačati sustav ranog prepoznavanja i prevencije nasilja, ulagati u edukaciju stručnjaka te promjenom društvenih stavova stvoriti sigurnije okruženje za žene i cijelu zajednicu. To znači da se rizici ne smiju ignorirati, da se signali prepoznaju na vrijeme i da cijeli sustav – od policije i sudstva, preko zdravstvenih i socijalnih službi, pa do obrazovnog sustava i građana – udružuje kako bi se smanjio broj femicida i osigurala sigurnost svake žene u Hrvatskoj. Samo zajedničkim djelovanjem možemo pretvoriti poruke u konkretne akcije i osigurati da nijedna prijava nasilja ne ostane bez odgovora.
Želite li doprinijeti ovoj temi ili prijaviti greške u tekstu? Obratite se Desk@index.hr ili kliknite na „ovdje“ u poveznici za kontakt. Ovaj članak nastoji biti informativan i usmjeren na poticanje sigurnosti i odgovornog djelovanja zajednice. Ako imate važnu priču, Kriminal.info je otvoren za odgovarajući sadržaj.





Leave a Comment